Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada
Miloš Savčić's (1924-26) palace: An atypical corner building in Belgrade
Abstract
Pored mnoštva slobodnostojećih i u blok uzidanih objekata, noviju arhitekturu Beograda obeležila su ugaona zdanja, usmerena ka uličnim raskršćima, trgovima, parkovima i frekventnim saobraćajnicama. Za razliku od manje upadljivih zgrada linearno interpoliranih u podužne ogranke gradskih blokova, uglovnice predstavljaju strukturno razvijenije i komunikacijski nametljivije segmente urbanog fonda. Među nedovoljno proučenim uglovnicama iz centralne zone Beograda izdvaja se palata Miloša Savčića, podignuta od 1924. do 1926. godine na uglu Kralja Milana i Andrićevog venca (tada Dobrinjske ulice). Njeni autori su znameniti srpski inženjer Miloš Savčić (1865-1941) i produktivni ruski emigrant Evgenije Gulin (1875-?). Ona zaslužuje pažnju ne samo po urbanističkom položaju i prostornoj organizaciji već i kao reprezentativan primer arhitekture akademizma.
Apart from scores of freestanding buildings and those that filled in gaps in a street wall, Belgrade's architecture of a more recent period is marked by corner buildings overlooking street intersections, squares, parks and thoroughfares. Unlike the less conspicuous buildings fitted into the continuous frontage of city blocks, corner buildings are structurally more elaborate and communicatively more assertive components of the city's building stock. One of the lesser-studied corner buildings in the central zone of Belgrade is the Palace of Miloš Savčić at the corner of Kralja Milana and Andrićev Venac streets (former Dobrinjska) built in 1924-26 to a design by the renowned Serbian engineer Miloš Savčić (1865-1941) and the prolific Russian-born architect Evgenii Gulin (1875-?). It deserves attention not only by its location in the cityscape and spatial organisation but also as a representative example of the architecture of academicism.
Keywords:
uglovnice / Miloš Savčić / Evgenije Gulin / blokovi / Beograd / arhitektura / akademizam / Miloš Savčić / Evgenii Gulin / corner buildings / Belgrade / architecture / academicismSource:
Nasleđe, 2016, 17, 37-51Publisher:
- Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd
Institution/Community
Istorija umetnosti / History of ArtTY - JOUR AU - Kadijević, Aleksandar PY - 2016 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/2107 AB - Pored mnoštva slobodnostojećih i u blok uzidanih objekata, noviju arhitekturu Beograda obeležila su ugaona zdanja, usmerena ka uličnim raskršćima, trgovima, parkovima i frekventnim saobraćajnicama. Za razliku od manje upadljivih zgrada linearno interpoliranih u podužne ogranke gradskih blokova, uglovnice predstavljaju strukturno razvijenije i komunikacijski nametljivije segmente urbanog fonda. Među nedovoljno proučenim uglovnicama iz centralne zone Beograda izdvaja se palata Miloša Savčića, podignuta od 1924. do 1926. godine na uglu Kralja Milana i Andrićevog venca (tada Dobrinjske ulice). Njeni autori su znameniti srpski inženjer Miloš Savčić (1865-1941) i produktivni ruski emigrant Evgenije Gulin (1875-?). Ona zaslužuje pažnju ne samo po urbanističkom položaju i prostornoj organizaciji već i kao reprezentativan primer arhitekture akademizma. AB - Apart from scores of freestanding buildings and those that filled in gaps in a street wall, Belgrade's architecture of a more recent period is marked by corner buildings overlooking street intersections, squares, parks and thoroughfares. Unlike the less conspicuous buildings fitted into the continuous frontage of city blocks, corner buildings are structurally more elaborate and communicatively more assertive components of the city's building stock. One of the lesser-studied corner buildings in the central zone of Belgrade is the Palace of Miloš Savčić at the corner of Kralja Milana and Andrićev Venac streets (former Dobrinjska) built in 1924-26 to a design by the renowned Serbian engineer Miloš Savčić (1865-1941) and the prolific Russian-born architect Evgenii Gulin (1875-?). It deserves attention not only by its location in the cityscape and spatial organisation but also as a representative example of the architecture of academicism. PB - Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd T2 - Nasleđe T1 - Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada T1 - Miloš Savčić's (1924-26) palace: An atypical corner building in Belgrade EP - 51 IS - 17 SP - 37 DO - 10.5937/nasledje1617037K ER -
@article{ author = "Kadijević, Aleksandar", year = "2016", abstract = "Pored mnoštva slobodnostojećih i u blok uzidanih objekata, noviju arhitekturu Beograda obeležila su ugaona zdanja, usmerena ka uličnim raskršćima, trgovima, parkovima i frekventnim saobraćajnicama. Za razliku od manje upadljivih zgrada linearno interpoliranih u podužne ogranke gradskih blokova, uglovnice predstavljaju strukturno razvijenije i komunikacijski nametljivije segmente urbanog fonda. Među nedovoljno proučenim uglovnicama iz centralne zone Beograda izdvaja se palata Miloša Savčića, podignuta od 1924. do 1926. godine na uglu Kralja Milana i Andrićevog venca (tada Dobrinjske ulice). Njeni autori su znameniti srpski inženjer Miloš Savčić (1865-1941) i produktivni ruski emigrant Evgenije Gulin (1875-?). Ona zaslužuje pažnju ne samo po urbanističkom položaju i prostornoj organizaciji već i kao reprezentativan primer arhitekture akademizma., Apart from scores of freestanding buildings and those that filled in gaps in a street wall, Belgrade's architecture of a more recent period is marked by corner buildings overlooking street intersections, squares, parks and thoroughfares. Unlike the less conspicuous buildings fitted into the continuous frontage of city blocks, corner buildings are structurally more elaborate and communicatively more assertive components of the city's building stock. One of the lesser-studied corner buildings in the central zone of Belgrade is the Palace of Miloš Savčić at the corner of Kralja Milana and Andrićev Venac streets (former Dobrinjska) built in 1924-26 to a design by the renowned Serbian engineer Miloš Savčić (1865-1941) and the prolific Russian-born architect Evgenii Gulin (1875-?). It deserves attention not only by its location in the cityscape and spatial organisation but also as a representative example of the architecture of academicism.", publisher = "Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd", journal = "Nasleđe", title = "Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada, Miloš Savčić's (1924-26) palace: An atypical corner building in Belgrade", pages = "51-37", number = "17", doi = "10.5937/nasledje1617037K" }
Kadijević, A.. (2016). Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada. in Nasleđe Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd.(17), 37-51. https://doi.org/10.5937/nasledje1617037K
Kadijević A. Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada. in Nasleđe. 2016;(17):37-51. doi:10.5937/nasledje1617037K .
Kadijević, Aleksandar, "Palata Miloša Savčića (1924-1926) - netipična beogradska ugaona zgrada" in Nasleđe, no. 17 (2016):37-51, https://doi.org/10.5937/nasledje1617037K . .