Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca
Нема приказа
Аутори
Milosavljević, MonikaIlijić, Bojana
Остала ауторства
Cvjetićanin, TatjanaMihajlović, Vladimir D.
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana... procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima.
Кључне речи:
perkolacija / mešani konteksti / srednji vek / nekropola / reupotrebaИзвор:
Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata, 2023Издавач:
- Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju
Институција/група
Arheologija / ArchaeologyTY - CONF AU - Milosavljević, Monika AU - Ilijić, Bojana PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5937 AB - Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima. PB - Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju C3 - Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata T1 - Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 ER -
@conference{ author = "Milosavljević, Monika and Ilijić, Bojana", year = "2023", abstract = "Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima.", publisher = "Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju", journal = "Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata", title = "Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937" }
Milosavljević, M.,& Ilijić, B.. (2023). Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca. in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937
Milosavljević M, Ilijić B. Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca. in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata. 2023;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 .
Milosavljević, Monika, Ilijić, Bojana, "Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca" in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata (2023), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 .