Kolektivni rad sećanja
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Teorijske osnove i poreklo pristupa. Kolektivni rad sećanja je kritičko-diskurzivnametodologija koja se zasniva na kolektivnoj analizi ličnih zapisanih sećanja (Onyx & Small,2001). Nju je osamdesetih godina prošlog veka razvila grupa autorki iz Nemačke, predvođenasociološkinjom Firgom Haug, koje su formirale Frauenformen i pisale za marksistički časopisDas Argument. Tema njihovog projekta bila je istraživanje seksualne socijalizacije žena, naosnovu analize svakodnevnih životnih praksi i življenog iskustva kroz koje telo žena postajeseksualizovano (Haug et al., 1987). Krajnji ideal takvog istraživanja bio bi emancipacija ioslobođenje žena u odnosu na opresivne obrasce patrijarhalnog društva, kroz prikazivanjetoga kako se individualno iskustvo i identitet konstituišu u diskursima koji su u isto vremekonstitutivni za postojeći socijalni poredak. Projekat je nastao kao odgovor na nezadovoljstvotog kolektiva žena dominantnim teorijama socijalizacije u sociologiji i psihologiji, kroz kritiku...strukturalističkih i determinističkih objašnjenja ljudske subjektivnosti s jedne, i individualističkihobjašnjenja s druge strane. Marksizam je takođe podvrgnut kritici, zbog neprepoznavanjaženskog iskustva i rada u domaćinstvu (eng. domestic work) kao posebnog oblika društveneproizvodnje, na kojoj se temelji reprodukcija društva. Pomenuti pravci najviše su kritikovani zbogobjektifikacije žena u ovim disciplinama, kao i zanemarivanja učešća žena u socijalizacijskimpraksama. Drugim rečima, prema ovim teoretičarkama, žene takođe reprodukuju društvo kojeih potlačuje (patrijarhalno, heteronormativno), time što nereflektovano prisvajaju norme iučestvuju u praksama kojima su potlačene. Friga Haug ovaj proces naziva subjektifikacijom idefiniše ga kao „proces kojim pojedinci ugrađuju sebe u društvene strukture koje oni svesnone određuju, ali kojima se podređuju“ (Haug et al., 1999: 59). Drugim rečima, mi aktivnoprisvajamo socijalne strukture i odnose, „nosimo ih, osmišljavamo ih, zaplićemo se u njih, ikroz to postajemo ko smo“ (Stephenson, 2005: 35). Procesi socijalizacije i subjektifikacije suuzajamni.
Кључне речи:
kolektivni rad sećanja / feminizam / angažovana metodologija / emancipacijaИзвор:
Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, 2021, 22-25Издавач:
- Beograd : Institut za pedagoška istraživanja
- Beograd : Institut za psihologiju
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200018 (Институт за педагошка истраживања, Београд) (RS-MESTD-inst-2020-200018)
Напомена:
- XXVI Nаučnа konferencijа „Pedаgoškа istrаživаnjа i školskа prаksа“
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Đorđević, Ana AU - Stanković, Biljana PY - 2021 UR - http://ipir.ipisr.org.rs/handle/123456789/418 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4170 AB - Teorijske osnove i poreklo pristupa. Kolektivni rad sećanja je kritičko-diskurzivnametodologija koja se zasniva na kolektivnoj analizi ličnih zapisanih sećanja (Onyx & Small,2001). Nju je osamdesetih godina prošlog veka razvila grupa autorki iz Nemačke, predvođenasociološkinjom Firgom Haug, koje su formirale Frauenformen i pisale za marksistički časopisDas Argument. Tema njihovog projekta bila je istraživanje seksualne socijalizacije žena, naosnovu analize svakodnevnih životnih praksi i življenog iskustva kroz koje telo žena postajeseksualizovano (Haug et al., 1987). Krajnji ideal takvog istraživanja bio bi emancipacija ioslobođenje žena u odnosu na opresivne obrasce patrijarhalnog društva, kroz prikazivanjetoga kako se individualno iskustvo i identitet konstituišu u diskursima koji su u isto vremekonstitutivni za postojeći socijalni poredak. Projekat je nastao kao odgovor na nezadovoljstvotog kolektiva žena dominantnim teorijama socijalizacije u sociologiji i psihologiji, kroz kritikustrukturalističkih i determinističkih objašnjenja ljudske subjektivnosti s jedne, i individualističkihobjašnjenja s druge strane. Marksizam je takođe podvrgnut kritici, zbog neprepoznavanjaženskog iskustva i rada u domaćinstvu (eng. domestic work) kao posebnog oblika društveneproizvodnje, na