Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura
Perception of illusory contour figures: Microgenetic analysis
Апстракт
Primenom posebnog metodološkog postupka, nazvanim mikrogenetička analiza, ispitivana je percepcija tzv. amodalnih figura koje predstavljaju percepciju celovitih, kompletiranih formi na osnovu segmentirane, nepotpuno date stimulacije. Mikrogenetička analiza omogućila je eksperimentalan pristup u proučavanju ovog fenomena koji je mahom bio izučavan fenomenološki. Eksperimentalni postupak sastojao se od dve faze. U prvoj fazi, fazi primovanja, izlagana je 'prim' stimulacija u određenom vremenskom periodu, dok su u drugoj fazi bili izlagani setovi vizuelne pretrage. U analizu su ušla dva tipa zadatka vizuelne pretrage: a) klasična varijanta, u kojoj su ispitanici detektovali prisutnost ili odsutnost kritičnog stimulusa (mete) i b) zadatak prinudnog izbora u kome su ispitanici diskriminisali dva tipa stimulusa (meta A i B). Takođe, varirano je i vreme ekspozicije prim stimulusa, na osnovu kojeg je ustanovljeno vreme formiranja percepta amodalnih kontura. Posredno, preko ispitivanja percepci...je amodalnih kontura ispitani su i koncepti kao što su: rano viđenje, vizuelna pažnja i grupisanje elementarnih stimulusnih karakteristika. Ukupno je izvedeno četiri eksperimenta koji pokazuju da a) percepcija amodalnih kontura zahteva angažovanje vizuelne pažnje, b) grupisanje ili integracija elementarnih vizuelnih karakteristika ima primat nad vizuelnom prostornom pažnjom i c) da u zavisnosti od specifičnosti eksperimentalnog zadatka vreme formiranja amodalnog percepta varira u opsegu od 50 do 150 ms. Rezultati o tipovima vizuelne pretrage, do kojih se došlo u ovom istraživanju delom su u skladu sa teorijskim postavkama teorije integracije karakteristika (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Dalje, podaci o kompletiranju amodalnog percepta delom potvrđuju a u nekim aspektima dopunjuju nalaze utvrđene u psihofizičkim merenjima Eliota i Milera (Elliott & Müller, 1998).
Microgenetic analysis was used to investigate perception of illusory contour figures which represent whole, completed forms on the basis of segmented, incomplete stimulation. The analysis provided an experimental approach to this phenomenon which was standardly investigated phenomenologically. Experimental procedure consisted of two phases: a) priming phase and b) test phase which consisted of visual search task. Two types of visual search tasks were applied: (i) classic detection, in which subjects were detecting presence or absence of the target stimuli and (ii) two-alternative forced choice, 2AFC, in which subjects performed discrimination between two concurrent targets (target A vs. target B). Variation of exposition of prim stimuli was used as an indication of the percept formation period. Concepts like early vision, visual attention and feature binding were investigated. Four experiments were conducted. Their outcome showed that (i) perception of amodal figure requires visual att...ention, (ii) features binding precedes spatial attention and (iii) time period of percept formation is dependent of task properties and varies between 50 - 150 ms. Some results obtained in this research could be explained by feature-integration theory (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Furthermore, percept formation period data comply with data acquired in Elliott & Müller's psychophysical research (1998).
Кључне речи:
vizuelna pretraga / Mikrogenetička analiza / amodalne konture / visual search / microgenetic analysis / amodal completionИзвор:
Psihologija, 2004, 37, 4, 451-481Издавач:
- Društvo psihologa Srbije, Beograd
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Gvozdenović, Vasilije PY - 2004 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/482 AB - Primenom posebnog metodološkog postupka, nazvanim mikrogenetička analiza, ispitivana je percepcija tzv. amodalnih figura koje predstavljaju percepciju celovitih, kompletiranih formi na osnovu segmentirane, nepotpuno date stimulacije. Mikrogenetička analiza omogućila je eksperimentalan pristup u proučavanju ovog fenomena koji je mahom bio izučavan fenomenološki. Eksperimentalni postupak sastojao se od dve faze. U prvoj fazi, fazi primovanja, izlagana je 'prim' stimulacija u određenom vremenskom periodu, dok su u drugoj fazi bili izlagani setovi vizuelne pretrage. U analizu su ušla dva tipa zadatka vizuelne pretrage: a) klasična varijanta, u kojoj su ispitanici detektovali prisutnost ili odsutnost kritičnog stimulusa (mete) i b) zadatak prinudnog izbora u kome su ispitanici diskriminisali dva tipa stimulusa (meta A i B). Takođe, varirano je i vreme ekspozicije prim stimulusa, na osnovu kojeg je ustanovljeno vreme formiranja percepta amodalnih kontura. Posredno, preko ispitivanja percepcije amodalnih kontura ispitani su i koncepti kao što su: rano viđenje, vizuelna pažnja i grupisanje elementarnih stimulusnih karakteristika. Ukupno je izvedeno četiri eksperimenta koji pokazuju da a) percepcija amodalnih kontura zahteva angažovanje vizuelne pažnje, b) grupisanje ili integracija elementarnih vizuelnih karakteristika ima primat nad vizuelnom prostornom pažnjom i c) da u zavisnosti od specifičnosti eksperimentalnog zadatka vreme formiranja amodalnog percepta varira u opsegu od 50 do 150 ms. Rezultati o tipovima vizuelne pretrage, do kojih se došlo u ovom istraživanju delom su u skladu sa teorijskim postavkama teorije integracije karakteristika (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Dalje, podaci o kompletiranju amodalnog percepta delom potvrđuju a u nekim aspektima dopunjuju nalaze utvrđene u psihofizičkim merenjima Eliota i Milera (Elliott & Müller, 1998). AB - Microgenetic analysis was used to investigate