Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku
Saints And Feasts In The Context Of Plant Naming In French, Italian, English And Serbian Language
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Narodni nazivi biljaka predstavljaju specifičan sloj leksike svakog jezika, pogodan kako za lingvističku analizu, tako i za ispitivanje kulturnih osobenosti sredine u kojoj su nastali. Na osnovu uvida u referentnu literaturu iz oblasti botanike zapaženo je da značajan broj naziva biljaka svojom strukturom upućuje na mnoge religijske pojmove. U radu se sagledava uticaj religije i narodnih verovanja kao šireg kulturnog konteksta na imenovanje biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku. Ovo kvalitativno istraživanje deskriptivnog karaktera upisuje se u polje leksičke semantike i koristi etnolingvistički teorijski okvir za komparativnu semantičku analizu narodnih imena biljaka. Kriterijum za sistematizaciju prikupljene građe bila je motivacija postupaka pri denominaciji biljaka, te je korpus podeljen na fitonime motivisane ulogom svetitelja i fitonime motivisane praznovanjem svetitelja. Uočava se da je narodni nominator u nazive ugradio različita verovanja u zaštitne i ...isceliteljske moći pojedinih svetitelja, te ne čudi što se pokazalo da je većina analiziranih biljnih vrsta iz grupe lekovitih biljaka. S obzirom na činjenicu da su ispitivani jedan germanski, dva romanska i jedan slovenski jezik, jasno je da je kulturni kontekst bitno odredio motivaciju denominacijskih postupaka i pokazao se kao nezaobilazna komponenta ovog tipa leksičko-semantičke analize
Folk plant names constitute a specific layer of each language’s lexicon suited not only
for linguistic analysis, but also for exploring the cultural traits of the environment they
originated from. A review of the relevant botanical literature reveals that a considerable
number of plant names contain within their structure numerous religious concepts.
This paper examines the influence of religion and folk beliefs on plant naming processes in French, Italian, English and Serbian. The research is based on the comparative
analysis of phytonyms semantically motivated by the names of saints and their feasts.
Since in the majority of these phytonyms different beliefs in protective and healing powers of plants are enshrined, it is no wonder that most of such plants fall into the category of medicinal herbs. As the lexico-semantic analysis conducted for the purpose of
this paper deals with plant names in one Germanic, two Romance and one Slavic language, different cultural contexts, as c...rucial extralinguistic components, were expected
to play a relevant role in determining the motivation of denomination processes. The
results, however, indicate that semantic motivation of some phytonyms can go beyond
single cultures and be influenced by more universal religious feelings and beliefs.
Кључне речи:
fitonimi / motivacija / onomasiološka analiza / denominacijski postupci / francuski jezik / italijanski jezik / engleski jezik / srpski jezikИзвор:
Jezik, književnost, kontekst, 2020, 201-212Издавач:
- Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet
Институција/група
Strani jezici / Foreign languagesTY - CONF AU - Đorović, Danijela AU - Mirić, Milica PY - 2020 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6092 AB - Narodni nazivi biljaka predstavljaju specifičan sloj leksike svakog jezika, pogodan kako za lingvističku analizu, tako i za ispitivanje kulturnih osobenosti sredine u kojoj su nastali. Na osnovu uvida u referentnu literaturu iz oblasti botanike zapaženo je da značajan broj naziva biljaka svojom strukturom upućuje na mnoge religijske pojmove. U radu se sagledava uticaj religije i narodnih verovanja kao šireg kulturnog konteksta na imenovanje biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku. Ovo kvalitativno istraživanje deskriptivnog karaktera upisuje se u polje leksičke semantike i koristi etnolingvistički teorijski okvir za komparativnu semantičku analizu narodnih imena biljaka. Kriterijum za sistematizaciju prikupljene građe bila je motivacija postupaka pri denominaciji biljaka, te je korpus podeljen na fitonime motivisane ulogom svetitelja i fitonime motivisane praznovanjem svetitelja. Uočava se da je narodni nominator u nazive ugradio različita verovanja u zaštitne i isceliteljske moći pojedinih svetitelja, te ne čudi što se pokazalo da je većina analiziranih biljnih vrsta iz grupe lekovitih biljaka. S obzirom na činjenicu da su ispitivani jedan germanski, dva romanska i jedan slovenski jezik, jasno je da je kulturni kontekst bitno odredio motivaciju denominacijskih postupaka i pokazao se kao nezaobilazna komponenta ovog tipa leksičko-semantičke analize AB - Folk plant names constitute a specific layer of each language’s lexicon suited not only for linguistic analysis, but also for exploring the cultural traits of the environment they originated from. A review of the relevant botanical literature reveals that a considerable number of