Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih
Learning theories and power relations in adult education
Апстракт
Teorije učenja predstavljaju priznato znanje i time diskurse kroz koje se odnosi moći reprodukuju i održavaju u obrazovnim aktivnostima. One u sebi nose i sadrže odgovore na pitanja 'šta je znanje' i 'ko ga poseduje', kroz koje se konzerviraju autoriteti u obrazovanju i određen je način na koji se učenje i poučavanje odvijaju. Dva navedena pitanja predstavljaju i kriterijume poređenja dve teorije - teorije transformativnog učenja i koncepcije metakognicije i samoregulacije. Dublja analiza istraživačkog pitanja je urađena kroz prikazivanje ideja feminističke epistemologije i Fukoove perspektive odnosa moći. Osnovni cilj ovog rada nije u pružanju nove koncepcije, već ukazivanje na značaj analize i dekonstrucije 'istine' koja je implicitno sadržana u teorijama učenja. Potencijalni značaj za nastavnike u obrazovanju odraslih je skretanje pažnje na ideologije na kojima su određene teorije zasnovane i uviđanje odnosa moći koje one, često putem jezika, reprodukuju.
Learning theories create discourses through which power relations might be reproduced and maintained in educational activities. Including answers to the questions 'what is knowledge' and 'who owns it', they can preserve authoritarianism in education and determine an approach to teaching and learning. The previous two questions are the criteria for the comparison of the two widely accepted learning theories, transformative learning theory and conception of metacognition and self-regulation. A deeper analysis of the research question has been done by exploring the ideas of feminist epistemology and Foucault’s perspective of power relations. The main objective of this paper is not to provide a new conception, but to illustrate the importance of analysis and deconstruction of 'truth' that is implicit in the explored theories. The possible contribution of this work is to draw attention to the ideologies that these theories are based on and to understand power relations and the ways they hav...e being reproduced through language.
Кључне речи:
teorije učenja / odnosi moći / obrazovanje odraslih / epistemološke pretpostavke / power relations / learning theories / epistemological assumptions / adult educationИзвор:
Andragoške studije, 2012, 1, 37-62Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
Институција/група
Andragogija / AndragogyTY - JOUR AU - Maksimović, Maja PY - 2012 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1483 AB - Teorije učenja predstavljaju priznato znanje i time diskurse kroz koje se odnosi moći reprodukuju i održavaju u obrazovnim aktivnostima. One u sebi nose i sadrže odgovore na pitanja 'šta je znanje' i 'ko ga poseduje', kroz koje se konzerviraju autoriteti u obrazovanju i određen je način na koji se učenje i poučavanje odvijaju. Dva navedena pitanja predstavljaju i kriterijume poređenja dve teorije - teorije transformativnog učenja i koncepcije metakognicije i samoregulacije. Dublja analiza istraživačkog pitanja je urađena kroz prikazivanje ideja feminističke epistemologije i Fukoove perspektive odnosa moći. Osnovni cilj ovog rada nije u pružanju nove koncepcije, već ukazivanje na značaj analize i dekonstrucije 'istine' koja je implicitno sadržana u teorijama učenja. Potencijalni značaj za nastavnike u obrazovanju odraslih je skretanje pažnje na ideologije na kojima su određene teorije zasnovane i uviđanje odnosa moći koje one, često putem jezika, reprodukuju. AB - Learning theories create discourses through which power relations might be reproduced and maintained in educational activities. Including answers to the questions 'what is knowledge' and 'who owns it', they can preserve authoritarianism in education and determine an approach to teaching and learning. The previous two questions are the criteria for the comparison of the two widely accepted learning theories, transformative learning theory and conception of metacognition and self-regulation. A deeper analysis of the research question has been done by exploring the ideas of feminist epistemology and Foucault’s perspective of power relations. The main objective of this paper is not to provide a new conception, but to illustrate the importance of analysis and deconstruction of 'truth' that is implicit in the explored theories. The possible contribution of this work is to draw attention to the ideologies that these theories are based on and to understand power relations and the ways they have being reproduced through language. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd T2 - Andragoške studije T1 - Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih T1 - Learning theories and power relations in adult education EP - 62 IS - 1 SP - 37 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1483 ER -
@article{ author = "Maksimović, Maja", year = "2012", abstract = "Teorije učenja predstavljaju priznato znanje i time diskurse kroz koje se odnosi moći reprodukuju i održavaju u obrazovnim aktivnostima. One u sebi nose i sadrže odgovore na pitanja 'šta je znanje' i 'ko ga poseduje', kroz koje se konzerviraju autoriteti u obrazovanju i određen je način na koji se učenje i poučavanje odvijaju. Dva navedena pitanja predstavljaju i kriterijume poređenja dve teorije - teorije transformativnog učenja i koncepcije metakognicije i samoregulacije. Dublja analiza istraživačkog pitanja je urađena kroz prikazivanje ideja feminističke epistemologije i Fukoove perspektive odnosa moći. Osnovni cilj ovog rada nije u pružanju nove koncepcije, već ukazivanje na značaj analize i dekonstrucije 'istine' koja je implicitno sadržana u teorijama učenja. Potencijalni značaj za nastavnike u obrazovanju odraslih je skretanje pažnje na ideologije na kojima su određene teorije zasnovane i uviđanje odnosa moći koje one, često putem jezika, reprodukuju., Learning theories create discourses through which power relations might be reproduced and maintained in educational activities. Including answers to the questions 'what is knowledge' and 'who owns it', they can preserve authoritarianism in education and determine an approach to teaching and learning. The previous two questions are the criteria for the comparison of the two widely accepted learning theories, transformative learning theory and conception of metacognition and self-regulation. A deeper analysis of the research question has been done by exploring the ideas of feminist epistemology and Foucault’s perspective of power relations. The main objective of this paper is not to provide a new conception, but to illustrate the importance of analysis and deconstruction of 'truth' that is implicit in the explored theories. The possible contribution of this work is to draw attention to the ideologies that these theories are based on and to understand power relations and the ways they have being reproduced through language.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd", journal = "Andragoške studije", title = "Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih, Learning theories and power relations in adult education", pages = "62-37", number = "1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1483" }
Maksimović, M.. (2012). Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih. in Andragoške studije Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd.(1), 37-62. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1483
Maksimović M. Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih. in Andragoške studije. 2012;(1):37-62. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1483 .
Maksimović, Maja, "Teorije učenja i odnosi moći u obrazovanju odraslih" in Andragoške studije, no. 1 (2012):37-62, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1483 .