Prikaz osnovnih podataka o dokumentu
Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi
dc.contributor | Žegarac, Nevenka | |
dc.contributor | Krnjaić, Zora | |
dc.creator | Burgund, Anita | |
dc.creator | Jović, Nikola | |
dc.creator | Krnjaić, Zora | |
dc.creator | Pucarević, Bojana | |
dc.creator | Rajić, Milana | |
dc.creator | Skrobić, Ljiljana | |
dc.creator | Videnović, Marina | |
dc.creator | Žegarac, Nevenka | |
dc.date.accessioned | 2023-04-24T10:44:16Z | |
dc.date.available | 2023-04-24T10:44:16Z | |
dc.date.issued | 2019 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-6425-063-4 | |
dc.identifier.uri | http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4354 | |
dc.description.abstract | Projekat „Hraniteljstvo i dobrobit adolestenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ je usmeren na sticanje znanja o dobrobiti, odnosno dobrostanju adolescenata na porodičnom smeštaju. On je deo šire inicijative koja u partnerstvu sprovode UNICEF, Departman za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Institut za psihologiju Univerziteta u Beogradu. Na osnovu raspoloživih podataka, tokom 2018. godine približno 3000 adolescenata je bilo porodičnom smeštaju u Srbiji. Najveći broj njih je na altenativnom staranju 8 ili više godina, imaju prekinute ili sporadične kontakte sa svojim porodicama porekla i socijalnim mrežama u zajednicama iz kojih potiču. Ovi adolescenti imaju samo delimične podatke o svojoj prošlosti i budućnosti, i ne učestvuju ili sporadično učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote. Stoga je važno sagledati njihova iskustva, gledišta i aspiracije, kao i gledišta odraslih koji su odgovorni za njihovo odrastanje o povoljnim i manje povoljnim aspektima aktuelnog sistema hraniteljstva u Srbiji. U ovoj studiji, dobrobit ili dobro-stanje dece i adolescenta je operacionalizovana podsredstvom pozitivnih emocija, angažovanosti i uključenosti, odnosa, istrajnosti, optimizma, davanja smisla i dostignuća koja su povezana sa četri strane mreže hraniteljstva: dete, biološka porodica, hranitelji i socijalna služba. Nastojali smo da utvrdimo sličnosti i razlike među adolescentima iz hraniteljskih i bioloških porodica, a i da razmotrimo iskustva, gledišta i težnje adolescenata na porodičnom smeštaju, kao i gledišta o aspektima njihove dobrobiti onih koji se o njima staraju. Ovo istraživanje ima za svrhu da unapredi sistem hraniteljstva u Srbiji, da bi taj sistem bio u većoj meri pripremljen i sposoban da obezbedi kvalitetnu podršku dobrobiti adolescenata. U istraživanju je primenjen pristup kovergentnog paralelnog mešanog metoda (Piano and Creswell, 2015). Dva različita tipa istraživanja su primenjena paralelno, a potom su spojena tokom interpretacije da bi dospeli do dubljeg razumevanja fenomena, i to upotrebom triangulacije za sistematizaciju i analizu različitih izvora informacija. Kvantitativni deo istraživanja usmeren je na poređenje adolescenata na hraniteljstvu i referentne grupe adolescenata iz opšte populacije po različitim aspektima dobrobiti kao i na identifikovanje glavnih prepreka za pozitivan razvoj i napredovanje adolescenata na hraniteljstvu. Ovaj deo istraživanja obuhvata: • Adolescente uzrasta od 14 do 19 godina, koji pohađaju više razrede osnovne škole i srednju školu (uključujući i adolescente iz hraniteljskih porodica); • Stručne saradnike u školama (psihologe i pedagoge), jer se pretpostavlja da su oni resurs i podrška nastavnicima koji rade sa adolescentima na hraniteljstvu. Kvalitativni deo istraživanja se usmerio na dobrobit adolescenata na hraniteljstvu, te je korišćen metod dubinskih intervijua i fokus grupa sa relevantnim društvenim akterima: adolescentima koji odrastaju na porodičnom smeštaju, a koji su bili podeljeni u uzrasne grupe, odraslima koji su odgovorni za njihovu svakodnevnu negu i dobrobit i sa ključnim informatorima, kao osobama koje su zadužene ili imaju uticaj na opštu dobrobit adolescenata. Kvantitativni deo istraživanja obavljen je baterijom upitnika za adolescente koja obuhvata: relevantne sociodemografske podatke; Upitnik koji se odnosi na participaciju adolescenata u donošenju odluka, u aktivnostima u svakodnevnom životu i odnosima sa značajnim odraslima i vršnjacima; EPOCH skalu dobrobiti adolescenata; Skalu benevolentnih iskustava u detinjstvu (The Benevolent Childhood Experiences (BCEs) scale); AIDA Upitnik za samoprocenu identiteta u adolescenciji (A Self Report Questionnaire For Measuring Identity In Adolescence). Za stručne saradnike koji rade u školama napravljen je poseban Upitnik. Kvalitativni deo istraživanja je obavljen pomoću protokola za intervjuisanje i niza protokola za diskusije u fokus grupama koji su adaptirani za različite grupe ispitanika (adolescente različitog uzrasta, hranitelje i profesionalce). Ključni nalazi • Adolescnti na hraniteljstvu deluju dobro integrisano, a imaju izražen doživljaj i iskustva diskriminacije. • Adolescentima je dobro kada imaju dobar odnos sa hraniteljima, a ako toga nema, njihovi problemi mogu da ostanu neprepoznati. • Hranitelji su zbunjeni pred adolescentima i nedovoljno podržani usled prebacivanja odgovornosti među akterima u sistemu. • Nedostatak sistemskih kapaciteta ugrožava dobrobit adoelscenata na alternativnom stanju u Srbiji. • Adolescenti su nepoželjni za hraniteljstvo i za sistem alternativnog staranja u celini. • Sistem alternativnog staranja nije dovoljno responzivan za potrebe srodničkih hranitelja i bioloških roditelja. • Profesionalci eventualno rade na kontaktima adoelscenata, a ne i na odnosima. • Hraniteljstvo u Srbiji je konstruisano kao rešenje za neostatak opcija stalnosti za decu. • Nema sistemskog rada na životnoj priči adolescenata na hraniteljsvu. • Participacija nije proznata kao pravo i vitalan interes adolescenta na hraniteljstvu. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka | sr |
dc.relation | Ovaj rad nastao je u okviru projekta „Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ koji je sproveden u partnerstvu UNICEF-a, Odeljenja za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (tokom 2018. i 2019. godine) | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.subject | Adolescenti | sr |
dc.subject | hraniteljstvo | sr |
dc.subject | adolescenti na hraniteljskom smeštaju | sr |
dc.subject | dobrobit adolescenata | sr |
dc.title | Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi | sr |
dc.type | book | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.description.other | M 42 Monografija nacionalnog značaja https://www.unicef.org/serbia/publikacije/hraniteljstvo-i-dobrobit-adolescenata | sr |
dc.identifier.fulltext | http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/10673/bitstream_10673.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |