Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar
Individual anthropology or anthropologist as an individual 'gusle' player
Апстракт
Postmodernističko/postkulturni tekstovi redukuju antropologiju na proučavanje pojedinca. Insistiranjem na percepciji individualnih razlika i negacijom generalizacije kojom se stvara antropološki pojmovni aparat, generisanim iz opšte negacije bilo kakvog naučnog pojmovnog aparata, gubi se granica između bilo kakvog pisanja o bilo čemu i nauke (antropologije). Upad ovakvih koncepcija u antropologiju i njihova recepcija destruišu disciplinu iznutra ali i u širem socijalnom okviru, jer za svakojako pisanje nije potrebno akademsko obrazovanje niti akademska i naučna zajednica. Socijalni odgovor okruženja i intelektualni odgovor same discipline pokazuju da postoji socijalna potreba za drugačijim pristupom od bilo kakvog pisanja o bilo čemu, potreba za naučnim pristupom na osnovu adekvatnog opšteg pojmovnog aparata, kao i da pripadnici ceha ne pristaju da postanu loši ili dobri pisci, umetnici, novinari, skribomani-autodidakti i drugi proizvođači tek stova o ljudima.
Postmodern / post cultural texts reduce anthropology to studying the individual. By insisting on the perception of individual differences and negation of the generalization by which the apparatus of anthropological ideas is created, and generated from general negation of any scientific apparatus of ideas, the boundary between any writings and science (anthropology) is erased. Encroachment of such concepts into anthropology and their reception destroy the discipline from within, so is the case in a broader social scope, because this kind of writing doesn't require academic training nor academic or scientific community. Social response of the surroundings and the intellectual reply of the very discipline, display the existence of a social need for an approach different to any writing on any subject, a need for a scientific approach founded on the appropriate general apparatus of ideas, displaying also that members of the guild refuse to become good or bad writers, artists, journalists, s...cribbler-autodidacts or other manufacturers of texts on humans.
Кључне речи:
životna priča / postmodernizam / individualna antropologija / funkcionalna analiza / biografijaИзвор:
Etnoantropološki problemi, 2006, 1, 1, 17-34Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd
Финансирање / пројекти:
- Антропологија у 20. веку: теоријски и методолошки домети (RS-MESTD-MPN2006-2010-147037)
Институција/група
Etnologija i antropologija / Ethnology and AnthropologyTY - JOUR AU - Kovačević, Ivan PY - 2006 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/563 AB - Postmodernističko/postkulturni tekstovi redukuju antropologiju na proučavanje pojedinca. Insistiranjem na percepciji individualnih razlika i negacijom generalizacije kojom se stvara antropološki pojmovni aparat, generisanim iz opšte negacije bilo kakvog naučnog pojmovnog aparata, gubi se granica između bilo kakvog pisanja o bilo čemu i nauke (antropologije). Upad ovakvih koncepcija u antropologiju i njihova recepcija destruišu disciplinu iznutra ali i u širem socijalnom okviru, jer za svakojako pisanje nije potrebno akademsko obrazovanje niti akademska i naučna zajednica. Socijalni odgovor okruženja i intelektualni odgovor same discipline pokazuju da postoji socijalna potreba za drugačijim pristupom od bilo kakvog pisanja o bilo čemu, potreba za naučnim pristupom na osnovu adekvatnog opšteg pojmovnog aparata, kao i da pripadnici ceha ne pristaju da postanu loši ili dobri pisci, umetnici, novinari, skribomani-autodidakti i drugi proizvođači tek stova o ljudima. AB - Postmodern / post cultural texts reduce anthropology to studying the individual. By insisting on the perception of individual differences and negation of the generalization by which the apparatus of anthropological ideas is created, and generated from general negation of any scientific apparatus of ideas, the boundary between any writings and science (anthropology) is erased. Encroachment of such concepts into anthropology and their reception destroy the discipline from within, so is the case in a broader social scope, because this kind of writing doesn't require academic training nor academic or scientific community. Social response of the surroundings and the intellectual reply of the very discipline, display the existence of a social need for an approach different to any writing on any subject, a need for a scientific approach founded on the appropriate general apparatus of ideas, displaying also that members of the guild refuse to become good or bad writers, artists, journalists, scribbler-autodidacts or other manufacturers of texts on humans. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd T2 - Etnoantropološki problemi T1 - Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar T1 - Individual anthropology or anthropologist as an individual 'gusle' player EP - 34 IS - 1 SP - 17 VL - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_563 ER -
@article{ author = "Kovačević, Ivan", year = "2006", abstract = "Postmodernističko/postkulturni tekstovi redukuju antropologiju na proučavanje pojedinca. Insistiranjem na percepciji individualnih razlika i negacijom generalizacije kojom se stvara antropološki pojmovni aparat, generisanim iz opšte negacije bilo kakvog naučnog pojmovnog aparata, gubi se granica između bilo kakvog pisanja o bilo čemu i nauke (antropologije). Upad ovakvih koncepcija u antropologiju i njihova recepcija destruišu disciplinu iznutra ali i u širem socijalnom okviru, jer za svakojako pisanje nije potrebno akademsko obrazovanje niti akademska i naučna zajednica. Socijalni odgovor okruženja i intelektualni odgovor same discipline pokazuju da postoji socijalna potreba za drugačijim pristupom od bilo kakvog pisanja o bilo čemu, potreba za naučnim pristupom na osnovu adekvatnog opšteg pojmovnog aparata, kao i da pripadnici ceha ne pristaju da postanu loši ili dobri pisci, umetnici, novinari, skribomani-autodidakti i drugi proizvođači tek stova o ljudima., Postmodern / post cultural texts reduce anthropology to studying the individual. By insisting on the perception of individual differences and negation of the generalization by which the apparatus of anthropological ideas is created, and generated from general negation of any scientific apparatus of ideas, the boundary between any writings and science (anthropology) is erased. Encroachment of such concepts into anthropology and their reception destroy the discipline from within, so is the case in a broader social scope, because this kind of writing doesn't require academic training nor academic or scientific community. Social response of the surroundings and the intellectual reply of the very discipline, display the existence of a social need for an approach different to any writing on any subject, a need for a scientific approach founded on the appropriate general apparatus of ideas, displaying also that members of the guild refuse to become good or bad writers, artists, journalists, scribbler-autodidacts or other manufacturers of texts on humans.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar, Individual anthropology or anthropologist as an individual 'gusle' player", pages = "34-17", number = "1", volume = "1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_563" }
Kovačević, I.. (2006). Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar. in Etnoantropološki problemi Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd., 1(1), 17-34. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_563
Kovačević I. Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar. in Etnoantropološki problemi. 2006;1(1):17-34. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_563 .
Kovačević, Ivan, "Individualna antropologija ili antropolog kao lični guslar" in Etnoantropološki problemi, 1, no. 1 (2006):17-34, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_563 .