plant names contain within their structure numerous religious concepts. This paper examines the influence of religion and folk beliefs on plant naming processes in French, Italian, English and Serbian. The research is based on the comparative analysis of phytonyms semantically motivated by the names of saints and their feasts. Since in the majority of these phytonyms different beliefs in protective and healing powers of plants are enshrined, it is no wonder that most of such plants fall into the category of medicinal herbs. As the lexico-semantic analysis conducted for the purpose of this paper deals with plant names in one Germanic, two Romance and one Slavic language, different cultural contexts, as crucial extralinguistic components, were expected to play a relevant role in determining the motivation of denomination processes. The results, however, indicate that semantic motivation of some phytonyms can go beyond single cultures and be influenced by more universal religious feelings and beliefs. PB - Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet C3 - Jezik, književnost, kontekst T1 - Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku T1 - Saints And Feasts In The Context Of Plant Naming In French, Italian, English And Serbian Language EP - 212 SP - 201 DO - 10.46630/jkk.2020 ER -
@conference{ author = "Đorović, Danijela and Mirić, Milica", year = "2020", abstract = "Narodni nazivi biljaka predstavljaju specifičan sloj leksike svakog jezika, pogodan kako za lingvističku analizu, tako i za ispitivanje kulturnih osobenosti sredine u kojoj su nastali. Na osnovu uvida u referentnu literaturu iz oblasti botanike zapaženo je da značajan broj naziva biljaka svojom strukturom upućuje na mnoge religijske pojmove. U radu se sagledava uticaj religije i narodnih verovanja kao šireg kulturnog konteksta na imenovanje biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku. Ovo kvalitativno istraživanje deskriptivnog karaktera upisuje se u polje leksičke semantike i koristi etnolingvistički teorijski okvir za komparativnu semantičku analizu narodnih imena biljaka. Kriterijum za sistematizaciju prikupljene građe bila je motivacija postupaka pri denominaciji biljaka, te je korpus podeljen na fitonime motivisane ulogom svetitelja i fitonime motivisane praznovanjem svetitelja. Uočava se da je narodni nominator u nazive ugradio različita verovanja u zaštitne i isceliteljske moći pojedinih svetitelja, te ne čudi što se pokazalo da je većina analiziranih biljnih vrsta iz grupe lekovitih biljaka. S obzirom na činjenicu da su ispitivani jedan germanski, dva romanska i jedan slovenski jezik, jasno je da je kulturni kontekst bitno odredio motivaciju denominacijskih postupaka i pokazao se kao nezaobilazna komponenta ovog tipa leksičko-semantičke analize, Folk plant names constitute a specific layer of each language’s lexicon suited not only for linguistic analysis, but also for exploring the cultural traits of the environment they originated from. A review of the relevant botanical literature reveals that a considerable number of plant names contain within their structure numerous religious concepts. This paper examines the influence of religion and folk beliefs on plant naming processes in French, Italian, English and Serbian. The research is based on the comparative analysis of phytonyms semantically motivated by the names of saints and their feasts. Since in the majority of these phytonyms different beliefs in protective and healing powers of plants are enshrined, it is no wonder that most of such plants fall into the category of medicinal herbs. As the lexico-semantic analysis conducted for the purpose of this paper deals with plant names in one Germanic, two Romance and one Slavic language, different cultural contexts, as crucial extralinguistic components, were expected to play a relevant role in determining the motivation of denomination processes. The results, however, indicate that semantic motivation of some phytonyms can go beyond single cultures and be influenced by more universal religious feelings and beliefs.", publisher = "Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet", journal = "Jezik, književnost, kontekst", title = "Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku, Saints And Feasts In The Context Of Plant Naming In French, Italian, English And Serbian Language", pages = "212-201", doi = "10.46630/jkk.2020" }
Đorović, D.,& Mirić, M.. (2020). Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku. in Jezik, književnost, kontekst Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet., 201-212. https://doi.org/10.46630/jkk.2020
Đorović D, Mirić M. Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku. in Jezik, književnost, kontekst. 2020;:201-212. doi:10.46630/jkk.2020 .
Đorović, Danijela, Mirić, Milica, "Svetitelji i verski praznici u kontekstu imenovanja biljaka u francuskom, italijanskom, engleskom i srpskom jeziku" in Jezik, književnost, kontekst (2020):201-212, https://doi.org/10.46630/jkk.2020 . .