Horrors of the Perverted Eucharist: Sensing Pelops’ Dismembered Body in Panteleimon Cod. 6

Abstract

U jednom se bizantskom rukopisu liturgijskih homilija Grgura Nazijanskog - Panteleimon cod. 6 - nalazi minijatura s prikazom Tantalove gozbe, na kojoj je ovaj mitski kralj poslužio bogove raskomadanim tijelom svoga sina Pelopa. Pokazujući da je u izvedbi navedene ilustracije iskorišten vizualni obrazac karakterističan za prikazivanje paklenih muka, u radu se problematizira slika Pelopovog raskomadanog tijela kao svjesno osmišljen prikaz dočaravanja „boli“. Štoviše, budući da su slike paklenih muka bile okidači senzornog doživljaja „muka groba“ prilikom kontemplacije, istovjetno je iskustvo usađeno i u iluminaciju Tantalove gozbe. U radu se također ističe vizualna snaga dotične minijature da onovremenog promatrača potakne na razmatranje problema o prirodi euharistije, koji se javlja tijekom druge polovice 12. stoljeća, baš kao i na promišljanje političkih događaja u vezi s propagandom novog cara, Izaka II Anđela, za vrijeme čije je vladavine iluminacija nastala. Konačno, sagledavanjem rukopisa u njegovom performativnom kontekstu upotrebe u liturgijskoj službi, iznijeta je tvrdnja kako je slika izopačene gozbe trebala potaknuti čitatelja homilije (svećenika ili đakona) da strastveno prenese tekst propovijedi okupljenoj kongregaciji, preuzimajući na sebe proslavljenu karizmu njenog tvorca, Grgura Nazijanskog.

In an illuminated manuscript of liturgical homilies of Gregory of Nazianzus, Panteleimon cod. 6, there is a miniature representing Tantalus’ feast where ancient gods are offered to eat the dismembered body of Pelops served to them by his own father. The aim of the present paper is to show that the illumination in question was cunningly designed in order to depict this act of felony as the ‘spectacle of pain’. The paper examines the sensory aspects of perception of this miniature in the context of reading the sermon by a contemporary viewer. It is argued that its emphasis on the somatic nature of pain had potential to prompt a reader’s reflection upon the theological disputes and political events of the late 12th century, the alleged time of the manuscript’s creation, as well as to induce passionate delivery of the sermon to the gathered congregation.