kojoj se temelji reprodukcija društva. Pomenuti pravci najviše su kritikovani zbogobjektifikacije žena u ovim disciplinama, kao i zanemarivanja učešća žena u socijalizacijskimpraksama. Drugim rečima, prema ovim teoretičarkama, žene takođe reprodukuju društvo kojeih potlačuje (patrijarhalno, heteronormativno), time što nereflektovano prisvajaju norme iučestvuju u praksama kojima su potlačene. Friga Haug ovaj proces naziva subjektifikacijom idefiniše ga kao „proces kojim pojedinci ugrađuju sebe u društvene strukture koje oni svesnone određuju, ali kojima se podređuju“ (Haug et al., 1999: 59). Drugim rečima, mi aktivnoprisvajamo socijalne strukture i odnose, „nosimo ih, osmišljavamo ih, zaplićemo se u njih, ikroz to postajemo ko smo“ (Stephenson, 2005: 35). Procesi socijalizacije i subjektifikacije suuzajamni. PB - Beograd : Institut za pedagoška istraživanja PB - Beograd : Institut za psihologiju C3 - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika T1 - Kolektivni rad sećanja EP - 25 EP - M63 SP - 22 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4170 ER -
@conference{ author = "Đorđević, Ana and Stanković, Biljana", year = "2021", abstract = "Teorijske osnove i poreklo pristupa. Kolektivni rad sećanja je kritičko-diskurzivnametodologija koja se zasniva na kolektivnoj analizi ličnih zapisanih sećanja (Onyx & Small,2001). Nju je osamdesetih godina prošlog veka razvila grupa autorki iz Nemačke, predvođenasociološkinjom Firgom Haug, koje su formirale Frauenformen i pisale za marksistički časopisDas Argument. Tema njihovog projekta bila je istraživanje seksualne socijalizacije žena, naosnovu analize svakodnevnih životnih praksi i življenog iskustva kroz koje telo žena postajeseksualizovano (Haug et al., 1987). Krajnji ideal takvog istraživanja bio bi emancipacija ioslobođenje žena u odnosu na opresivne obrasce patrijarhalnog društva, kroz prikazivanjetoga kako se individualno iskustvo i identitet konstituišu u diskursima koji su u isto vremekonstitutivni za postojeći socijalni poredak. Projekat je nastao kao odgovor na nezadovoljstvotog kolektiva žena dominantnim teorijama socijalizacije u sociologiji i psihologiji, kroz kritikustrukturalističkih i determinističkih objašnjenja ljudske subjektivnosti s jedne, i individualističkihobjašnjenja s druge strane. Marksizam je takođe podvrgnut kritici, zbog neprepoznavanjaženskog iskustva i rada u domaćinstvu (eng. domestic work) kao posebnog oblika društveneproizvodnje, na kojoj se temelji reprodukcija društva. Pomenuti pravci najviše su kritikovani zbogobjektifikacije žena u ovim disciplinama, kao i zanemarivanja učešća žena u socijalizacijskimpraksama. Drugim rečima, prema ovim teoretičarkama, žene takođe reprodukuju društvo kojeih potlačuje (patrijarhalno, heteronormativno), time što nereflektovano prisvajaju norme iučestvuju u praksama kojima su potlačene. Friga Haug ovaj proces naziva subjektifikacijom idefiniše ga kao „proces kojim pojedinci ugrađuju sebe u društvene strukture koje oni svesnone određuju, ali kojima se podređuju“ (Haug et al., 1999: 59). Drugim rečima, mi aktivnoprisvajamo socijalne strukture i odnose, „nosimo ih, osmišljavamo ih, zaplićemo se u njih, ikroz to postajemo ko smo“ (Stephenson, 2005: 35). Procesi socijalizacije i subjektifikacije suuzajamni.", publisher = "Beograd : Institut za pedagoška istraživanja, Beograd : Institut za psihologiju", journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika", title = "Kolektivni rad sećanja", pages = "25-M63-22", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4170" }
Đorđević, A.,& Stanković, B.. (2021). Kolektivni rad sećanja. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika Beograd : Institut za pedagoška istraživanja., 22-25. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4170
Đorđević A, Stanković B. Kolektivni rad sećanja. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika. 2021;:22-25. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4170 .
Đorđević, Ana, Stanković, Biljana, "Kolektivni rad sećanja" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika (2021):22-25, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4170 .