Mladi u Srbiji 2018/2019
Извештај (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
— Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na
društveno angažovanje i samorazvoj. Iako se određeni oblici
društvene anomije i patologije smatraju rasprostranjenim, pa
čak i normalnim za društvo, takva percepcija ipak nije dovoljna da izazove pobunu ili pokušaj da se ličnim angažovanjem
takvo stanje promeni.
— U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku. Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je
zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu
odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju
sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive.
— Među mladima je rasprostranjena... želja da odu iz zemlje i u
tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz
ostalih zemalja u regionu. Iako je želja za boljim životnim
standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je
više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog
društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj
se mladi nalaze.
— Viši stepen završenog školovanja nije ravnomerno zastupljen
među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja.
Viši društveno-ekonomski položaj „garantuje“ viši nivo stečenog obrazovanja, veće akademske aspriracije, povoljniji status
diplome i uspešnu karijeru. Sistem direktno podstiče prekarnost i rada i radnika, što je takođe potvrđeno analizom faktora koji utiču na izbor posla, među kojima dominiraju plata i
sigurnost radnog mesta.
— Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici,
niti se trude da budu politički informisani. Institucije države i
društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za
političke stranke. Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu.
Pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije i
stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet.
Кључне речи:
mladi / SrbijaИзвор:
2019Издавач:
- The Friedrich-Ebert-Stiftung
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - RPRT AU - Popadić, Dragan AU - Pavlović, Zoran AU - Mihailović, Srećko PY - 2019 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3470 AB - — Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na društveno angažovanje i samorazvoj. Iako se određeni oblici društvene anomije i patologije smatraju rasprostranjenim, pa čak i normalnim za društvo, takva percepcija ipak nije dovoljna da izazove pobunu ili pokušaj da se ličnim angažovanjem takvo stanje promeni. — U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku. Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive. — Među mladima je rasprostranjena želja da odu iz zemlje i u tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz ostalih zemalja u regionu. Iako je želja za boljim životnim standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj se mladi nalaze. — Viši stepen završenog školovanja nije ravnomerno zastupljen među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja. Viši društveno-ekonomski položaj „garantuje“ viši nivo stečenog obrazovanja, veće akademske aspriracije, povoljniji status diplome i uspešnu karijeru. Sistem direktno podstiče prekarnost i rada i radnika, što je takođe potvrđeno analizom faktora koji utiču na izbor posla, među kojima dominiraju plata i sigurnost radnog mesta. — Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici, niti se trude da budu politički informisani. Institucije države i društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za političke stranke. Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu. Pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije i stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet. PB - The Friedrich-Ebert-Stiftung T1 - Mladi u Srbiji 2018/2019 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3470 ER -
@techreport{ author = "Popadić, Dragan and Pavlović, Zoran and Mihailović, Srećko", year = "2019", abstract = "— Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na društveno angažovanje i samorazvoj. Iako se određeni oblici društvene anomije i patologije smatraju rasprostranjenim, pa čak i normalnim za društvo, takva percepcija ipak nije dovoljna da izazove pobunu ili pokušaj da se ličnim angažovanjem takvo stanje promeni. — U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku. Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive. — Među mladima je rasprostranjena želja da odu iz zemlje i u tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz ostalih zemalja u regionu. Iako je želja za boljim životnim standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj se mladi nalaze. — Viši stepen završenog školovanja nije ravnomerno zastupljen među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja. Viši društveno-ekonomski položaj „garantuje“ viši nivo stečenog obrazovanja, veće akademske aspriracije, povoljniji status diplome i uspešnu karijeru. Sistem direktno podstiče prekarnost i rada i radnika, što je takođe potvrđeno analizom faktora koji utiču na izbor posla, među kojima dominiraju plata i sigurnost radnog mesta. — Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici, niti se trude da budu politički informisani. Institucije države i društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za političke stranke. Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu. Pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije i stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet.", publisher = "The Friedrich-Ebert-Stiftung", title = "Mladi u Srbiji 2018/2019", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3470" }
Popadić, D., Pavlović, Z.,& Mihailović, S.. (2019). Mladi u Srbiji 2018/2019. The Friedrich-Ebert-Stiftung.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3470
Popadić D, Pavlović Z, Mihailović S. Mladi u Srbiji 2018/2019. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3470 .
Popadić, Dragan, Pavlović, Zoran, Mihailović, Srećko, "Mladi u Srbiji 2018/2019" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3470 .