dc.description.abstract | Ova knjiga se fokusira na određene konceptualne i metodološke dileme vezane za pojam političke kulture. Obrađuje većinu tema koje su se pokazale neizbežnim u raspravi o fenomenu političke kulture i podeljena je na nekoliko poglavlja. Prvo poglavlje daje kratak istorijski pregled pojma političke kulture, detaljnije se fokusirajući na savremeno utemeljenje koncepta u klasičnoj studiji Almonda i Verbe. Drugo poglavlje sadrži diskusiju koja se odnosi na nekoliko tema. Prvo, dat je niz različitih definicija pojma političke kulture i diskutovane su glavne postavke ovih definicija. Dalje se razrađuju dileme u vezi sa sadržajem političke kulture i njenim individualističkim i/ili agregatnim konceptualnim statusom. Konačno, data je jedna moguća definicija pojma političke kulture, koja se odnosi na u osnovi psihološku ili subjektivnu prirodu fenomena. Ona leži u osnovi tema obrađenih u poglavljima koja slede i služi kao osnova za poređenje koncepta političke kulture sa nizom sličnih pojmova: javno mnjenje, ideologija, nacionalni karakter i vrednosti. Treće poglavlje izlaže različite poglede na tipove i oblike političke kulture. Poseban akcenat stavljen je na neke savremene, empirijski utemeljene koncepcije o osnovnim dimenzijama međukulturalnih varijacija, koje su danas veoma uticajne. Četvrto poglavlje pruža opširnu debatu o političkoj socijalizaciji kao osnovnom načinu formiranja, održavanja i promene političke kulture. Iako figurira kao samo jedan od faktora političke socijalizacije, uloga modernih tehnologija i interneta u promeni političke kulture istražena je kao posebna tema u petom poglavlju. Šesto poglavlje sadrži diskusiju o dominantnim konceptima u analizi odnosa političke kulture i političke strukture, kulturalističkog i institucionalnog ili modela racionalnog izbora. Dva pretposlednja odeljka knjige imaju nešto drugačiji fokus: bave se političkom kulturom u Srbiji. U sedmom poglavlju dat je pregled najvažnijih rezultata empirijskih istraživanja različitih političkih orijentacija u Srbiji, počev od sredine 20. veka do danas. Osmo poglavlje razmatra karakteristike političke kulture u odnosu na preovlađujuće prakse političkih elita, pravila političke igre i nerazvijenost demokratskog institucionalnog okvira, kao i njihov značaj za fenomen političke kulture na ovim prostorima. Završno poglavlje se zadržava na mogućim perspektivama proučavanja političke kulture, kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou. | sr |