dc.description.abstract | Neko će se zapitati, zašto je potrebno da imamo još jednu knjigu o metodama i tehnikama
koje se koriste u psihologiji (individualnih razlika). Do sada, u našoj sredini je izdato
nekoliko veoma vrednih i kvalitetnih knjiga i udžbenika koji su u svom fokusu imali
metodologiju i tehnike koje se koriste u psihološkim istraživanjima (npr. Todorović, 2008;
Popadić et al., 2019). Najveći deo dosadašnje karijere posvetila sam izučavanju problema
merenja u psihologiji individualnih razlika, odnosno merenju bazičnih crta ličnosti.
Ipak, isprva nisam razmišljala o tome da je psiholozima i drugim radoznalim stručnjacima
potrebna još jedna “metodološka” knjiga. Međutim, pregledom postojećih knjiga
i udžbenika uvidela sam da ipak postoji značajan prostor koji do sada u našem regionu
nije bio “pokriven”.
Psihologija individualnih razlika je oblast u okviru koje se dešava verovatno najviše inovacija
u metodologiji istraživanja. Iako razvoj metoda i tehnika u ovoj oblasti ima već
zavidno dugačku istoriju, iznenađujuće je koliko se novih procedura i metoda osmišljava
kako bismo mogli da razumemo sve aspekte veoma komplikovane ljudske prirode koja se
oslikava u ponašanju. Među najsavremenije i najinovativnije procedure koje se u ovoj oblasti
psihologije koriste spadaju, metode i tehnike ambulatornog procenjivanja. Ambulatorno
procenjivanje obuhvata veliki skup metoda i tehnika u kojima je akcenat na tome da se
prikupljanje podataka odvija dok se ljudi nalaze u realnom, svakodnevnom okruženju
tokom njihovih svakodnevnih aktivnosti.
Knjiga pred čitaocima se sastoji iz dva dela. Prvi uvodni deo je posvećen glavnim izvorima
prikupljanja podataka u psihologiji individualnih razlika kao što su mere samoizveštaja,
procene od strane drugih, bihejvioralne procene, objektivne mere, i tako dalje. Iako je o ovoj
temi već diskutovano u domaćoj naučnoj literaturi, do sada ova tema nije bila sistematizovano
prikazana, a neophodna je za jednostavno praćenje drugog dela knjige. U drugom
delu knjige, fokus je na tehnikama ambulatornog procenjivanja. Ovaj deo knjige je takođe
organizovan prema izvoru iz kojeg prikupljamo podatke.
Imajući u vidu da je izvođenje istraživanja koje podrazumeva primenu neke od tehnika
ambulatornog procenjivanja prilično zahtevno, pokušala sam da olakšam zainteresovanim
koleginicama i kolegama planiranje i izvođenje istraživanja kroz različite praktične
istraživačke smernice. Takođe, kvalitetna savremena nauka postavlja vrlo visoke stan10
Psihologija individualnih razlika
darde kada je reč o ophođenju prema ispitanicima. Primena ambulatornog procenjivanja
u istraživanjima nužno eliminiše mogućnost anonimnog učešća ispitanika zbog prirode
podataka koji se prikupljaju. Imajući to u vidu, pokušala sam da olakšam istraživačima
dajući pregled koraka koji će omogućiti da nesmetano izvode ambulatorna istraživanje
koja ispunjavaju sve etičke standarde. Na kraju, poslednje poglavlje daje osvrt na poziciju
ambulatornog procenjivanja u multimetodskoj proceni, koja se smatra najboljim, savremenim,
standardom za validaciju konstrukata.
Kako je područje metodologije istraživanja izuzetno kompleksno, poglavlja u knjizi su
napisana tako da se međusobno dopunjuju i zajedno grade jednu celinu. Međutim, poglavlja
su pisana i tako da se mogu i pojedinačno čitati, te stručnjak koji je zainteresovan za neki
specifični aspekt ambulatornog procenjivanja može samo tome da se posveti.
Knjiga je namenjena pre svega istraživačima zainteresovanim za procenu individualnih
razlika u ličnosti i intelektualnim sposobnostima. Knjiga može biti od koristi i studentima
psihologije svih nivoa studija. Iako je primarno namenjena psiholozima koji se dominantno
bave psihologijom individualnih razlika, biće korisno sredstvo u planiranju i izvođenju
istraživanja i drugima koji se bave i socijalnom, kliničkom, razvojnom, i psihologijom
rada i organizacije. Imajući u vidu da je procena individualnih razlika važna za različite
kontekste, kao što su radno okruženje i selekcija, psihodijagnostička procena, obrazovni
kontekst, knjiga takođe može biti i od koristi psiholozima praktičarima koji rade u radnim
organizacijama, obrazovnom sistemu ili na klinici. | sr |