Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac
Analyse contextuelle de la fragmentation des figurines anthropomorphes de la localité du néolithique tardif de Selevac
Апстракт
Pronalaženje odgovora na pitanje šta su predstavljale i čemu su služile antropomorfne figurine u kasnom neolitu Balkana predstavlja jedan od najtežih zadataka praistorijske arheologije. S obzirom na to da nije moguće samo na osnovu formalnih atributa figurina doći do ovog odgovora, alternativni pristup je da se druge klase arheoloških podataka iskoriste kao uporedni okviri za sagledavanje varijacije formalnih atributa figurina. Ukoliko se u jednu ravan stave koncepcija kulturne biografije predmeta Igora Kopitofa i Čepmenova hipoteza o fragmentaciji kasnoneolitskih antropomorfnih figurina sa područja Balkana, može se dedukovati hipoteza da postoji veza između arheološkog konteksta u kome je figurina pronađena, kao uporednog okvira za trajektoriju upotrebnog ciklusa figurine, i modaliteta njene fragmentacije kao direktnog pokazatelja posledica upotrebe (namernog ili slučajnog lomljenja). Cilj ovog rada jeste da na podacima sa lokaliteta Selevac testira ovu hipotezu. Na tabelu u kojoj su ...ukršteni podaci o kontekstu i fragmentaciji, tj. o zastupljenosti pojedinih kategorija fragmentacije po arheološkim kontekstima, primenjeni su analiza korespondencije i hi kvadrat test. Rezultati ukazuju na to da podaci potkrepljuju osnovnu hipotezu tj. da postoji statistički značajna veza između konteksta i modaliteta fragmentacije. Cele figurine dominiraju u kućama, a transverzalno polomljene figurine u jamama. Takođe, podaci sa Selevca ukazuju na to da je fragmentacija figurina bila pristrasna u odnosu na veličinu figurine - veće figurine su češće fragmentovane od manjih figurina.
The biographical approach to material culture and the hypothesis of deliberate fragmentation of anthropomorphic figurines are used in this paper to deduce a hypothesis that there should be an association between particular fragmentation categories and context types in the archaeological record of the Late Neolithic settlements in Central Balkans. This hypothesis is tested using published data from the site of Selevac by performing correspondence analysis and chi-square test on a contingency table in which categories of fragmentation are cross-tabulated with context types. The results are statistically significant, suggesting that complete figurines are associated with houses while transversely broken figurines are associated with pits. There is also evidence that figurines were broken differentially in respect to their original size. .
Кључне речи:
Selevac / kulturna biografija / kontekst / kasni neolit / fragmentacija / figurine / Selevac / Late Neolithic / fragmentation / figurines / cultural biography / contextИзвор:
Etnoantropološki problemi, 2012, 7, 3, 809-827Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd
Финансирање / пројекти:
- Археолошка култура и идентитет на западном Балкану (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-177008)
Институција/група
Arheologija / ArchaeologyTY - JOUR AU - Porčić, Marko PY - 2012 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1389 AB - Pronalaženje odgovora na pitanje šta su predstavljale i čemu su služile antropomorfne figurine u kasnom neolitu Balkana predstavlja jedan od najtežih zadataka praistorijske arheologije. S obzirom na to da nije moguće samo na osnovu formalnih atributa figurina doći do ovog odgovora, alternativni pristup je da se druge klase arheoloških podataka iskoriste kao uporedni okviri za sagledavanje varijacije formalnih atributa figurina. Ukoliko se u jednu ravan stave koncepcija kulturne biografije predmeta Igora Kopitofa i Čepmenova hipoteza o fragmentaciji kasnoneolitskih antropomorfnih figurina sa područja Balkana, može se dedukovati hipoteza da postoji veza između arheološkog konteksta u kome je figurina pronađena, kao uporednog okvira za trajektoriju upotrebnog ciklusa figurine, i modaliteta njene fragmentacije kao direktnog pokazatelja posledica upotrebe (namernog ili slučajnog lomljenja). Cilj ovog rada jeste da na podacima sa lokaliteta Selevac testira ovu hipotezu. Na tabelu u kojoj su ukršteni podaci o kontekstu i fragmentaciji, tj. o zastupljenosti pojedinih kategorija fragmentacije po arheološkim kontekstima, primenjeni su analiza korespondencije i hi kvadrat test. Rezultati ukazuju na to da podaci potkrepljuju osnovnu hipotezu tj. da postoji statistički značajna veza između konteksta i modaliteta fragmentacije. Cele figurine dominiraju u kućama, a transverzalno polomljene figurine u jamama. Takođe, podaci sa Selevca ukazuju na to da je fragmentacija figurina bila pristrasna u odnosu na veličinu figurine - veće figurine su češće fragmentovane