Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju ...da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane.
Кључне речи:
potrebe za psihološkom pomoći / iskustva u obraćanju za pomoć / barijere u dobijanju stručne psihološke pomoćiИзвор:
Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke", 2022, 72-73Финансирање / пројекти:
- Vlade Savezne Republike Nemačke, projekat Nemačko-srpske razvojne saradnje “Usluga socijalne zaštite za osetljive grupe”, koju sprovodi GIZ
- Ministry of Education, Science, and Technological development of the Republic of Serbia (University of Belgrade, Faculty of Philosophy - grant no. 451-03-68/2022-14/200163)
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Dimoski, Jana AU - Gvozden, Matija AU - Živanović, Marko AU - Vukčević Marković, Maša PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4866 AB - Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane. C3 - Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke" T1 - Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije EP - 73 SP - 72 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4866 ER -
@conference{ author = "Dimoski, Jana and Gvozden, Matija and Živanović, Marko and Vukčević Marković, Maša", year = "2022", abstract = "Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane.", journal = "Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke"", title = "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije", pages = "73-72", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4866" }
Dimoski, J., Gvozden, M., Živanović, M.,& Vukčević Marković, M.. (2022). Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke", 72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4866
Dimoski J, Gvozden M, Živanović M, Vukčević Marković M. Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke". 2022;:72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4866 .
Dimoski, Jana, Gvozden, Matija, Živanović, Marko, Vukčević Marković, Maša, "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije" in Knjiga apstrakata - 70. Kongres psihologa Srbije "Psihologija između profesije i nauke" (2022):72-73, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4866 .