Претраживање
Приказ резултата 31-40 од 95
'Basna' Ive Andrića / 'The fable' of Ivo Andrić
(Institut za književnost i umetnost, Beograd, 2011)
U radu se razmatra žanrovska problematika vezana za basnu i neke kratke pripovedne forme kazivanja poznate u najstarijim književnostima. Termin basna uzima se uslovno jer u Andrićevom tekstu, koji uzimamo kao primer, u ...
The tragic chorus in ancient times and nowadays: its role and staging / Трагички хор у антици и данас: улога и инсценације
(Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Institut za istoriju, Novi Sad, 2016)
In this paper we shall try to clarify the role of the chorus in the origin and development of the ancient tragedy. We can rightly say that it represents the pinnacle of intellectual and artistic expression of the Greek ...
Evroazijski stepski pojas kao činilac jezičke i kulturne prošlosti Slovena / The Eurasian steppe zone as factor of linguistic and cultural history of the Slavs
(Matica srpska, Novi Sad, 2003)
Razmatraju se mogući odrazi kontakata sa Skitima i Sarmatima u praslovenskoj leksici, posebno neki termini iz oblasti materijalne kulture i razmene dobara (nazivi za metale *sьrebro, *olovo, *mědь; *sani 'saonice"; tъrgъ ...
Катулова ''Песма 51'' и Сапфин ''Фрагмент 31'': дијалог или расправа? / Catullus' Carmen 51 and Sappho's Fragment 31: Dialogue or Disputation
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd, 2018)
Рад преиспитује добро познат, али никада до краја растумачен
однос Катулове Песме 51. и Сапфиног Фрагмента 31, са циљем да још једном
истакне поклапања и мимоилажења два текста, као и њихову међусобну
условљеност и ...
Domavian public bath in view of the mining legislation of the Roman empire / Јавно купатило на подручју Домавије у светлу рудничке легислативе Римског царства
(Univerzitet u Banjoj Luci - Filološki fakultet, Banja Luka, 2019)
The public bath in Domavia was the largest building in a city known for its vast mineral wealth. The building’s history was directly linked to the growth and development of the city itself. Domavian balinea was probably ...
Homeric ἦτορ / Хом. ἦτορ
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za klasične nauke, Beograd, 2019)
Homeric ἦτορ ‘heart’ and Greek ἦτρον ‘belly’ are derived from Proto-Indo-European *h1 eh1-tr- ‘eater; stomach, belly’ assuming that *h1 eh1-tr- stems from *h1 eh1-, an allomorph of Proto-Indo-European *h1 ed- ‘to eat’, and ...
Neke srpske paralele istočnoslovenskom Viju / Some Serbian parallels to the East-Slavic Vij
(Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Balkanološki institut, Beograd, 2002)
Mada je u novije vreme dokazano da naslovni lik Gogoljeve pripovetke Vij ima folklornu podlogu, ostaje sporno koliki je u njemu udeo piščeve fikcije; isto pitanje postavlja se za „grdobu“ u prvoj Glišićevoj pripoveci Noć ...
Увод приручника из реторике Мануила Козачинског / The Prоеm of the Rhetoric Textbook by Manuil Kozačinski
(Београд : Универзитет у Београду – Филолошки факултет, 2018)
У раду се презентује и контекстуализује непроучавани рукопис
Увода приручника из реторике Мануила (Михаила) Козачинског (око
1700–1755) писан на латинском језику 1735. године. Указује се на модер-
низацијски асpект који ...
Two Serbian place names ending in -iš of Romanian origin - Mriš and Dešiška
(Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Balkanološki institut, Beograd, 2007)
The suffix -iş is among the most productive in Romanian toponymy, and is mostly used for deriving drymonyms (names of forests) with the name of a tree as their usual derivational stem. (Micro)toponyms of the kind are ...
Neki tragovi međujezičkih kontakta u planinama središnjeg Balkana / Some traces of interlinguistic contacts in the Central Balkan mountains
(Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Balkanološki institut, Beograd, 2003)
Razmatra se etimologija tri balkanska naziva za četinare, s.-h munika ‘Pinus leucodermis', molika ‘Pinus peuce' i omorika ‘Picea omorika'. Za ovaj poslednji pretpostavlja se da se zajedno sa bug. morika ‘smreka' svodi na ...