Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije
2022
Аутори
Dimoski, JanaGvozden, Matija
Živanović, Marko
Vukčević Marković, Maša
Остала ауторства
Jerković, IvanКонференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna.
Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije
neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za
psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke
podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44)
reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim
regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika
posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći
i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za
potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati ...pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala
potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba
psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće
izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana
(29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene
(37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od
muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu
obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u
ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna
pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost.
Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge
mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške.
Praktične implikacije studije su takođe diskutovane
Кључне речи:
potrebe za psihološkom pomoći / iskustva u obraćanju za pomoć / barijere u dobijanju stručne psihološke pomoćiИзвор:
Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.], 2022, 72-73Издавач:
- Društvo psihologa Srbije
Финансирање / пројекти:
- Projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje “Usluga socijalne zaštite za osetljive grupe”, koju sprovodi GIZ
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Dimoski, Jana AU - Gvozden, Matija AU - Živanović, Marko AU - Vukčević Marković, Maša PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5463 AB - Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane PB - Društvo psihologa Srbije C3 - Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] T1 - Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije EP - 73 SP - 72 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 ER -
@conference{ author = "Dimoski, Jana and Gvozden, Matija and Živanović, Marko and Vukčević Marković, Maša", year = "2022", abstract = "Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane", publisher = "Društvo psihologa Srbije", journal = "Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.]", title = "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije", pages = "73-72", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463" }
Dimoski, J., Gvozden, M., Živanović, M.,& Vukčević Marković, M.. (2022). Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] Društvo psihologa Srbije., 72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463
Dimoski J, Gvozden M, Živanović M, Vukčević Marković M. Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.]. 2022;:72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 .
Dimoski, Jana, Gvozden, Matija, Živanović, Marko, Vukčević Marković, Maša, "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije" in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] (2022):72-73, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 .