Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana
The Blagotin amulets and their place in the early Neolithic of the central Balkans
Апстракт
Ha starije neolitskom lokalitetu Blagotin kod Trstenika u centralnoj Srbiji, u toku istraživanja u periodu između 1991. i 2002, na površini od oko 300 m2 otkriven je izuzetno veliki broj amuleta, ukupno 65 primeraka. Amuleti sa Blagotina su u najvećem procentu izrađeni od keramike (47 primeraka), a nešto manje ih je od kamena (15 primeraka) i kosti (3 primerka). Izvršena je tipološka analiza. Najveći broj amuleta pripada tipu amuleta sa vretenastim telom (tip B) (sl. 1/1-3), na drugom mestu su amuleti u formi klina (tip E) (sl. 1/7, 9-10). Pored njih, zastupljeni su i oblici "kalema" (sl. 1/6, 8) oblici koji su izdvojeni kao poseban tip na osnovu prisustva plićeg ili dubljeg žleba neposredno ispod rožastih produžetaka (sl. 1/11-13), zatim amuleti sa telom lučno povijenim ka unutra (sl. 1/14-15), amuleti posebnih formi izrađeni od kamena, kao i primerci izrađeni od trbuha polomljenih posuda (sl. 1/17-18). Ni na jednom primerku nisu konstatovani tragovi upotrebe. Posebno je značajno pita...nje konteksta i prostorne distribucije amuleta u okviru stambenih objekata. Najveći broj amuleta sa Blagotina potiče iz dva stambena objekta (25, odnosno 24 primerka). U okviru kultnog mesta, tzv. "svetilišta" (ZM07) pronađeno je, suprotno očekivanjima, svega 8 primeraka (sl. 2). Analiza prostorne distribucije, izvršena za objekat 10 pokazuje da su svi amuleti iz ovog objekta ležali na zdravici (sl. 3). Kada je u pitanju drugi objekat, za sada se sa sigurnošću može reći da su najmanje dva amuleta takođe ležala na zdravici. Amuleti su pronađeni na 22 starije neolitska lokaliteta u Srbiji i Crnoj Gori. Na većini je pronađen veoma mali broj primeraka. Lokaliteti na kojima je pronađen veći broj su ređi; Blagotin, sa neobično velikim brojem amuleta (65 primeraka) prednjači dok prvi sledeći, Divostin, broji skoro duplo manje (sl. 4). Zato se amuleti sa Blagotina moraju shvatiti kao polazna, referentna zbirka i osnova za proučavanje i interpretaciju ovih nalaza. O kontekstu nalaza amuleta sa drugih starčevačkih lokaliteta ima veoma malo informacija. Uglavnom je poznato da su pronađeni u okviru zemunica, odnosno stambenih objekata, ali o prostornoj distribuciji u okviru njih gotovo da nema podataka. Amuleti su na podovima zemunica potvrđeni samo na Lepenskom Viru, Knjepištu i Ušću Kameničkog Potoka. O funkciji predmeta koje nazivamo amuletima bilo je mnogo različitih mišljenja. Oni se nekad smatraju "labretama", odnosno "usnim klinovima", međutim, ovo stanovište se, po našem uverenju, mora odbaciti jer kontekst nalaza ukazuje na to da su oni vezani isključivo za kućni prostor. Prema drugom mišljenju, radi se o predmetima koji služe za prebrojavanje namirnica. U prilog ovom mišljenju svakako bi išla činjenica da na amuletima nikada nema tragova korišćenja ili vezivanja. Ono što, međutim, ovom objašnjenju nedostaje jeste odgovor na pitanje zašto na Blagotinu imamo tragove "zapisa" samo o jednoj vrsti namirnica. Drugo, ukoliko se radi o ovakvim predmetima, amuleti bi sigurno bili pohranjeni zajedno, a ne bi bili ujednačeno "raspršeni" po celoj površini zemunice. Takođe, ovime se ne objašnjava činjenica da se oni nalaze isključivo na podu ili čak ispod poda stambenog objekta. Tako dolazimo do najčešće interpretacije amuleta kao kultnih predmeta, bilo da se oni smatraju bukranionima ili šematizovanim antropomorfnim figurinama. Ako se prihvati ovakvo tumačenje, amuleti su predmeti koji su polagani na pod ili ispod njega radi zaštite kuće i ukućana. Značajan je i hronološki položaj