Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled
Psychopathology and resilience in relation to abuse in childhood among youth first referred to the psychiatrist
2014
Authors
Pejović-Milovančević, MilicaTenjović, Lazar
Išpanović, Veronika
Mitković, Marija
Radosavljev-Kirćanski, Jelena
Minčić, Teodora
Miletić, Vladimir
Draganić-Gajić, Saveta
Lečić-Toševski, Dušica
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Uvod/Cilj. Zlostavljanje u detinjstvu može biti uzrok različitih psiholoških problema kod odraslih osoba. Malo se, međutim, zna o specifičnim kliničkim i porodičnim profilima, kao i karakteristikama rezilijentnosti adolescenata koji su doživeli zlostavljanje u detinjstvu. Cilj našeg rada bio je ispitivanje simptoma, porodičnog funkcionisanja i rezilijentnosti adolescenata sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu upućenih na psihijatrijski pregled. Metode. Uzorak se sastojao od 84 konsekutivno regrutovana mlada ispitanika (prosečne starosti 14,90 ± 3,10, u rasponu od 11 do 18 godina) upućena na prvi pregled u Kliniku za decu i omladinu Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, koji su na osnovu Matrice rizika za zlostavljanje i zanemarivanje dece bili podeljeni u dve grupe. Prvu grupu činili su adolescenti sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu (n = 38, 13 dečaka, 25 devojčica), a drugu, kontrolnu grupu, adolescenti bez iskustva zlostavljanja u detinjstvu (n = 47, 20 dečaka, 27 devojči...ca). U istraživanju su korišćeni sledeći upitnici: Upitnik za samoprocenu adolescenata (Youth Self-Report - YSR), Skala adolescentnih rezilijentnih stavova (Adolescent Resilience Attitudes Scale - ARAS) i Upitnik za porodicu, (Self-Report Family Inventory - SFI). Rezultati. Značajne razlike pronađene su kod adolescentkinja. Na upitniku YSR, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno više skorove delinkventnog ponašanja i marginalno veće skorove anksioznosti/depresivnosti i socijalnih problema. Analize upitnika SFI pokazale su značajno lošije funkcionisanje kod zlostavljanih adolescentkinja u svim podskalama osim na podskali direktivnog vođstva. Na upitniku ARAS, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno niže skorove na podskali uvida i marginalno niže skorove na podskali za inicijativu. Zaključak. Navedeni rezultati mogli bi imati praktičnu primenu pri planiranju specifičnih preventivnih strategija i tretmana koji se posebno fokusiraju na delinkventne tendencije kao i na jačanje rezilijentnosti obezbeđivanjem pozitivnog okruženja u okviru porodice, škole i zajednice.
Background/Aim. Child abuse may be related to adverse psychological outcomes in adult life. However, little is known about specific clinical, family and resilience profiles of adolescents that have experienced child abuse. The aim of this study was to investigate clinical symptoms, family functioning and resilience characteristics of adolescents with the experience of abuse, first referred to psychiatrists. Methods. The study included 84 young participants (mean age 14.90 ± 3.10, ranging from 11 to 18 years) as consecutive first referrals to the Clinic for Children and Youth of the Institute of Mental Health, Belgrade, Serbia. The sample consisted of two groups, based on the Child Abuse Matrices of Risks. The first group included adolescents with the experience of abuse in childhood (n = 38, 13 males, 25 females), whereas the second, control group, comprised of non-abused adolescents (n = 47, 20 males, 27 females). The presence of abuse was evaluated by the Child Abuse Matrices of Risk...s. The study used the following questionnaires: Youth Self-Report (YSR), Adolescent Resilience Attitudes Scale (ARAS), and Self-Report Family Inventory (SFI). Results. Significant differences were found only among females. According to YSR, the abused girls had significantly higher scores on the Delinquent Behavior scale and marginally higher scores on Anxious/ Depressed and Social Problems scales. Analyses of the SFI showed significantly lower family functioning among the girls with the child abuse history for all scales except for the Directive Leadership. The abused girls also showed significantly lower scores on the Insight scale, and marginally lower Initiative scores at the ARAS. Conclusions. These findings may have practical application in the creation of specific preventive and treatment strategies, particularly focused on delinquent tendencies, as well as on enhancing resilience through providing positive environments within families, schools and communities.
