Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture
Апстракт
Levi-Strodovo teorijsko-metodološko čedo, antropološki strukturalizam, predstavlja jedno od najvažnijih ishodišta kognitivne antropologije. Ponekad previše apstraktna za "praktične" umove, akademski odgojene u britansko-američkoj empiricističkoj naučnoj tradiciji, Levi-Strosova misao posredovana je radovima britanskih struktural-funkcionalista, pre svih Daglasove i Liča, koji su fokusirali njene postulate, na izvestan način, u smislu kontekstualne partikularizacije nesporenog univerzalizma.
Način na koji funkcioniše ljudski kulturni um predstavlja, sa svoje strane, jednu od predmetnih temeljnica kognitivne antropologije, odakle iz strukturalne antropologije baštini ono što s njom i deli - kako to primereno strukturalistički zvuči - zanimanje za procese deljenja, razgraničavanja i razvrstavanja, u smislu kulturnog operisanja doživljavanjem okružujuće stvarnosti. Primer, na kojem to razmatram u ovom tekstu, jeste muzika, tačnije muzička kultura, što je izraz koji koristim želeći da impl...iciram to, da naklonost ka određenoj vrsti muzike, ili žanru, posmatram u smislu odgovarajućeg kulturnog promišljanja i ponašanja.
Кључне речи:
kognitivna antropologija / antropološki strukturalizam / žanr / muzika: klasična, rokenrol, tzv. narodnaИзвор:
Strukturalna antropologija danas, 2009, 326-361Издавач:
- Српски генеалошки центар, Београд
- Одељење за етнологију и антропологију, Филозофског факултета у Београду
Финансирање / пројекти:
- Културни идентитети у процесима европске интеграције и регионализације (RS-MESTD-MPN2006-2010-147035)
Институција/група
Etnologija i antropologija / Ethnology and AnthropologyTY - CHAP AU - Žikić, Bojan PY - 2009 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4531 AB - Levi-Strodovo teorijsko-metodološko čedo, antropološki strukturalizam, predstavlja jedno od najvažnijih ishodišta kognitivne antropologije. Ponekad previše apstraktna za "praktične" umove, akademski odgojene u britansko-američkoj empiricističkoj naučnoj tradiciji, Levi-Strosova misao posredovana je radovima britanskih struktural-funkcionalista, pre svih Daglasove i Liča, koji su fokusirali njene postulate, na izvestan način, u smislu kontekstualne partikularizacije nesporenog univerzalizma. Način na koji funkcioniše ljudski kulturni um predstavlja, sa svoje strane, jednu od predmetnih temeljnica kognitivne antropologije, odakle iz strukturalne antropologije baštini ono što s njom i deli - kako to primereno strukturalistički zvuči - zanimanje za procese deljenja, razgraničavanja i razvrstavanja, u smislu kulturnog operisanja doživljavanjem okružujuće stvarnosti. Primer, na kojem to razmatram u ovom tekstu, jeste muzika, tačnije muzička kultura, što je izraz koji koristim želeći da impliciram to, da naklonost ka određenoj vrsti muzike, ili žanru, posmatram u smislu odgovarajućeg kulturnog promišljanja i ponašanja. PB - Српски генеалошки центар, Београд PB - Одељење за етнологију и антропологију, Филозофског факултета у Београду T2 - Strukturalna antropologija danas T1 - Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture EP - 361 SP - 326 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4531 ER -
@inbook{ author = "Žikić, Bojan", year = "2009", abstract = "Levi-Strodovo teorijsko-metodološko čedo, antropološki strukturalizam, predstavlja jedno od najvažnijih ishodišta kognitivne antropologije. Ponekad previše apstraktna za "praktične" umove, akademski odgojene u britansko-američkoj empiricističkoj naučnoj tradiciji, Levi-Strosova misao posredovana je radovima britanskih struktural-funkcionalista, pre svih Daglasove i Liča, koji su fokusirali njene postulate, na izvestan način, u smislu kontekstualne partikularizacije nesporenog univerzalizma. Način na koji funkcioniše ljudski kulturni um predstavlja, sa svoje strane, jednu od predmetnih temeljnica kognitivne antropologije, odakle iz strukturalne antropologije baštini ono što s njom i deli - kako to primereno strukturalistički zvuči - zanimanje za procese deljenja, razgraničavanja i razvrstavanja, u smislu kulturnog operisanja doživljavanjem okružujuće stvarnosti. Primer, na kojem to razmatram u ovom tekstu, jeste muzika, tačnije muzička kultura, što je izraz koji koristim želeći da impliciram to, da naklonost ka određenoj vrsti muzike, ili žanru, posmatram u smislu odgovarajućeg kulturnog promišljanja i ponašanja.", publisher = "Српски генеалошки центар, Београд, Одељење за етнологију и антропологију, Филозофског факултета у Београду", journal = "Strukturalna antropologija danas", booktitle = "Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture", pages = "361-326", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4531" }
Žikić, B.. (2009). Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture. in Strukturalna antropologija danas Српски генеалошки центар, Београд., 326-361. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4531
Žikić B. Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture. in Strukturalna antropologija danas. 2009;:326-361. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4531 .
Žikić, Bojan, "Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture" in Strukturalna antropologija danas (2009):326-361, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4531 .