amuleta. Naime, na osnovu osobina ostalog arheološkog materijala, prvenstveno keramike sa starčevačkih lokaliteta (tabela 1), jasno je da se amuleti javljaju isključivo u najstarijim fazama starčevačke kulture, tj. protostarčevačkoj fazi. Zato se nameće zaključak da bi amulete trebalo smatrati hronološki osetljivom vrstom nalaza. Amuleti sa drugih nalazišta na Balkanskom poluostrvu, iz Bugarske i Grčke, potvrđuju ovakvo stanovište jer potiču sa lokaliteta koji se uvek opredeljuju u najstarije faze neolita. Konačno, važno je ponovo istaći da se amuletima oblika slova "T" ili "Y" mora posvetiti mnogo više pažnje. Pitanje funkcije ovih sitnih nalaza ne bi trebalo da bude početni korak. Naprotiv, s obzirom na to da su informacije o amuletima izuzetno šture, prvi zadatak istraživača bio bi detaljno utvrđivanje konteksta i njihove prostorne distribucije u okviru arhitektonskih objekata, kao i odnosa sa drugim vrstama pokretnih nalaza. Brojčana zastupljenost amuleta u okviru pojedinačnih objekata na jednom lokalitetu i njihovi međusobni odnosi, kao i brojčani odnosi amuleta sa više lokaliteta, takođe predstavljaju veoma važno polje istraživanja. Tek kada bude dostupan dovoljan broj informacija o ovim pitanjima, sa većom sigurnošću moći he da bude ponuđena odgovarajuća interpretacija, odnosno tumačenje njihove funkcije.
This paper presents a detailed typological analysis of 65 amulets found inside the architectural structures of a Neolithic settlement at Blagotin. The aim of this paper is to emphasize the importance of this excessively large number of this kind of finds in relation to other contemporary sites as well as the importance of the context and their spatial distribution within the structures, especially the fact that 25 specimens lay on the virgin soil of a pit dwelling. The importance of the amulets as chronologically sensitive finds characteristic of the earliest phase of the early Neolithic, i.e. the phase Proto-Starčevo is indicated.
Кључне речи:
Starčevo culture / spatial distribution / early Neolithic / context / chronology / Blagotin / amuletsИзвор:
Glasnik Srpskog arheološkog društva, 2005, 22, 21, 27-44Издавач:
- Srpsko arheološko društvo, Beograd
Институција/група
Arheologija / ArchaeologyTY - JOUR AU - Vuković, Jasna PY - 2005 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/512 AB - Ha starije neolitskom lokalitetu Blagotin kod Trstenika u centralnoj Srbiji, u toku istraživanja u periodu između 1991. i 2002, na površini od oko 300 m2 otkriven je izuzetno veliki broj amuleta, ukupno 65 primeraka. Amuleti sa Blagotina su u najvećem procentu izrađeni od keramike (47 primeraka), a nešto manje ih je od kamena (15 primeraka) i kosti (3 primerka). Izvršena je tipološka analiza. Najveći broj amuleta pripada tipu amuleta sa vretenastim telom (tip B) (sl. 1/1-3), na drugom mestu su amuleti u formi klina (tip E) (sl. 1/7, 9-10). Pored njih, zastupljeni su i oblici "kalema" (sl. 1/6, 8) oblici koji su izdvojeni kao poseban tip na osnovu prisustva plićeg ili dubljeg žleba neposredno ispod rožastih produžetaka (sl. 1/11-13), zatim amuleti sa telom lučno povijenim ka unutra (sl. 1/14-15), amuleti posebnih formi izrađeni od kamena, kao i primerci izrađeni od trbuha polomljenih posuda (sl. 1/17-18). Ni na jednom primerku nisu konstatovani tragovi upotrebe. Posebno je značajno pitanje konteksta i prostorne distribucije amuleta u okviru stambenih objekata. Najveći broj amuleta sa Blagotina potiče iz dva stambena objekta (25, odnosno 24 primerka). U okviru kultnog mesta, tzv. "svetilišta" (ZM07) pronađeno je, suprotno očekivanjima, svega 8 primeraka (sl. 2). Analiza prostorne distribucije, izvršena za objekat 10 