Search
Now showing items 1-10 of 16
Jezik i biće u Platonovim dijalozima Kratil i Sofist / Sprache und sein in Platons Dialogen Kratylos und Sophistes
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1997)
Povezivanje Kratila i Sofista pokazuje razvoj pojma logosa, koji se diskutuje pre svega u kontekstu određenih ontoloških pretpostavki. Mada je celo naše istraživanje usmereno ka otkrivanju i utvrđivanju spojnih tačaka koji ...
Imena i ideje u Kratilu - šta je Platonov Sokrat stvarno mislio? / Namen und ideen im Kratylos: Was Platons Sokrates wircklich meint?
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1999)
In dieser Abhandlung versucht die Verfasserin festzustellen, ob in Sokrates Wiederlegung der konventionalistischen und naturalistischen Theorien der Bennenung im Kratylos die Elemente für eine positive Rekonstruktion seiner ...
Kripkeova kritika teorije psihofizičkog identiteta / Kripke's critique of the mind-body identity theory
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 1996)
U ovom radu se tvrdi da Kripkeova argumentacija protiv teorije psihofizičkog identiteta, mada veoma uverljiva u pogledu teze o identitetu vrsta mentalnih i fizičkih stanja, ne pruža dovoljno razloga za odbacivanje fizikalizma ...
Apsolutno Ja i apsolutno znanje - središnji problemi Fihteove zamisli filozofije kao učenja o nauci / Absolutes Ich und absolutes Wissen: Grundprobleme der Fischteschen Auffassung der Philosophie als Wissenschaftslehre
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1996)
Dieser Aufsatz hat vor. die Möglichkeit der Begründung der Philosophie zu analysieren, wie sie in Fichtes Philosophie, vor allem in seiner späten Wissenschaftslehre aufgefaßt ist. In Fichtes frühen Werken wird das absolute ...
Sistematsko i sklopno mesto filozofije umetnosti u filozofiji M. Hajdegera - prilog pripremi pitanja o odnosu filozofije umetnosti i drugog začetka zapadnog mišljenja / Der systematische und fugenmäßige ort der philosophie der kunstin Heideggers philosophie
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1999)
Die Grundabsicht dieser Abhandlung besteht aus der Auslegung des systematischen und fugenmäßigen Ortes der Philosophie der Kunst in Heideggers Philosophie. Der Leitfaden für diese Auslegung befindet sich in einer vorläufigen ...
Bertrand Rasel - dve prekretnice u empirizmu / Bertrand Russell: Two milestones of empiricism
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1997)
'Empiricism' always tended to be scientific philosophy. Starting from Quine's list of 'five milestones' of empiricism, this article shows that B. Russell made substantial contribution to at least two of them. The first ...
Filozofske pretpostavke jezikoslovlja Save Mrkalja / Philosophische Voraussetzungen der Sprachkunde Sava Mrkaljs
(Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1999)
In diesem Aufsatz versucht der Verfasser, die philosophischen Gründe von Mrkaljs berühmter grammatischer Schrift Salo debeloga jera libo Azbukoprotres zu er÷rtern. Dabei werden besonders Mrkaijs äberlegungen zur Sprachherkunft, ...
Kartezijanski skepticizam / Cartesian skepticism
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 1996)
U ovom radu kartezijanski skepticizam se rekonstruiše na pozadini tradicionalne koncepcije znanja kao istinitog opravdanog verovanja i realističke pretpostavke o nezavisnom postojanju spoljašnjeg sveta. Nasuprot rasprostranjenom ...
Aristotelovo filozofsko zasnivanje retoričkog fenomena / Aristotle's philosophical foundation of the rhetorical phenomenon
(Univerzitet u Beogradu - Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 1995)
Aristotle's Rhetoric is of ambivalent character. While reading it, we feel a certain vacillation between scientific and theoretical insistence on essential elements in the constitution of a rhetorical phenomenon, on the ...
Eros, seksualnost i tanatos / Eros, sexuality and tanatos
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 1996)
U ovom članku se razmatra uzajamni odnos između pojmova erosa, seksualnosti i tanatosa, u kontekstu Frojdove i Markuzeove teorije. Autor ukazuje da se Markuzeov pomak u odnosu na Frojdovo gledište sastoji u potenciranju ...