Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku
A neutral point in examining the effects of grammatical context on the processing of inflectional forms in the Serbian language
2016
Преузимање 🢃
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U zadacima primovanja u kojima se ispituje efekat konteksta (prima) na obradu
reči mete efekti facilitacije i inhibicije određuju se u odnosu na neutralnu tačku
(neutral prime) koja se najčešće sastoji od nekoliko krstića ili pluseva (xxx,
+++) i za koje se pretpostavlja da ni na koji način ne utiču na obradu reči mete.
Najveći broj istraživanja u kojima je ispitan efekat konteksta na obradu reči
mete izveden je u okviru semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči.
Dobijeni nalazi su u velikoj meri nekonzistentni jer se pokazalo da u nekim
slučajevima dolazi do produženog vremena reagovanja na reč metu ukoliko se
neutralna tačka sastoji od neleksičkog materijala (xxx, ili +++), što čini procene
efekta facilitacije i inhibicije nepouzdanim. Za razliku od semantičke ili
asocijativne povezanosti dve reči kod kojih je status nekongruentnog konteksta
nedovoljno jasno određen, pa samim tim i efekat inhibicije nema jasno određen
status, u gramatičkoj vezi dve reči kongruentan... i nekongruentan kontekst jasno
su određeni gramatičkim pravilima slaganja, iz čega bi trebalo da slede efekti
facilitacije i inhibicije koji se određuju u odnosu na neutralnu tačku (neutralni
kontekst). Izvedena su tri eksperimenta sa zadatkom leksičke odluke u kojima
su imenicama muškog roda, prikazanim u dva flektivna oblika (nastavak –u i
nastavak –om), prethodili gramatički kongruentan i nekongruentan pridevski
kontekst i neutralan kontekst u trajanju od 500 ms. U prvom eksperimentu
neutralan kontekst se sastojao od nekoliko zvezdica (***), u drugom ogledu je
kontekst bio podvučen, tako da se neutralan kontekst sastojao samo od crte, dok
se u trećem ogledu stimulus prim pojavio u okviru /PRIM/, a zatim bi se na
istom ekranu prostorno pomerena pojavila meta /META/. U prva dva
eksperimenta dobijena je statistički značajna razlika (oko 60 ms) između
neutralne i nekongruentne situacije (p < 0.001), dok je u trećem ogledu ova
razlika iznosila 8ms i nije statistički značajna. Rezultati prikazanih
eksperimenata problematizuju status neutralne tačke u ogledima sa gramatičkim primovanjem, a samim tim i status inhibicije u situaciji kada flektivnom obliku
prethodi nekogruentan gramatički kontekst.
Кључне речи:
grammatical priming / neutral situation / inflectional morphology / gramatičko primovanje / neutralna situacija / flektivna morfologijaИзвор:
Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20), 2016, 54-55Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Perić, Marko AU - Popović, Tamara AU - Mojović, Kristina AU - Bogdanović, Sara AU - Kostić, Aleksandar PY - 2016 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5801 AB - U zadacima primovanja u kojima se ispituje efekat konteksta (prima) na obradu reči mete efekti facilitacije i inhibicije određuju se u odnosu na neutralnu tačku (neutral prime) koja se najčešće sastoji od nekoliko krstića ili pluseva (xxx, +++) i za koje se pretpostavlja da ni na koji način ne utiču na obradu reči mete. Najveći broj istraživanja u kojima je ispitan efekat konteksta na obradu reči mete izveden je u okviru semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči. Dobijeni nalazi su u velikoj meri nekonzistentni jer se pokazalo da u nekim slučajevima dolazi do produženog vremena reagovanja na reč metu ukoliko se neutralna tačka sastoji od neleksičkog materijala (xxx, ili +++), što čini procene efekta facilitacije i inhibicije nepouzdanim. Za razliku od semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči kod kojih je status nekongruentnog konteksta nedovoljno jasno određen, pa samim tim i efekat inhibicije nema jasno određen status, u gramatičkoj vezi dve reči kongruentan i nekongruentan kontekst jasno su određeni gramatičkim pravilima slaganja, iz čega bi trebalo da slede efekti facilitacije i inhibicije koji se određuju u odnosu na neutralnu tačku (neutralni kontekst). Izvedena su tri eksperimenta sa zadatkom leksičke odluke u kojima su imenicama muškog roda, prikazanim u dva flektivna oblika (nastavak –u i nastavak –om), prethodili gramatički kongruentan i nekongruentan pridevski kontekst i neutralan kontekst u trajanju od 500 ms. U prvom eksperimentu neutralan kontekst se sastojao od nekoliko zvezdica (***), u