Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet
Апстракт
U poslednjih trideset godina neispričane istorije kolekcija i njihovih predmeta postale su predmet značajnog interesovanja muzejskih stručnjaka, istraživača i muzejske publike. Očigledan nedostatak di- rektnog odgovora na pitanja o poreklu i kontekstu u kojem kolekcije nastaju, pogotovo u svetlu postkolonijalne teorije i istraživanja, svoj odgovor je nalazilo prevashodno u umetničkim i kustoskim interven- cijama u postojeće sistematizacije kolekcija i izložbenoj delatnosti, čiji je možda i najčešće pominjan primer izložba iz 1992. Freda Vil- sona – Mining the Museum, postavljena u Istorijskom društvu Meri- lenda. Nakon ove izložbe, instalacije i intervencije ove vrste lagano postaju jedan od osnovnih načina preispitivanja prošlosti kolekcija i muzejskih institucija. Međutim, iako mnogi takvi primeri nesumnjivo predstavljaju značajno istupanje u javni prostor, i bez obzira na javne debate koje ih okružuju, oni u svojoj suštini nisu zaista promenili metodologiju rada i sisteme znanja sam...ih institucija. Institucije nisu morale da zauzmu jasan stav o svom poreklu i da već formulisanim opisima predmeta dodaju nova (ipak nepovoljna saznanja). Situaci- ja se drastično promenila s pojavom digitalnih sredstava i istinskim otvaranjem repozitorijuma znanja usled masovne upotrebe interneta. Upravo kao posledica ove promene nastaje projekat Queering the Collections, koji kao mreža prvo počinje da deluje u SAD i Kanadi. Ovaj rad baviće se odjekom ovog pokreta propitivanja istorije ko- lekcija kroz prizmu još uvek marginalizovane LGBTQ+ populacije u holandskim sakupljačkim institucijama – muzejima, arhivima i bibli- otekama koji je započeo Muzej Van Abe u Ajndhovenu 2015. godine. Posebno će biti naglašeni načini korišćenja digitalnih sredstava u njihovom radu, odnosno mogućnosti i realna ograničenja koja ovakav tip sveobuhvatnog pristupa domenu digitalnog nameće sakupljačkim institucijama.
Кључне речи:
kolekcije / alternativne istorije / digitalna sredstva / intervencijeИзвор:
Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka, 2023, 32-33Издавач:
- Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ Petrovac na Moru
Финансирање / пројекти:
- „Zaštita, očuvanje i promocija nasljeđa putem novih tehnologija“, koji je, putem Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za projekte nevladinim organizacijama u 2022. godini, podržala Opština Budva
Напомена:
- Međunarodna multidisciplinarna stručna konferencija po pozivu „Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije“
Институција/група
Istorija umetnosti / History of ArtTY - CONF AU - Đorđević, Marija PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4796 AB - U poslednjih trideset godina neispričane istorije kolekcija i njihovih predmeta postale su predmet značajnog interesovanja muzejskih stručnjaka, istraživača i muzejske publike. Očigledan nedostatak di- rektnog odgovora na pitanja o poreklu i kontekstu u kojem kolekcije nastaju, pogotovo u svetlu postkolonijalne teorije i istraživanja, svoj odgovor je nalazilo prevashodno u umetničkim i kustoskim interven- cijama u postojeće sistematizacije kolekcija i izložbenoj delatnosti, čiji je možda i najčešće pominjan primer izložba iz 1992. Freda Vil- sona – Mining the Museum, postavljena u Istorijskom društvu Meri- lenda. Nakon ove izložbe, instalacije i intervencije ove vrste lagano postaju jedan od osnovnih načina preispitivanja prošlosti kolekcija i muzejskih institucija. Međutim, iako mnogi takvi primeri nesumnjivo predstavljaju značajno istupanje u javni prostor, i bez obzira na javne debate koje ih okružuju, oni u svojoj suštini nisu zaista promenili metodologiju rada i sisteme znanja samih institucija. Institucije nisu morale da zauzmu jasan stav o svom poreklu i da već formulisanim opisima predmeta dodaju nova (ipak nepovoljna saznanja). Situaci- ja se drastično promenila s pojavom digitalnih