Vitgenštajn i bazična verovanja
Wittgenstein and basic beliefs
Апстракт
Ovaj članak se bavi kritičkim preispitivanjem Vitgenštajnovog shvatanja da epistemičko opravdanje počinje sa onim verovanjima koja se bespogovorno prihvataju od strane pripadnika date epistemičke zajednice. Status ovakvih polaznih (bazičnih) verovanja Vitgenštajn objašnjava naturalistički, opisujući njihovo prihvatanje kao oblik života. Vitgenštajnovo shvatanje je podvrgnuto kritici zbog toga što ima za posledicu neprihvatljiv stepen arbitrarnosti. U poslednjem odeljku članka iznosi se tvrđenje da se uobičajena opažajna verovanja mogu smatrati bazičnim, ali samo u psihološkom smislu.
This article surveys Wittgenstein's view that epistemic justification starts from those beliefs which are simply taken for granted within the given epistemic community. Wittgenstein provides the naturalistic explanation of the status of basic beliefs: their acceptance is considered to constitute a form of our life. The author criticizes Wittgenstein's construal of the distinction between basic and non- basic beliefs as a functional one on the ground that it amounts to an untenable degree of arbitrariness in knowledge. In the last section, it is claimed that ordinary perceptual beliefs have, indeed, the central place within our empirical knowledge, but may be called basic only in a psychological sense.
Кључне речи:
verovanje / opravdanje / epistemičko / bazično / justification / epistemic / belief / basicИзвор:
Theoria, 1993, 36, 3-4, 7-20Издавач:
- Srpsko filozofsko društvo, Beograd
Институција/група
Filozofija / PhilosophyTY - JOUR AU - Lazović, Živan PY - 1993 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/137 AB - Ovaj članak se bavi kritičkim preispitivanjem Vitgenštajnovog shvatanja da epistemičko opravdanje počinje sa onim verovanjima koja se bespogovorno prihvataju od strane pripadnika date epistemičke zajednice. Status ovakvih polaznih (bazičnih) verovanja Vitgenštajn objašnjava naturalistički, opisujući njihovo prihvatanje kao oblik života. Vitgenštajnovo shvatanje je podvrgnuto kritici zbog toga što ima za posledicu neprihvatljiv stepen arbitrarnosti. U poslednjem odeljku članka iznosi se tvrđenje da se uobičajena opažajna verovanja mogu smatrati bazičnim, ali samo u psihološkom smislu. AB - This article surveys Wittgenstein's view that epistemic justification starts from those beliefs which are simply taken for granted within the given epistemic community. Wittgenstein provides the naturalistic explanation of the status of basic beliefs: their acceptance is considered to constitute a form of our life. The author criticizes Wittgenstein's construal of the distinction between basic and non- basic beliefs as a functional one on the ground that it amounts to an untenable degree of arbitrariness in knowledge. In the last section, it is claimed that ordinary perceptual beliefs have, indeed, the central place within our empirical knowledge, but may be called basic only in a psychological sense. PB - Srpsko filozofsko društvo, Beograd T2 - Theoria T1 - Vitgenštajn i bazična verovanja T1 - Wittgenstein and basic beliefs EP - 20 IS - 3-4 SP - 7 VL - 36 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_137 ER -
@article{ author = "Lazović, Živan", year = "1993", abstract = "Ovaj članak se bavi kritičkim preispitivanjem Vitgenštajnovog shvatanja da epistemičko opravdanje počinje sa onim verovanjima koja se bespogovorno prihvataju od strane pripadnika date epistemičke zajednice. Status ovakvih polaznih (bazičnih) verovanja Vitgenštajn objašnjava naturalistički, opisujući njihovo prihvatanje kao oblik života. Vitgenštajnovo shvatanje je podvrgnuto kritici zbog toga što ima za posledicu neprihvatljiv stepen arbitrarnosti. U poslednjem odeljku članka iznosi se tvrđenje da se uobičajena opažajna verovanja mogu smatrati bazičnim, ali samo u psihološkom smislu., This article surveys Wittgenstein's view that epistemic justification starts from those beliefs which are simply taken for granted within the given epistemic community. Wittgenstein provides the naturalistic explanation of the status of basic beliefs: their acceptance is considered to constitute a form of our life. The author criticizes Wittgenstein's construal of the distinction between basic and non- basic beliefs as a functional one on the ground that it amounts to an untenable degree of arbitrariness in knowledge. In the last section, it is claimed that ordinary perceptual beliefs have, indeed, the central place within our empirical knowledge, but may be called basic only in a psychological sense.", publisher = "Srpsko filozofsko društvo, Beograd", journal = "Theoria", title = "Vitgenštajn i bazična verovanja, Wittgenstein and basic beliefs", pages = "20-7", number = "3-4", volume = "36", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_137" }
Lazović, Ž.. (1993). Vitgenštajn i bazična verovanja. in Theoria Srpsko filozofsko društvo, Beograd., 36(3-4), 7-20. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_137
Lazović Ž. Vitgenštajn i bazična verovanja. in Theoria. 1993;36(3-4):7-20. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_137 .
Lazović, Živan, "Vitgenštajn i bazična verovanja" in Theoria, 36, no. 3-4 (1993):7-20, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_137 .