Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi
Књига (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Razvoj obrazovanja u jednom društvu dobrim delom zavisi od
stepena razvijenosti i funkcionalnosti postojeće obrazovne politike.
Unapređivanje funkcionisanja obrazovnog sistema i prakse vaspitnoobrazovnog rada odvija se kroz niz reformskih procesa i aktivnosti,
što podrazumeva temeljno planiranje promena koje se žele ostvariti i
osmišljavanje načina na koji će se one u praksi sprovoditi. U tom smislu, reformski napori u obrazovanju neodvojivi su od procesa stvaranja
obrazovnih politka. Međutim, odluke koje donose nosioci obrazovne
politike ne mogu se posmatrati odvojeno od njihove realizacije u praksi. Planirane promene često nisu sprovedene onako kako su bile zamišljene, ili bar ne u potpunosti. Da bi političke odluke bile smislene i
svrsishodne, a praktična rešenja razvoja školskog obrazovanja uspešno
primenjena neophodno je imati u vidu uslove u kojima se obrazovanje odvija i obezbediti pretpostavke za uspešno sprovođenje planiranih
promena.
Ovo je posebno važno imati na um...u u današnje vreme kada, usled
procesa globalizacije i pod uticajem delovanja međunarodnih aktera,
dolazi do intenzivne razmene koncepata, ideja i rešenja u oblasti obrazovanja i kada spoljašnji uticaji na nacionalnu politiku obrazovanja
postaju izraženiji nego ranije. Primetno je da mnoge zemlje nastoje da prate globalne tendencije u razvoju obrazovanja, kao i da su ciljevi reformskih procesa sve sličniji širom sveta. S druge strane, neosporno je
da se politike zasnovane na istim idejama i rešenjima sasvim različito
manifestuju u različitim obrazovnim sistemima i da dovode do drugačijih efekata. Naime, donosioci odluka se neretko opredeljuju da koriste
iskustva drugih zemalja u obrazovnoj politici i praksi i preuzimaju ono
što u drugoj sredini dobro funkcioniše. Iako tuđa iskustva mogu biti korisna za kreatore obrazovne politike, njihovo nekritičko preuzimanje,
bez temeljnog preispitivanja obeležja sopstvenog konteksta, obično ne
dovodi do željenih rezultata.
Istraživači u oblasti obrazovanja mogu pružiti značajan doprinos
procesu razvijanja i praćenja, ali i kritičkog preispitivanja obrazovnih
politika. Od njih se očekuje da informišu kreatore obrazovnih politika,
tj. da nalazima svojih istraživanja utiču na proces donošenja odluka.
Međutim, oni imaju važnu ulogu i u kritičkom razmatranju samog procesa stvaranja i sprovođenja obrazovnih politika – činilaca koji na njih
utiču i efekata koji se ostvaruju, kao i ideoloških i vrednosnih opredeljenja na kojima se temelje.
Кључне речи:
obrazovna politika / globalizacija / globalni trendovi u obrazovanju / transfer obrazovnih politika / Dualni model obrazovanja / javno-privatno partnerstvo u obrazovanjuИзвор:
2019Издавач:
- Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Финансирање / пројекти:
- Модели процењивања и стратегије унапређивања квалитета образовања у Србији (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179060)
Институција/група
Pedagogija / PedagogyTY - BOOK AU - Spasenović, Vera PY - 2019 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5751 AB - Razvoj obrazovanja u jednom društvu dobrim delom zavisi od stepena razvijenosti i funkcionalnosti postojeće obrazovne politike. Unapređivanje funkcionisanja obrazovnog sistema i prakse vaspitnoobrazovnog rada odvija se kroz niz reformskih procesa i aktivnosti, što podrazumeva temeljno planiranje promena koje se žele ostvariti i osmišljavanje načina na koji će se one u praksi sprovoditi. U tom smislu, reformski napori u obrazovanju neodvojivi su od procesa stvaranja obrazovnih politka. Međutim, odluke koje donose nosioci obrazovne politike ne mogu se posmatrati odvojeno od njihove realizacije u praksi. Planirane promene često nisu sprovedene onako kako su bile zamišljene, ili bar ne u potpunosti. Da bi političke odluke bile smislene i svrsishodne, a praktična rešenja razvoja školskog obrazovanja uspešno primenjena neophodno je imati u vidu uslove u kojima se obrazovanje odvija i obezbediti pretpostavke za uspešno sprovođenje planiranih promena. Ovo je posebno važno imati na umu u današnje vreme kada, usled procesa globalizacije i pod uticajem delovanja međunarodnih aktera, dolazi do intenzivne razmene koncepata, ideja i rešenja u oblasti obrazovanja i kada spoljašnji uticaji na nacionalnu