perception of illusory contour figures which represent whole, completed forms on the basis of segmented, incomplete stimulation. The analysis provided an experimental approach to this phenomenon which was standardly investigated phenomenologically. Experimental procedure consisted of two phases: a) priming phase and b) test phase which consisted of visual search task. Two types of visual search tasks were applied: (i) classic detection, in which subjects were detecting presence or absence of the target stimuli and (ii) two-alternative forced choice, 2AFC, in which subjects performed discrimination between two concurrent targets (target A vs. target B). Variation of exposition of prim stimuli was used as an indication of the percept formation period. Concepts like early vision, visual attention and feature binding were investigated. Four experiments were conducted. Their outcome showed that (i) perception of amodal figure requires visual attention, (ii) features binding precedes spatial attention and (iii) time period of percept formation is dependent of task properties and varies between 50 - 150 ms. Some results obtained in this research could be explained by feature-integration theory (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Furthermore, percept formation period data comply with data acquired in Elliott & Müller's psychophysical research (1998). PB - Društvo psihologa Srbije, Beograd T2 - Psihologija T1 - Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura T1 - Perception of illusory contour figures: Microgenetic analysis EP - 481 IS - 4 SP - 451 VL - 37 DO - 10.2298/PSI0404451G ER -
@article{ author = "Gvozdenović, Vasilije", year = "2004", abstract = "Primenom posebnog metodološkog postupka, nazvanim mikrogenetička analiza, ispitivana je percepcija tzv. amodalnih figura koje predstavljaju percepciju celovitih, kompletiranih formi na osnovu segmentirane, nepotpuno date stimulacije. Mikrogenetička analiza omogućila je eksperimentalan pristup u proučavanju ovog fenomena koji je mahom bio izučavan fenomenološki. Eksperimentalni postupak sastojao se od dve faze. U prvoj fazi, fazi primovanja, izlagana je 'prim' stimulacija u određenom vremenskom periodu, dok su u drugoj fazi bili izlagani setovi vizuelne pretrage. U analizu su ušla dva tipa zadatka vizuelne pretrage: a) klasična varijanta, u kojoj su ispitanici detektovali prisutnost ili odsutnost kritičnog stimulusa (mete) i b) zadatak prinudnog izbora u kome su ispitanici diskriminisali dva tipa stimulusa (meta A i B). Takođe, varirano je i vreme ekspozicije prim stimulusa, na osnovu kojeg je ustanovljeno vreme formiranja percepta amodalnih kontura. Posredno, preko ispitivanja percepcije amodalnih kontura ispitani su i koncepti kao što su: rano viđenje, vizuelna pažnja i grupisanje elementarnih stimulusnih karakteristika. Ukupno je izvedeno četiri eksperimenta koji pokazuju da a) percepcija amodalnih kontura zahteva angažovanje vizuelne pažnje, b) grupisanje ili integracija elementarnih vizuelnih karakteristika ima primat nad vizuelnom prostornom pažnjom i c) da u zavisnosti od specifičnosti eksperimentalnog zadatka vreme formiranja amodalnog percepta varira u opsegu od 50 do 150 ms. Rezultati o tipovima vizuelne pretrage, do kojih se došlo u ovom istraživanju delom su u skladu sa teorijskim postavkama teorije integracije karakteristika (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Dalje, podaci o kompletiranju amodalnog percepta delom potvrđuju a u nekim aspektima dopunjuju nalaze utvrđene u psihofizičkim merenjima Eliota i Milera (Elliott & Müller, 1998)., Microgenetic analysis was used to investigate perception of illusory contour figures which represent whole, completed forms on the basis of segmented, incomplete stimulation. The analysis provided an experimental approach to this phenomenon which was standardly investigated phenomenologically. Experimental procedure consisted of two phases: a) priming phase and b) test phase which consisted of visual search task. Two types of visual search tasks were applied: (i) classic detection, in which subjects were detecting presence or absence of the target stimuli and (ii) two-alternative forced choice, 2AFC, in which subjects performed discrimination between two concurrent targets (target A vs. target B). Variation of exposition of prim stimuli was used as an indication of the percept formation period. Concepts like early vision, visual attention and feature binding were investigated. Four experiments were conducted. Their outcome showed that (i) perception of amodal figure requires visual attention, (ii) features binding precedes spatial attention and (iii) time period of percept formation is dependent of task properties and varies between 50 - 150 ms. Some results obtained in this research could be explained by feature-integration theory (Treisman & Gelade, 1980; Treisman, 1986). Furthermore, percept formation period data comply with data acquired in Elliott & Müller's psychophysical research (1998).", publisher = "Društvo psihologa Srbije, Beograd", journal = "Psihologija", title = "Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura, Perception of illusory contour figures: Microgenetic analysis", pages = "481-451", number = "4", volume = "37", doi = "10.2298/PSI0404451G" }
Gvozdenović, V.. (2004). Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura. in Psihologija Društvo psihologa Srbije, Beograd., 37(4), 451-481. https://doi.org/10.2298/PSI0404451G
Gvozdenović V. Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura. in Psihologija. 2004;37(4):451-481. doi:10.2298/PSI0404451G .
Gvozdenović, Vasilije, "Mikrogenetička analiza percepcije amodalnih kontura" in Psihologija, 37, no. 4 (2004):451-481, https://doi.org/10.2298/PSI0404451G . .