od manjih figurina. AB - The biographical approach to material culture and the hypothesis of deliberate fragmentation of anthropomorphic figurines are used in this paper to deduce a hypothesis that there should be an association between particular fragmentation categories and context types in the archaeological record of the Late Neolithic settlements in Central Balkans. This hypothesis is tested using published data from the site of Selevac by performing correspondence analysis and chi-square test on a contingency table in which categories of fragmentation are cross-tabulated with context types. The results are statistically significant, suggesting that complete figurines are associated with houses while transversely broken figurines are associated with pits. There is also evidence that figurines were broken differentially in respect to their original size. . PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd T2 - Etnoantropološki problemi T1 - Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac T1 - Analyse contextuelle de la fragmentation des figurines anthropomorphes de la localité du néolithique tardif de Selevac T1 - Contextual analysis of fragmentation of the anthropomorphic figurines from the late Neolithic site of Selevac EP - 827 IS - 3 SP - 809 VL - 7 DO - 10.21301/eap.v7i3.10 ER -
@article{ author = "Porčić, Marko", year = "2012", abstract = "Pronalaženje odgovora na pitanje šta su predstavljale i čemu su služile antropomorfne figurine u kasnom neolitu Balkana predstavlja jedan od najtežih zadataka praistorijske arheologije. S obzirom na to da nije moguće samo na osnovu formalnih atributa figurina doći do ovog odgovora, alternativni pristup je da se druge klase arheoloških podataka iskoriste kao uporedni okviri za sagledavanje varijacije formalnih atributa figurina. Ukoliko se u jednu ravan stave koncepcija kulturne biografije predmeta Igora Kopitofa i Čepmenova hipoteza o fragmentaciji kasnoneolitskih antropomorfnih figurina sa područja Balkana, može se dedukovati hipoteza da postoji veza između arheološkog konteksta u kome je figurina pronađena, kao uporednog okvira za trajektoriju upotrebnog ciklusa figurine, i modaliteta njene fragmentacije kao direktnog pokazatelja posledica upotrebe (namernog ili slučajnog lomljenja). Cilj ovog rada jeste da na podacima sa lokaliteta Selevac testira ovu hipotezu. Na tabelu u kojoj su ukršteni podaci o kontekstu i fragmentaciji, tj. o zastupljenosti pojedinih kategorija fragmentacije po arheološkim kontekstima, primenjeni su analiza korespondencije i hi kvadrat test. Rezultati ukazuju na to da podaci potkrepljuju osnovnu hipotezu tj. da postoji statistički značajna veza između konteksta i modaliteta fragmentacije. Cele figurine dominiraju u kućama, a transverzalno polomljene figurine u jamama. Takođe, podaci sa Selevca ukazuju na to da je fragmentacija figurina bila pristrasna u odnosu na veličinu figurine - veće figurine su češće fragmentovane od manjih figurina., The biographical approach to material culture and the hypothesis of deliberate fragmentation of anthropomorphic figurines are used in this paper to deduce a hypothesis that there should be an association between particular fragmentation categories and context types in the archaeological record of the Late Neolithic settlements in Central Balkans. This hypothesis is tested using published data from the site of Selevac by performing correspondence analysis and chi-square test on a contingency table in which categories of fragmentation are cross-tabulated with context types. The results are statistically significant, suggesting that complete figurines are associated with houses while transversely broken figurines are associated with pits. There is also evidence that figurines were broken differentially in respect to their original size. .", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac, Analyse contextuelle de la fragmentation des figurines anthropomorphes de la localité du néolithique tardif de Selevac, Contextual analysis of fragmentation of the anthropomorphic figurines from the late Neolithic site of Selevac", pages = "827-809", number = "3", volume = "7", doi = "10.21301/eap.v7i3.10" }
Porčić, M.. (2012). Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac. in Etnoantropološki problemi Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd., 7(3), 809-827. https://doi.org/10.21301/eap.v7i3.10
Porčić M. Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac. in Etnoantropološki problemi. 2012;7(3):809-827. doi:10.21301/eap.v7i3.10 .
Porčić, Marko, "Kontekstualna analiza fragmentacije antropomorfnih figurina sa kasnoneolitskog lokaliteta Selevac" in Etnoantropološki problemi, 7, no. 3 (2012):809-827, https://doi.org/10.21301/eap.v7i3.10 . .