Keywords:
zlostavljanje dece / rezilijentnost, psihološka / psihopatologija / psihijatrija, adolescentna / resilience / psychopathology / psychological / child abuse / adolescent psyhiatrySource:
Vojnosanitetski pregled, 2014, 71, 6, 565-570Publisher:
- Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
DOI: 10.2298/VSP1406565P
ISSN: 0042-8450
WoS: 000345813700007
Scopus: 2-s2.0-84903301888
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Pejović-Milovančević, Milica AU - Tenjović, Lazar AU - Išpanović, Veronika AU - Mitković, Marija AU - Radosavljev-Kirćanski, Jelena AU - Minčić, Teodora AU - Miletić, Vladimir AU - Draganić-Gajić, Saveta AU - Lečić-Toševski, Dušica PY - 2014 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1855 AB - Uvod/Cilj. Zlostavljanje u detinjstvu može biti uzrok različitih psiholoških problema kod odraslih osoba. Malo se, međutim, zna o specifičnim kliničkim i porodičnim profilima, kao i karakteristikama rezilijentnosti adolescenata koji su doživeli zlostavljanje u detinjstvu. Cilj našeg rada bio je ispitivanje simptoma, porodičnog funkcionisanja i rezilijentnosti adolescenata sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu upućenih na psihijatrijski pregled. Metode. Uzorak se sastojao od 84 konsekutivno regrutovana mlada ispitanika (prosečne starosti 14,90 ± 3,10, u rasponu od 11 do 18 godina) upućena na prvi pregled u Kliniku za decu i omladinu Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, koji su na osnovu Matrice rizika za zlostavljanje i zanemarivanje dece bili podeljeni u dve grupe. Prvu grupu činili su adolescenti sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu (n = 38, 13 dečaka, 25 devojčica), a drugu, kontrolnu grupu, adolescenti bez iskustva zlostavljanja u detinjstvu (n = 47, 20 dečaka, 27 devojčica). U istraživanju su korišćeni sledeći upitnici: Upitnik za samoprocenu adolescenata (Youth Self-Report - YSR), Skala adolescentnih rezilijentnih stavova (Adolescent Resilience Attitudes Scale - ARAS) i Upitnik za porodicu, (Self-Report Family Inventory - SFI). Rezultati. Značajne razlike pronađene su kod adolescentkinja. Na upitniku YSR, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno više skorove delinkventnog ponašanja i marginalno veće skorove anksioznosti/depresivnosti i socijalnih problema. Analize upitnika SFI pokazale su značajno lošije funkcionisanje kod zlostavljanih adolescentkinja u svim podskalama osim na podskali direktivnog vođstva. Na upitniku ARAS, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno niže skorove na podskali uvida i marginalno niže skorove na podskali za inicijativu. Zaključak. Navedeni rezultati mogli bi imati praktičnu primenu pri planiranju specifičnih preventivnih strategija i tretmana koji se posebno fokusiraju na delinkventne tendencije kao i na jačanje rezilijentnosti obezbeđivanjem pozitivnog okruženja u okviru porodice, škole i zajednice. AB - Background/Aim. Child abuse may be related to adverse psychological outcomes in adult life. However, little is known about specific clinical, family and resilience profiles of adolescents that have experienced child abuse. The aim of this study was to investigate clinical symptoms, family functioning and resilience characteristics of adolescents with the experience of abuse, first referred to psychiatrists. Methods. The study included 84 young participants (mean age 14.90 ± 3.10, ranging from 11 to 18 years) as consecutive first referrals to the Clinic for Children and Youth of the Institute of Mental Health, Belgrade, Serbia. The sample consisted of two groups, based on the Child Abuse Matrices of Risks. The first group included adolescents with the experience of abuse in childhood (n = 38, 13 males, 25 females), whereas the second, control group, comprised of non-abused adolescents (n = 47, 20 males, 27 females). The presence of abuse was evaluated by the Child Abuse Matrices of Risks. The study used the following questionnaires: Youth Self-Report (YSR), Adolescent Resilience Attitudes Scale (ARAS), and Self-Report Family Inventory (SFI). Results. Significant differences were found only among females. According to YSR, the abused girls had significantly higher scores on the Delinquent Behavior scale and marginally higher scores on Anxious/ Depressed and Social Problems scales. Analyses of the SFI showed significantly lower family functioning among the girls with the child abuse history for all scales except for the Directive Leadership. The abused girls also showed significantly lower scores on the Insight scale, and marginally lower Initiative scores at the ARAS. Conclusions. These findings may have practical application in the creation of specific preventive and treatment strategies, particularly focused on delinquent tendencies, as well as on enhancing resilience through providing positive environments within families, schools and communities. PB - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd T2 - Vojnosanitetski pregled T1 - Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled T1 - Psychopathology and resilience in relation to abuse in childhood among youth first referred to the psychiatrist EP - 570 IS - 6 SP - 565 VL - 71 DO - 10.2298/VSP1406565P ER -
