Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije
Does cultural participation make us happier? Favorite leisure activities and happiness in a representative sample of the Serbian population
Апстракт
Istraživanja o doprinosu aktivnosti u slobodno vreme, a posebno o doprinosu kulturne participacije ličnom blagostanju i doživljaju sreće predstavljaju relativno novu liniju istraživanja. Iako ima dosta nalaza o pozitivnoj vezi između ličnog blagostanja i kulturne participacije, rezultati nisu u potpunosti konzistentni, što se bar delimično može objasniti različitim teorijskim shvatanjima ovih složenih pojmova (kulturna participacija, lično blagostanje i sreća), kao i njihovim različitim operacionalizacijama, primenjenim istraživačkim tehnikama i uzorcima. Ovo istraživanje sprovedeno je na reprezentativnom uzorku građana Srbije starijih od 15 godina (N=1521, 46% muškaraca, prosečan uzrast 41.5). Terensko prikupljanje podataka realizovano je u oktobru i novembru 2019. godine. Kao potencijalni prediktori subjektivnog doživljaja sreće uključeni su: 1. socio-demografske varijable (pol, starost, stepen obrazovanja, radni status, finansijski status), 2. subjektivna procena zdravstvenog stanja..., i 3. lista aktivnosti sačinjena na osnovu prethodnih istraživanja u domenu slobodnog vremena i kulturne participacije (koja je određena tako da obuhvata kulturnu produkciju, privatnu i javnu kulturnu potrošnju, a ispitanici su ocenjivali u kojoj meri im je omiljena svaka od navedenih aktivnosti). Analizom glavnih komponenti izdvojeno je šest latentnih dimenzija aktivnosti u slobodno vreme: 1) kulturna participacija u užem smislu, 2) filmovi i zabava, 3) narodnjaci i porodica, 4) aktivnosti na otvorenom, 5) sport i 6) e-knjige i e-novine. Na nivou celog uzorka subjektivni doživljaj sreće je bio visok, prosečna ocena 5.03, na 7-stepenoj Likertovoj skali. Rezultati linearne regresije izdvojili su najbolje prediktore subjektivnog doživljaja sreće. Srećniji su ljudi koji pozitivnije ocenjuju svoje zdravstveno stanje, imaju viši finansijski status, ali i oni koji su više obrazovani. Pozitivnijem doživljaju sreće takođe pozitivno doprinose tri obrasca omiljenih aktivnosti u slobodno vreme: narodnjaci i porodica, aktivnosti na otvorenom i kulturna participacija. Rezultati su diskutovani u svetlu kompleksnosti ispitivanih fenomena, a posebno su istaknute mogućnosti za naredna istraživanja, kao i praktične implikacije za donosioce odluka o u oblasti kulturne politike.
Research on the contribution of leisure activities in general and specifically cultural participation to personal wellbeing represents a relatively new and promising line of research. Results, however, are mixed - partly due to various definitions and measures of key variables, as well as their complexity and many confounding variables. This research was conducted on a sample representative for the general population of Serbia (N=1521). As potential predictors of wellbeing, we investigated a number of socio-demographic variables (gender, age, education level, employment status, financial status), subjective health status, and a list of leisure activities selected based on past research from leisure and cultural participation paradigms. A principal component analysis revealed six latent dimensions of leisure activities that were labeled as: 1) cultural participation (in a strict sense), 2) movies & entertainment, 3) folk & family, 4) outdoor activities, 5) sport, 6) e-books & e-news. A ...stepwise linear regression showed that subjective happiness was best predicted by a higher subjective health status, higher financial status, and higher education level, while from the domain of leisure activities, significant positive predictors were 'folk & family', 'outdoor activities', and 'cultural participation' components. Results are discussed in light of the complexity of examined phenomena, as well as practical implications for policy decision making.
Кључне речи:
sreća / slobodno vreme / potrošnja / kulturna participacija / blagostanje / wellbeing / leisure / happiness / cultural participation / consumptionИзвор:
Kultura, 2020, 169, 377-393Издавач:
- Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
Финансирање / пројекти:
- Research project "Cultural participation of general population in Serbia", Center for Study in Cultural Development, 2019.