politiku obrazovanja postaju izraženiji nego ranije. Primetno je da mnoge zemlje nastoje da prate globalne tendencije u razvoju obrazovanja, kao i da su ciljevi reformskih procesa sve sličniji širom sveta. S druge strane, neosporno je da se politike zasnovane na istim idejama i rešenjima sasvim različito manifestuju u različitim obrazovnim sistemima i da dovode do drugačijih efekata. Naime, donosioci odluka se neretko opredeljuju da koriste iskustva drugih zemalja u obrazovnoj politici i praksi i preuzimaju ono što u drugoj sredini dobro funkcioniše. Iako tuđa iskustva mogu biti korisna za kreatore obrazovne politike, njihovo nekritičko preuzimanje, bez temeljnog preispitivanja obeležja sopstvenog konteksta, obično ne dovodi do željenih rezultata. Istraživači u oblasti obrazovanja mogu pružiti značajan doprinos procesu razvijanja i praćenja, ali i kritičkog preispitivanja obrazovnih politika. Od njih se očekuje da informišu kreatore obrazovnih politika, tj. da nalazima svojih istraživanja utiču na proces donošenja odluka. Međutim, oni imaju važnu ulogu i u kritičkom razmatranju samog procesa stvaranja i sprovođenja obrazovnih politika – činilaca koji na njih utiču i efekata koji se ostvaruju, kao i ideoloških i vrednosnih opredeljenja na kojima se temelje. PB - Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu T1 - Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751 ER -
@book{ author = "Spasenović, Vera", year = "2019", abstract = "Razvoj obrazovanja u jednom društvu dobrim delom zavisi od stepena razvijenosti i funkcionalnosti postojeće obrazovne politike. Unapređivanje funkcionisanja obrazovnog sistema i prakse vaspitnoobrazovnog rada odvija se kroz niz reformskih procesa i aktivnosti, što podrazumeva temeljno planiranje promena koje se žele ostvariti i osmišljavanje načina na koji će se one u praksi sprovoditi. U tom smislu, reformski napori u obrazovanju neodvojivi su od procesa stvaranja obrazovnih politka. Međutim, odluke koje donose nosioci obrazovne politike ne mogu se posmatrati odvojeno od njihove realizacije u praksi. Planirane promene često nisu sprovedene onako kako su bile zamišljene, ili bar ne u potpunosti. Da bi političke odluke bile smislene i svrsishodne, a praktična rešenja razvoja školskog obrazovanja uspešno primenjena neophodno je imati u vidu uslove u kojima se obrazovanje odvija i obezbediti pretpostavke za uspešno sprovođenje planiranih promena. Ovo je posebno važno imati na umu u današnje vreme kada, usled procesa globalizacije i pod uticajem delovanja međunarodnih aktera, dolazi do intenzivne razmene koncepata, ideja i rešenja u oblasti obrazovanja i kada spoljašnji uticaji na nacionalnu politiku obrazovanja postaju izraženiji nego ranije. Primetno je da mnoge zemlje nastoje da prate globalne tendencije u razvoju obrazovanja, kao i da su ciljevi reformskih procesa sve sličniji širom sveta. S druge strane, neosporno je da se politike zasnovane na istim idejama i rešenjima sasvim različito manifestuju u različitim obrazovnim sistemima i da dovode do drugačijih efekata. Naime, donosioci odluka se neretko opredeljuju da koriste iskustva drugih zemalja u obrazovnoj politici i praksi i preuzimaju ono što u drugoj sredini dobro funkcioniše. Iako tuđa iskustva mogu biti korisna za kreatore obrazovne politike, njihovo nekritičko preuzimanje, bez temeljnog preispitivanja obeležja sopstvenog konteksta, obično ne dovodi do željenih rezultata. Istraživači u oblasti obrazovanja mogu pružiti značajan doprinos procesu razvijanja i praćenja, ali i kritičkog preispitivanja obrazovnih politika. Od njih se očekuje da informišu kreatore obrazovnih politika, tj. da nalazima svojih istraživanja utiču na proces donošenja odluka. Međutim, oni imaju važnu ulogu i u kritičkom razmatranju samog procesa stvaranja i sprovođenja obrazovnih politika – činilaca koji na njih utiču i efekata koji se ostvaruju, kao i ideoloških i vrednosnih opredeljenja na kojima se temelje.", publisher = "Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu", title = "Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751" }
Spasenović, V.. (2019). Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi. Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751
Spasenović V. Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751 .
Spasenović, Vera, "Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751 .