sredstava i istinskim otvaranjem repozitorijuma znanja usled masovne upotrebe interneta. Upravo kao posledica ove promene nastaje projekat Queering the Collections, koji kao mreža prvo počinje da deluje u SAD i Kanadi. Ovaj rad baviće se odjekom ovog pokreta propitivanja istorije ko- lekcija kroz prizmu još uvek marginalizovane LGBTQ+ populacije u holandskim sakupljačkim institucijama – muzejima, arhivima i bibli- otekama koji je započeo Muzej Van Abe u Ajndhovenu 2015. godine. Posebno će biti naglašeni načini korišćenja digitalnih sredstava u njihovom radu, odnosno mogućnosti i realna ograničenja koja ovakav tip sveobuhvatnog pristupa domenu digitalnog nameće sakupljačkim institucijama. PB - Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ Petrovac na Moru C3 - Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka T1 - Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet EP - 33 SP - 32 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4796 ER -
@conference{ author = "Đorđević, Marija", year = "2023", abstract = "U poslednjih trideset godina neispričane istorije kolekcija i njihovih predmeta postale su predmet značajnog interesovanja muzejskih stručnjaka, istraživača i muzejske publike. Očigledan nedostatak di- rektnog odgovora na pitanja o poreklu i kontekstu u kojem kolekcije nastaju, pogotovo u svetlu postkolonijalne teorije i istraživanja, svoj odgovor je nalazilo prevashodno u umetničkim i kustoskim interven- cijama u postojeće sistematizacije kolekcija i izložbenoj delatnosti, čiji je možda i najčešće pominjan primer izložba iz 1992. Freda Vil- sona – Mining the Museum, postavljena u Istorijskom društvu Meri- lenda. Nakon ove izložbe, instalacije i intervencije ove vrste lagano postaju jedan od osnovnih načina preispitivanja prošlosti kolekcija i muzejskih institucija. Međutim, iako mnogi takvi primeri nesumnjivo predstavljaju značajno istupanje u javni prostor, i bez obzira na javne debate koje ih okružuju, oni u svojoj suštini nisu zaista promenili metodologiju rada i sisteme znanja samih institucija. Institucije nisu morale da zauzmu jasan stav o svom poreklu i da već formulisanim opisima predmeta dodaju nova (ipak nepovoljna saznanja). Situaci- ja se drastično promenila s pojavom digitalnih sredstava i istinskim otvaranjem repozitorijuma znanja usled masovne upotrebe interneta. Upravo kao posledica ove promene nastaje projekat Queering the Collections, koji kao mreža prvo počinje da deluje u SAD i Kanadi. Ovaj rad baviće se odjekom ovog pokreta propitivanja istorije ko- lekcija kroz prizmu još uvek marginalizovane LGBTQ+ populacije u holandskim sakupljačkim institucijama – muzejima, arhivima i bibli- otekama koji je započeo Muzej Van Abe u Ajndhovenu 2015. godine. Posebno će biti naglašeni načini korišćenja digitalnih sredstava u njihovom radu, odnosno mogućnosti i realna ograničenja koja ovakav tip sveobuhvatnog pristupa domenu digitalnog nameće sakupljačkim institucijama.", publisher = "Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ Petrovac na Moru", journal = "Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka", title = "Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet", pages = "33-32", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4796" }
Đorđević, M.. (2023). Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet. in Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ Petrovac na Moru., 32-33. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4796
Đorđević M. Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet. in Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka. 2023;:32-33. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4796 .
Đorđević, Marija, "Queering the collections: alternativne istorije i digitalni svet" in Kulturne i kreativne industrije & baština: nove tehnologije, Međunarodna konferencija po pozivu, knjiga sažetaka (2023):32-33, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4796 .