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Jokić, Biljana AU - Purić, Danka PY - 2020 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3058 AB - Istraživanja o doprinosu aktivnosti u slobodno vreme, a posebno o doprinosu kulturne participacije ličnom blagostanju i doživljaju sreće predstavljaju relativno novu liniju istraživanja. Iako ima dosta nalaza o pozitivnoj vezi između ličnog blagostanja i kulturne participacije, rezultati nisu u potpunosti konzistentni, što se bar delimično može objasniti različitim teorijskim shvatanjima ovih složenih pojmova (kulturna participacija, lično blagostanje i sreća), kao i njihovim različitim operacionalizacijama, primenjenim istraživačkim tehnikama i uzorcima. Ovo istraživanje sprovedeno je na reprezentativnom uzorku građana Srbije starijih od 15 godina (N=1521, 46% muškaraca, prosečan uzrast 41.5). Terensko prikupljanje podataka realizovano je u oktobru i novembru 2019. godine. Kao potencijalni prediktori subjektivnog doživljaja sreće uključeni su: 1. socio-demografske varijable (pol, starost, stepen obrazovanja, radni status, finansijski status), 2. subjektivna procena zdravstvenog stanja, i 3. lista aktivnosti sačinjena na osnovu prethodnih istraživanja u domenu slobodnog vremena i kulturne participacije (koja je određena tako da obuhvata kulturnu produkciju, privatnu i javnu kulturnu potrošnju, a ispitanici su ocenjivali u kojoj meri im je omiljena svaka od navedenih aktivnosti). Analizom glavnih komponenti izdvojeno je šest latentnih dimenzija aktivnosti u slobodno vreme: 1) kulturna participacija u užem smislu, 2) filmovi i zabava, 3) narodnjaci i porodica, 4) aktivnosti na otvorenom, 5) sport i 6) e-knjige i e-novine. Na nivou celog uzorka subjektivni doživljaj sreće je bio visok, prosečna ocena 5.03, na 7-stepenoj Likertovoj skali. Rezultati linearne regresije izdvojili su najbolje prediktore subjektivnog doživljaja sreće. Srećniji su ljudi koji pozitivnije ocenjuju svoje zdravstveno stanje, imaju viši finansijski status, ali i oni koji su više obrazovani. Pozitivnijem doživljaju sreće takođe pozitivno doprinose tri obrasca omiljenih aktivnosti u slobodno vreme: narodnjaci i porodica, aktivnosti na otvorenom i kulturna participacija. Rezultati su diskutovani u svetlu kompleksnosti ispitivanih fenomena, a posebno su istaknute mogućnosti za naredna istraživanja, kao i praktične implikacije za donosioce odluka o u oblasti kulturne politike. AB - Research on the contribution of leisure activities in general and specifically cultural participation to personal wellbeing represents a relatively new and promising line of research. Results, however, are mixed - partly due to various definitions and measures of key variables, as well as their complexity and many confounding variables. This research was conducted on a sample representative for the general population of Serbia (N=1521). As potential predictors of wellbeing, we investigated a number of socio-demographic variables (gender, age, education level, employment status, financial status), subjective health status, and a list of leisure activities selected based on past research from leisure and cultural participation paradigms. A principal component analysis revealed six latent dimensions of leisure activities that were labeled as: 1) cultural participation (in a strict sense), 2) movies & entertainment, 3) folk & family, 4) outdoor activities, 5) sport, 6) e-books & e-news. A stepwise linear regression showed that subjective happiness was best predicted by a higher subjective health status, higher financial status, and higher education level, while from the domain of leisure activities, significant positive predictors were 'folk & family', 'outdoor activities', and 'cultural participation' components. Results are discussed in light of the complexity of examined phenomena, as well as practical implications for policy decision making. PB - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd T2 - Kultura T1 - Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije T1 - Does cultural participation make us happier? Favorite leisure activities and happiness in a representative sample of the Serbian population EP - 393 IS - 169 SP - 377 DO - 10.5937/kultura2069377J ER -