pokazuje da su svi amuleti iz ovog objekta ležali na zdravici (sl. 3). Kada je u pitanju drugi objekat, za sada se sa sigurnošću može reći da su najmanje dva amuleta takođe ležala na zdravici. Amuleti su pronađeni na 22 starije neolitska lokaliteta u Srbiji i Crnoj Gori. Na većini je pronađen veoma mali broj primeraka. Lokaliteti na kojima je pronađen veći broj su ređi; Blagotin, sa neobično velikim brojem amuleta (65 primeraka) prednjači dok prvi sledeći, Divostin, broji skoro duplo manje (sl. 4). Zato se amuleti sa Blagotina moraju shvatiti kao polazna, referentna zbirka i osnova za proučavanje i interpretaciju ovih nalaza. O kontekstu nalaza amuleta sa drugih starčevačkih lokaliteta ima veoma malo informacija. Uglavnom je poznato da su pronađeni u okviru zemunica, odnosno stambenih objekata, ali o prostornoj distribuciji u okviru njih gotovo da nema podataka. Amuleti su na podovima zemunica potvrđeni samo na Lepenskom Viru, Knjepištu i Ušću Kameničkog Potoka. O funkciji predmeta koje nazivamo amuletima bilo je mnogo različitih mišljenja. Oni se nekad smatraju "labretama", odnosno "usnim klinovima", međutim, ovo stanovište se, po našem uverenju, mora odbaciti jer kontekst nalaza ukazuje na to da su oni vezani isključivo za kućni prostor. Prema drugom mišljenju, radi se o predmetima koji služe za prebrojavanje namirnica. U prilog ovom mišljenju svakako bi išla činjenica da na amuletima nikada nema tragova korišćenja ili vezivanja. Ono što, međutim, ovom objašnjenju nedostaje jeste odgovor na pitanje zašto na Blagotinu imamo tragove "zapisa" samo o jednoj vrsti namirnica. Drugo, ukoliko se radi o ovakvim predmetima, amuleti bi sigurno bili pohranjeni zajedno, a ne bi bili ujednačeno "raspršeni" po celoj površini zemunice. Takođe, ovime se ne objašnjava činjenica da se oni nalaze isključivo na podu ili čak ispod poda stambenog objekta. Tako dolazimo do najčešće interpretacije amuleta kao kultnih predmeta, bilo da se oni smatraju bukranionima ili šematizovanim antropomorfnim figurinama. Ako se prihvati ovakvo tumačenje, amuleti su predmeti koji su polagani na pod ili ispod njega radi zaštite kuće i ukućana. Značajan je i hronološki položaj amuleta. Naime, na osnovu osobina ostalog arheološkog materijala, prvenstveno keramike sa starčevačkih lokaliteta (tabela 1), jasno je da se amuleti javljaju isključivo u najstarijim fazama starčevačke kulture, tj. protostarčevačkoj fazi. Zato se nameće zaključak da bi amulete trebalo smatrati hronološki osetljivom vrstom nalaza. Amuleti sa drugih nalazišta na Balkanskom poluostrvu, iz Bugarske i Grčke, potvrđuju ovakvo stanovište jer potiču sa lokaliteta koji se uvek opredeljuju u najstarije faze neolita. Konačno, važno je ponovo istaći da se amuletima oblika slova "T" ili "Y" mora posvetiti mnogo više pažnje. Pitanje funkcije ovih sitnih nalaza ne bi trebalo da bude početni korak. Naprotiv, s obzirom na to da su informacije o amuletima izuzetno šture, prvi zadatak istraživača bio bi detaljno utvrđivanje konteksta i njihove prostorne distribucije u okviru arhitektonskih objekata, kao i odnosa sa drugim vrstama pokretnih nalaza. Brojčana zastupljenost amuleta u okviru pojedinačnih objekata na jednom lokalitetu i njihovi međusobni odnosi, kao i brojčani odnosi amuleta sa više lokaliteta, takođe predstavljaju veoma važno polje istraživanja. Tek kada bude dostupan dovoljan broj informacija o ovim pitanjima, sa većom sigurnošću moći he da bude ponuđena odgovarajuća interpretacija, odnosno tumačenje njihove funkcije. AB - This paper presents a detailed typological analysis of 65 amulets found inside the architectural structures of a Neolithic settlement at Blagotin. The aim