drugom ogledu je kontekst bio podvučen, tako da se neutralan kontekst sastojao samo od crte, dok se u trećem ogledu stimulus prim pojavio u okviru /PRIM/, a zatim bi se na istom ekranu prostorno pomerena pojavila meta /META/. U prva dva eksperimenta dobijena je statistički značajna razlika (oko 60 ms) između neutralne i nekongruentne situacije (p < 0.001), dok je u trećem ogledu ova razlika iznosila 8ms i nije statistički značajna. Rezultati prikazanih eksperimenata problematizuju status neutralne tačke u ogledima sa gramatičkim primovanjem, a samim tim i status inhibicije u situaciji kada flektivnom obliku prethodi nekogruentan gramatički kontekst. C3 - Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20) T1 - Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku T1 - A neutral point in examining the effects of grammatical context on the processing of inflectional forms in the Serbian language EP - 55 SP - 54 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801 ER -
@conference{ author = "Perić, Marko and Popović, Tamara and Mojović, Kristina and Bogdanović, Sara and Kostić, Aleksandar", year = "2016", abstract = "U zadacima primovanja u kojima se ispituje efekat konteksta (prima) na obradu reči mete efekti facilitacije i inhibicije određuju se u odnosu na neutralnu tačku (neutral prime) koja se najčešće sastoji od nekoliko krstića ili pluseva (xxx, +++) i za koje se pretpostavlja da ni na koji način ne utiču na obradu reči mete. Najveći broj istraživanja u kojima je ispitan efekat konteksta na obradu reči mete izveden je u okviru semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči. Dobijeni nalazi su u velikoj meri nekonzistentni jer se pokazalo da u nekim slučajevima dolazi do produženog vremena reagovanja na reč metu ukoliko se neutralna tačka sastoji od neleksičkog materijala (xxx, ili +++), što čini procene efekta facilitacije i inhibicije nepouzdanim. Za razliku od semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči kod kojih je status nekongruentnog konteksta nedovoljno jasno određen, pa samim tim i efekat inhibicije nema jasno određen status, u gramatičkoj vezi dve reči kongruentan i nekongruentan kontekst jasno su određeni gramatičkim pravilima slaganja, iz čega bi trebalo da slede efekti facilitacije i inhibicije koji se određuju u odnosu na neutralnu tačku (neutralni kontekst). Izvedena su tri eksperimenta sa zadatkom leksičke odluke u kojima su imenicama muškog roda, prikazanim u dva flektivna oblika (nastavak –u i nastavak –om), prethodili gramatički kongruentan i nekongruentan pridevski kontekst i neutralan kontekst u trajanju od 500 ms. U prvom eksperimentu neutralan kontekst se sastojao od nekoliko zvezdica (***), u drugom ogledu je kontekst bio podvučen, tako da se neutralan kontekst sastojao samo od crte, dok se u trećem ogledu stimulus prim pojavio u okviru /PRIM/, a zatim bi se na istom ekranu prostorno pomerena pojavila meta /META/. U prva dva eksperimenta dobijena je statistički značajna razlika (oko 60 ms) između neutralne i nekongruentne situacije (p < 0.001), dok je u trećem ogledu ova razlika iznosila 8ms i nije statistički značajna. Rezultati prikazanih eksperimenata problematizuju status neutralne tačke u ogledima sa gramatičkim primovanjem, a samim tim i status inhibicije u situaciji kada flektivnom obliku prethodi nekogruentan gramatički kontekst.", journal = "Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20)", title = "Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku, A neutral point in examining the effects of grammatical context on the processing of inflectional forms in the Serbian language", pages = "55-54", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801" }
Perić, M., Popović, T., Mojović, K., Bogdanović, S.,& Kostić, A.. (2016). Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku. in Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20), 54-55. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801
Perić M, Popović T, Mojović K, Bogdanović S, Kostić A. Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku. in Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20). 2016;:54-55. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801 .
Perić, Marko, Popović, Tamara, Mojović, Kristina, Bogdanović, Sara, Kostić, Aleksandar, "Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku" in Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20) (2016):54-55, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801 .