@article{ author = "Jokić, Biljana and Purić, Danka", year = "2020", abstract = "Istraživanja o doprinosu aktivnosti u slobodno vreme, a posebno o doprinosu kulturne participacije ličnom blagostanju i doživljaju sreće predstavljaju relativno novu liniju istraživanja. Iako ima dosta nalaza o pozitivnoj vezi između ličnog blagostanja i kulturne participacije, rezultati nisu u potpunosti konzistentni, što se bar delimično može objasniti različitim teorijskim shvatanjima ovih složenih pojmova (kulturna participacija, lično blagostanje i sreća), kao i njihovim različitim operacionalizacijama, primenjenim istraživačkim tehnikama i uzorcima. Ovo istraživanje sprovedeno je na reprezentativnom uzorku građana Srbije starijih od 15 godina (N=1521, 46% muškaraca, prosečan uzrast 41.5). Terensko prikupljanje podataka realizovano je u oktobru i novembru 2019. godine. Kao potencijalni prediktori subjektivnog doživljaja sreće uključeni su: 1. socio-demografske varijable (pol, starost, stepen obrazovanja, radni status, finansijski status), 2. subjektivna procena zdravstvenog stanja, i 3. lista aktivnosti sačinjena na osnovu prethodnih istraživanja u domenu slobodnog vremena i kulturne participacije (koja je određena tako da obuhvata kulturnu produkciju, privatnu i javnu kulturnu potrošnju, a ispitanici su ocenjivali u kojoj meri im je omiljena svaka od navedenih aktivnosti). Analizom glavnih komponenti izdvojeno je šest latentnih dimenzija aktivnosti u slobodno vreme: 1) kulturna participacija u užem smislu, 2) filmovi i zabava, 3) narodnjaci i porodica, 4) aktivnosti na otvorenom, 5) sport i 6) e-knjige i e-novine. Na nivou celog uzorka subjektivni doživljaj sreće je bio visok, prosečna ocena 5.03, na 7-stepenoj Likertovoj skali. Rezultati linearne regresije izdvojili su najbolje prediktore subjektivnog doživljaja sreće. Srećniji su ljudi koji pozitivnije ocenjuju svoje zdravstveno stanje, imaju viši finansijski status, ali i oni koji su više obrazovani. Pozitivnijem doživljaju sreće takođe pozitivno doprinose tri obrasca omiljenih aktivnosti u slobodno vreme: narodnjaci i porodica, aktivnosti na otvorenom i kulturna participacija. Rezultati su diskutovani u svetlu kompleksnosti ispitivanih fenomena, a posebno su istaknute mogućnosti za naredna istraživanja, kao i praktične implikacije za donosioce odluka o u oblasti kulturne politike., Research on the contribution of leisure activities in general and specifically cultural participation to personal wellbeing represents a relatively new and promising line of research. Results, however, are mixed - partly due to various definitions and measures of key variables, as well as their complexity and many confounding variables. This research was conducted on a sample representative for the general population of Serbia (N=1521). As potential predictors of wellbeing, we investigated a number of socio-demographic variables (gender, age, education level, employment status, financial status), subjective health status, and a list of leisure activities selected based on past research from leisure and cultural participation paradigms. A principal component analysis revealed six latent dimensions of leisure activities that were labeled as: 1) cultural participation (in a strict sense), 2) movies & entertainment, 3) folk & family, 4) outdoor activities, 5) sport, 6) e-books & e-news. A stepwise linear regression showed that subjective happiness was best predicted by a higher subjective health status, higher financial status, and higher education level, while from the domain of leisure activities, significant positive predictors were 'folk & family', 'outdoor activities', and 'cultural participation' components. Results are discussed in light of the complexity of examined phenomena, as well as practical implications for policy decision making.", publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd", journal = "Kultura", title = "Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije, Does cultural participation make us happier? Favorite leisure activities and happiness in a representative sample of the Serbian population", pages = "393-377", number = "169", doi = "10.5937/kultura2069377J" }
Jokić, B.,& Purić, D.. (2020). Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije. in Kultura Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(169), 377-393. https://doi.org/10.5937/kultura2069377J
Jokić B, Purić D. Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije. in Kultura. 2020;(169):377-393. doi:10.5937/kultura2069377J .
Jokić, Biljana, Purić, Danka, "Da li nas kulturna participacija čini srećnijim? Omiljene aktivnosti u slobodno vreme i sreća na reprezentativnom uzorku građana Srbije" in Kultura, no. 169 (2020):377-393, https://doi.org/10.5937/kultura2069377J . .