Milićev doprinos naukometriji

Abstract

Vojin Milić je uveo naukometriju u domaću nauku. Naukometrija podrazumeva statističko istraživanje nauke, primenljivo u različitim disciplinama, među kojima je i sociologija nauke. Predmet ovog rada je analiza Milićevog doprinosa naukometriji, uključujući bibliometriju, analizu navođenja i prosopografiju. Bibliometrija je sastavni deo naukometrije, a predstavlja statističku obradu bibliografskih podataka. Statističko proučavanje nauke je u okviru sociologije nauke pretežno zastupljeno na području unutarnaučnog opštenja, a analiza navođenja je najznačajnija istraživačka tehnika. Označava bibliometrijski postupak za proučavanje različitih veza između naučnih radova, prvenstveno tekstova objavljenih u naučnim časopisima. Prosopografija je statistički oblik biografskog pristupa. Podrazumeva istraživanje biografskih podataka o pojedincima i društvenim grupama, koje su se istakle u određenoj oblasti značajnim doprinosima. Cilj ovog rada je podsetiti da zasluga za uvođenje naukometrije u domaću nauku pripada Miliću, sažeto ukazati na način primene bibliometrije, analize navođenja i prosopografije u njegovim istraživanjima socioloških i drugih društvenih, kao i prirodnih, tehničkih i medicinskih nauka, a zatim i na Milićevo viđenje mogućnosti i ograničenja naukometrijskih postupaka. Milićeva istraživanja karakteriše komplementarna upotreba naukometrijskih postupaka i široka iskustvena osnova. On ukazuje da bibliografija omogućava opis predmeta proučavanja i uočavanje pravilnosti, ali ne i utvrđivanje sadržaja, smisla, kvaliteta, saznajne vrednosti i društvene korisnosti naučnih dostignuća. Analizom navođenja mogu se ustanoviti različiti odnosi između naučnih radova, ali navodi nisu potpuno tačan pokazatelj prisutnosti radova naučnika, niti pokazuju šta je preuzeto iz radova, koliko, i kakav je stav prema njima. Prosopografija omogućava konkretnost opisa predmeta istraživanja, dopunjavajući statistički opis podacima o pojedinim naučnicima i njihovim grupama.

Vojin Milić introduced scientometrics to domestic science. Scientometrics implies statistical research of science, applicable in various disciplines, including sociology of science. The subject of this paper is an analysis of Milić’s contribution to scientometrics, including bibliometry, citation analysis and prosopography. The bibliometry is an integral part of the scientometrics and represents statistical processing of bibliographic data. Statistical study of science is within the sociology of science predominantly represented in the field of intrascientific communication, and the citation analysis is the most important research technique. It signifies the bibliometric procedure for the study of different links between scientific papers, primarily texts published in scientific journals. Prosopography is a statistical form of biographical approach. It implies research of biographical data on individuals and social groups, which distinguished oneself in a certain field with significant contributions. The aim of this paper is to remind that merit for introducing scientometrics to domestic science belongs to Milić, concise point out manner of application of bibliometry, citation analysis and prosopography in his research of sociological and other social sciences, as well as natural, technical and medical sciences, and then to Milić’s viewing of possibilities and limitations of scientometrics procedures. Milić’s researches are characterized by complementary use of scientific procedures and a wide empirical basis. He indicates that the bibliography provides a description of the subject of the study and notice of regularity, but not determining content, meaning, quality, cognitive value, and social usefulness of scientific achievements. By citation analysis different relations between scientific papers can be established, but the citations are not entirely accurate indicator of the presence of papers of scientists, nor show what was taken from papers, how much, and what is the attitude towards them. Prosopography provides the specificity of the description of the research subject, replenishing a statistical description with the data on individual scientists and their groups.