Eksperimentalna filozofija vs. standardna filozofska praksa u analitičkoj epistemologiji

Abstract

Rad se bavi suvremenim filozofskim pokretom: eksperimentalnom filozofijom i njegovim implikacijama za meta-epistemološko pitanje zadatka epistemologije i načine na koji se epistemološki projekat može najuspešnije odvijati. Temi ćemo pristupiti tako što ćemo kritičku analizu vršiti u kontekstu rasprave o ulozi intuicija kao centralnog pojma metode misaonog eksperimenta karakterističnog za analitičku filozofiju. Okosnicu rada činit će poznata getijeovska intuicija koju "standardna epistemološka praksa" prepoznaje kao svjedočanstvo za ili protiv koje teorije o prirodi znanja. Međutim, pokazuje se da filozofi naklonjeni "standardnoj praksi" ne uspijevaju obraniti je pružajući zadovoljavajući odgovor na pitanje prirode intuicija. S druge strane, angažirajući metode društvenih znanosti, eksperimentalni filozofi ukazuju da intuicije ispitanika upoznatih s misaonim eksperimentima variraju uslijed ekonomskih, rodnih i drugih faktora, dovodeći tako u pitanje legitimnost tradicionalne filozofske metodologije. Zaključak o pogriješivosti oba pristupa bit će izveden na osnovu razmatranja kritika koje se upućuju predstavljenim stajalištima, a koje su temeljene na revidiranju uloge i vrijednosti filozofskih intuicija za filozofsku metodologiju.

This paper deals with a contemporary philosophical movement: experimental philosophy, and its implications for the meta-epistemological issue of the aim of epistemology and the way in which the epistemological project can be most successful. The issue will be explored by a critical analysis of the role of intuition as the central concept of the thought experiment method, characteristic of analytic philosophy. The central argument of the work will be the familiar Gettier intuition which is recognized as evidence for or against a theory of the nature of knowledge by "standard epistemological procedure". However, it seems that philosophers who favor the "standard procedure" fail to defend it, unable to provide a satisfactory answer to the question of the nature of intuition. In contrast, by employing methods of social sciences, experimental philosophers point out that the intuitions of respondents familiar with thought experiments vary due to economic, gender, and other factors, thus challenging the legitimacy of traditional philosophical methodology. The conclusion on the failure of both approaches will be derived from the consideration of the critique of the presented approaches, which are based on the revision of the role and value of philosophical intuitions for the philosophical methodology.