of this paper is to emphasize the importance of this excessively large number of this kind of finds in relation to other contemporary sites as well as the importance of the context and their spatial distribution within the structures, especially the fact that 25 specimens lay on the virgin soil of a pit dwelling. The importance of the amulets as chronologically sensitive finds characteristic of the earliest phase of the early Neolithic, i.e. the phase Proto-Starčevo is indicated. PB - Srpsko arheološko društvo, Beograd T2 - Glasnik Srpskog arheološkog društva T1 - Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana T1 - The Blagotin amulets and their place in the early Neolithic of the central Balkans EP - 44 IS - 21 SP - 27 VL - 22 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_512 ER -
@article{ author = "Vuković, Jasna", year = "2005", abstract = "Ha starije neolitskom lokalitetu Blagotin kod Trstenika u centralnoj Srbiji, u toku istraživanja u periodu između 1991. i 2002, na površini od oko 300 m2 otkriven je izuzetno veliki broj amuleta, ukupno 65 primeraka. Amuleti sa Blagotina su u najvećem procentu izrađeni od keramike (47 primeraka), a nešto manje ih je od kamena (15 primeraka) i kosti (3 primerka). Izvršena je tipološka analiza. Najveći broj amuleta pripada tipu amuleta sa vretenastim telom (tip B) (sl. 1/1-3), na drugom mestu su amuleti u formi klina (tip E) (sl. 1/7, 9-10). Pored njih, zastupljeni su i oblici "kalema" (sl. 1/6, 8) oblici koji su izdvojeni kao poseban tip na osnovu prisustva plićeg ili dubljeg žleba neposredno ispod rožastih produžetaka (sl. 1/11-13), zatim amuleti sa telom lučno povijenim ka unutra (sl. 1/14-15), amuleti posebnih formi izrađeni od kamena, kao i primerci izrađeni od trbuha polomljenih posuda (sl. 1/17-18). Ni na jednom primerku nisu konstatovani tragovi upotrebe. Posebno je značajno pitanje konteksta i prostorne distribucije amuleta u okviru stambenih objekata. Najveći broj amuleta sa Blagotina potiče iz dva stambena objekta (25, odnosno 24 primerka). U okviru kultnog mesta, tzv. "svetilišta" (ZM07) pronađeno je, suprotno očekivanjima, svega 8 primeraka (sl. 2). Analiza prostorne distribucije, izvršena za objekat 10 pokazuje da su svi amuleti iz ovog objekta ležali na zdravici (sl. 3). Kada je u pitanju drugi objekat, za sada se sa sigurnošću može reći da su najmanje dva amuleta takođe ležala na zdravici. Amuleti su pronađeni na 22 starije neolitska lokaliteta u Srbiji i Crnoj Gori. Na većini je pronađen veoma mali broj primeraka. Lokaliteti na kojima je pronađen veći broj su ređi; Blagotin, sa neobično velikim brojem amuleta (65 primeraka) prednjači dok prvi sledeći, Divostin, broji skoro duplo manje (sl. 4). Zato se amuleti sa Blagotina moraju shvatiti kao polazna, referentna zbirka i osnova za proučavanje i interpretaciju ovih nalaza. O kontekstu nalaza amuleta sa drugih starčevačkih lokaliteta ima veoma malo informacija. Uglavnom je poznato da su pronađeni u okviru zemunica, odnosno stambenih objekata, ali o prostornoj distribuciji u okviru njih gotovo da nema podataka. Amuleti su na podovima zemunica potvrđeni samo na Lepenskom Viru, Knjepištu i Ušću Kameničkog Potoka. O funkciji predmeta koje nazivamo amuletima bilo je mnogo različitih mišljenja. Oni se nekad smatraju "labretama", odnosno "usnim klinovima", međutim, ovo stanovište se, po našem uverenju, mora odbaciti jer kontekst nalaza ukazuje na to da su oni vezani isključivo za kućni prostor. Prema drugom mišljenju, radi se o predmetima koji služe za prebrojavanje namirnica. U prilog ovom mišljenju svakako bi išla činjenica da na amuletima nikada nema tragova korišćenja ili vezivanja. Ono