@article{ author = "Pejović-Milovančević, Milica and Tenjović, Lazar and Išpanović, Veronika and Mitković, Marija and Radosavljev-Kirćanski, Jelena and Minčić, Teodora and Miletić, Vladimir and Draganić-Gajić, Saveta and Lečić-Toševski, Dušica", year = "2014", abstract = "Uvod/Cilj. Zlostavljanje u detinjstvu može biti uzrok različitih psiholoških problema kod odraslih osoba. Malo se, međutim, zna o specifičnim kliničkim i porodičnim profilima, kao i karakteristikama rezilijentnosti adolescenata koji su doživeli zlostavljanje u detinjstvu. Cilj našeg rada bio je ispitivanje simptoma, porodičnog funkcionisanja i rezilijentnosti adolescenata sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu upućenih na psihijatrijski pregled. Metode. Uzorak se sastojao od 84 konsekutivno regrutovana mlada ispitanika (prosečne starosti 14,90 ± 3,10, u rasponu od 11 do 18 godina) upućena na prvi pregled u Kliniku za decu i omladinu Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, koji su na osnovu Matrice rizika za zlostavljanje i zanemarivanje dece bili podeljeni u dve grupe. Prvu grupu činili su adolescenti sa iskustvom zlostavljanja u detinjstvu (n = 38, 13 dečaka, 25 devojčica), a drugu, kontrolnu grupu, adolescenti bez iskustva zlostavljanja u detinjstvu (n = 47, 20 dečaka, 27 devojčica). U istraživanju su korišćeni sledeći upitnici: Upitnik za samoprocenu adolescenata (Youth Self-Report - YSR), Skala adolescentnih rezilijentnih stavova (Adolescent Resilience Attitudes Scale - ARAS) i Upitnik za porodicu, (Self-Report Family Inventory - SFI). Rezultati. Značajne razlike pronađene su kod adolescentkinja. Na upitniku YSR, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno više skorove delinkventnog ponašanja i marginalno veće skorove anksioznosti/depresivnosti i socijalnih problema. Analize upitnika SFI pokazale su značajno lošije funkcionisanje kod zlostavljanih adolescentkinja u svim podskalama osim na podskali direktivnog vođstva. Na upitniku ARAS, zlostavljane adolescentkinje imale su značajno niže skorove na podskali uvida i marginalno niže skorove na podskali za inicijativu. Zaključak. Navedeni rezultati mogli bi imati praktičnu primenu pri planiranju specifičnih preventivnih strategija i tretmana koji se posebno fokusiraju na delinkventne tendencije kao i na jačanje rezilijentnosti obezbeđivanjem pozitivnog okruženja u okviru porodice, škole i zajednice., Background/Aim. Child abuse may be related to adverse psychological outcomes in adult life. However, little is known about specific clinical, family and resilience profiles of adolescents that have experienced child abuse. The aim of this study was to investigate clinical symptoms, family functioning and resilience characteristics of adolescents with the experience of abuse, first referred to psychiatrists. Methods. The study included 84 young participants (mean age 14.90 ± 3.10, ranging from 11 to 18 years) as consecutive first referrals to the Clinic for Children and Youth of the Institute of Mental Health, Belgrade, Serbia. The sample consisted of two groups, based on the Child Abuse Matrices of Risks. The first group included adolescents with the experience of abuse in childhood (n = 38, 13 males, 25 females), whereas the second, control group, comprised of non-abused adolescents (n = 47, 20 males, 27 females). The presence of abuse was evaluated by the Child Abuse Matrices of Risks. The study used the following questionnaires: Youth Self-Report (YSR), Adolescent Resilience Attitudes Scale (ARAS), and Self-Report Family Inventory (SFI). Results. Significant differences were found only among females. According to YSR, the abused girls had significantly higher scores on the Delinquent Behavior scale and marginally higher scores on Anxious/ Depressed and Social Problems scales. Analyses of the SFI showed significantly lower family functioning among the girls with the child abuse history for all scales except for the Directive Leadership. The abused girls also showed significantly lower scores on the Insight scale, and marginally lower Initiative scores at the ARAS. Conclusions. These findings may have practical application in the creation of specific preventive and treatment strategies, particularly focused on delinquent tendencies, as well as on enhancing resilience through providing positive environments within families, schools and communities.", publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd", journal = "Vojnosanitetski pregled", title = "Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled, Psychopathology and resilience in relation to abuse in childhood among youth first referred to the psychiatrist", pages = "570-565", number = "6", volume = "71", doi = "10.2298/VSP1406565P" }
Pejović-Milovančević, M., Tenjović, L., Išpanović, V., Mitković, M., Radosavljev-Kirćanski, J., Minčić, T., Miletić, V., Draganić-Gajić, S.,& Lečić-Toševski, D.. (2014). Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled. in Vojnosanitetski pregled Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 71(6), 565-570. https://doi.org/10.2298/VSP1406565P
Pejović-Milovančević M, Tenjović L, Išpanović V, Mitković M, Radosavljev-Kirćanski J, Minčić T, Miletić V, Draganić-Gajić S, Lečić-Toševski D. Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled. in Vojnosanitetski pregled. 2014;71(6):565-570. doi:10.2298/VSP1406565P .
Pejović-Milovančević, Milica, Tenjović, Lazar, Išpanović, Veronika, Mitković, Marija, Radosavljev-Kirćanski, Jelena, Minčić, Teodora, Miletić, Vladimir, Draganić-Gajić, Saveta, Lečić-Toševski, Dušica, "Povezanost psihopatologije i rezilijentnosti sa zlostavljanjem u detinjstvu kod mladih upućenih na prvi psihijatrijski pregled" in Vojnosanitetski pregled, 71, no. 6 (2014):565-570, https://doi.org/10.2298/VSP1406565P . .