Kantovo shvatanje prosvećenosti
Kant’s Conception of Enlightenment
Апстракт
Tumačenjem centralnih pojmova Kantovog određenja prosvećenosti,
zatim ukazivanjem na značaj diskusije za napredak mišljenja i objašnjenjem uloge
državne vlasti u prosvećivanju građana, autorka obrazlaže svoj stav da prosvećenost
treba shvatiti kao nesavršenu dužnost čoveka, pripadnu dužnosti vrline koja od nas
zahteva, između ostalog, da unapređujemo vlastito savršenstvo. Da bi se bolje razumela odgovornost za vlastitu nezrelost i šta sve podrazumeva samostalna upotreba
razuma, izlaže se njegovo shvatanje kultivacije karaktera kao vaspitne faze u moralnom razvoju autonomne ličnosti. U poslednjem poglavlju odgovara se na jednu kritiku Kantove teorije i nudi interpretacija njegove „lozinke prosvećenosti”.
By interpreting the basic concepts of Kant’s definition of enlightenment, as well
as pointing out the importance of discussion for the development of understanding
and explaining the role of state power in educating citizens, the author argues that
enlightenment ought to be understood as an imperfect duty of every human being. This
duty belongs to the duty of virtue according to which we are obligated, among other
things, to advance our own perfection. In order to better understand the responsibility
for one’s own minority and meaning of the independent use of one’s own understanding, she explains the cultivation of character as an educational phase in the moral
development of an autonomous person. The last chapter responds to a critique of
Kant’s theory and offers an interpretation of his „motto of enlightenment.”
Кључне речи:
prosvećenost / samoskrivljena nezrelost / javna upotreba uma / dužnost vrline / enlightenment / self-incurred minority / public use of reason / duty of virtueИзвор:
Theoria, 2021, 2, 64, 49-67Издавач:
- Srpsko filozofsko društvo, Beograd
Институција/група
Filozofija / PhilosophyTY - JOUR AU - Govedarica, Jelena PY - 2021 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3921 AB - Tumačenjem centralnih pojmova Kantovog određenja prosvećenosti, zatim ukazivanjem na značaj diskusije za napredak mišljenja i objašnjenjem uloge državne vlasti u prosvećivanju građana, autorka obrazlaže svoj stav da prosvećenost treba shvatiti kao nesavršenu dužnost čoveka, pripadnu dužnosti vrline koja od nas zahteva, između ostalog, da unapređujemo vlastito savršenstvo. Da bi se bolje razumela odgovornost za vlastitu nezrelost i šta sve podrazumeva samostalna upotreba razuma, izlaže se njegovo shvatanje kultivacije karaktera kao vaspitne faze u moralnom razvoju autonomne ličnosti. U poslednjem poglavlju odgovara se na jednu kritiku Kantove teorije i nudi interpretacija njegove „lozinke prosvećenosti”. AB - By interpreting the basic concepts of Kant’s definition of enlightenment, as well as pointing out the importance of discussion for the development of understanding and explaining the role of state power in educating citizens, the author argues that enlightenment ought to be understood as an imperfect duty of every human being. This duty belongs to the duty of virtue according to which we are obligated, among other things, to advance our own perfection. In order to better understand the responsibility for one’s own minority and meaning of the independent use of one’s own understanding, she explains the cultivation of character as an educational phase in the moral development of an autonomous person. The last chapter responds to a critique of Kant’s theory and offers an interpretation of his „motto of enlightenment.” PB - Srpsko filozofsko društvo, Beograd T2 - Theoria T1 - Kantovo shvatanje prosvećenosti T1 - Kant’s Conception of Enlightenment EP - 67 IS - 64 SP - 49 VL - 2 DO - 10.2298/theo2102049g ER -
@article{ author = "Govedarica, Jelena", year = "2021", abstract = "Tumačenjem centralnih pojmova Kantovog određenja prosvećenosti, zatim ukazivanjem na značaj diskusije za napredak mišljenja i objašnjenjem uloge državne vlasti u prosvećivanju građana, autorka obrazlaže svoj stav da prosvećenost treba shvatiti kao nesavršenu dužnost čoveka, pripadnu dužnosti vrline koja od nas zahteva, između ostalog, da unapređujemo vlastito savršenstvo. Da bi se bolje razumela odgovornost za vlastitu nezrelost i šta sve podrazumeva samostalna upotreba razuma, izlaže se njegovo shvatanje kultivacije karaktera kao vaspitne faze u moralnom razvoju autonomne ličnosti. U poslednjem poglavlju odgovara se na jednu kritiku Kantove teorije i nudi interpretacija njegove „lozinke prosvećenosti”., By interpreting the basic concepts of Kant’s definition of enlightenment, as well as pointing out the importance of discussion for the development of understanding and explaining the role of state power in educating citizens, the author argues that enlightenment ought to be understood as an imperfect duty of every human being. This duty belongs to the duty of virtue according to which we are obligated, among other things, to advance our own perfection. In order to better understand the responsibility for one’s own minority and meaning of the independent use of one’s own understanding, she explains the cultivation of character as an educational phase in the moral development of an autonomous person. The last chapter responds to a critique of Kant’s theory and offers an interpretation of his „motto of enlightenment.”", publisher = "Srpsko filozofsko društvo, Beograd", journal = "Theoria", title = "Kantovo shvatanje prosvećenosti, Kant’s Conception of Enlightenment", pages = "67-49", number = "64", volume = "2", doi = "10.2298/theo2102049g" }
Govedarica, J.. (2021). Kantovo shvatanje prosvećenosti. in Theoria Srpsko filozofsko društvo, Beograd., 2(64), 49-67. https://doi.org/10.2298/theo2102049g
Govedarica J. Kantovo shvatanje prosvećenosti. in Theoria. 2021;2(64):49-67. doi:10.2298/theo2102049g .
Govedarica, Jelena, "Kantovo shvatanje prosvećenosti" in Theoria, 2, no. 64 (2021):49-67, https://doi.org/10.2298/theo2102049g . .