što, međutim, ovom objašnjenju nedostaje jeste odgovor na pitanje zašto na Blagotinu imamo tragove "zapisa" samo o jednoj vrsti namirnica. Drugo, ukoliko se radi o ovakvim predmetima, amuleti bi sigurno bili pohranjeni zajedno, a ne bi bili ujednačeno "raspršeni" po celoj površini zemunice. Takođe, ovime se ne objašnjava činjenica da se oni nalaze isključivo na podu ili čak ispod poda stambenog objekta. Tako dolazimo do najčešće interpretacije amuleta kao kultnih predmeta, bilo da se oni smatraju bukranionima ili šematizovanim antropomorfnim figurinama. Ako se prihvati ovakvo tumačenje, amuleti su predmeti koji su polagani na pod ili ispod njega radi zaštite kuće i ukućana. Značajan je i hronološki položaj amuleta. Naime, na osnovu osobina ostalog arheološkog materijala, prvenstveno keramike sa starčevačkih lokaliteta (tabela 1), jasno je da se amuleti javljaju isključivo u najstarijim fazama starčevačke kulture, tj. protostarčevačkoj fazi. Zato se nameće zaključak da bi amulete trebalo smatrati hronološki osetljivom vrstom nalaza. Amuleti sa drugih nalazišta na Balkanskom poluostrvu, iz Bugarske i Grčke, potvrđuju ovakvo stanovište jer potiču sa lokaliteta koji se uvek opredeljuju u najstarije faze neolita. Konačno, važno je ponovo istaći da se amuletima oblika slova "T" ili "Y" mora posvetiti mnogo više pažnje. Pitanje funkcije ovih sitnih nalaza ne bi trebalo da bude početni korak. Naprotiv, s obzirom na to da su informacije o amuletima izuzetno šture, prvi zadatak istraživača bio bi detaljno utvrđivanje konteksta i njihove prostorne distribucije u okviru arhitektonskih objekata, kao i odnosa sa drugim vrstama pokretnih nalaza. Brojčana zastupljenost amuleta u okviru pojedinačnih objekata na jednom lokalitetu i njihovi međusobni odnosi, kao i brojčani odnosi amuleta sa više lokaliteta, takođe predstavljaju veoma važno polje istraživanja. Tek kada bude dostupan dovoljan broj informacija o ovim pitanjima, sa većom sigurnošću moći he da bude ponuđena odgovarajuća interpretacija, odnosno tumačenje njihove funkcije., This paper presents a detailed typological analysis of 65 amulets found inside the architectural structures of a Neolithic settlement at Blagotin. The aim of this paper is to emphasize the importance of this excessively large number of this kind of finds in relation to other contemporary sites as well as the importance of the context and their spatial distribution within the structures, especially the fact that 25 specimens lay on the virgin soil of a pit dwelling. The importance of the amulets as chronologically sensitive finds characteristic of the earliest phase of the early Neolithic, i.e. the phase Proto-Starčevo is indicated.", publisher = "Srpsko arheološko društvo, Beograd", journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva", title = "Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana, The Blagotin amulets and their place in the early Neolithic of the central Balkans", pages = "44-27", number = "21", volume = "22", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_512" }
Vuković, J.. (2005). Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana. in Glasnik Srpskog arheološkog društva Srpsko arheološko društvo, Beograd., 22(21), 27-44. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_512
Vuković J. Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 2005;22(21):27-44. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_512 .
Vuković, Jasna, "Amuleti sa lokaliteta Blagotin i njihovo mesto u starijem neolitu centralnog Balkana" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, 22, no. 21 (2005):27-44, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_512 .