Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi
2019
Authors
Burgund, AnitaJović, Nikola
Krnjaić, Zora
Pucarević, Bojana
Rajić, Milana
Skrobić, Ljiljana
Videnović, Marina
Žegarac, Nevenka
Contributors
Žegarac, NevenkaKrnjaić, Zora
Book (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Projekat „Hraniteljstvo i dobrobit adolestenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ je usmeren na sticanje znanja o dobrobiti, odnosno dobrostanju adolescenata na porodičnom smeštaju. On je deo šire inicijative koja u partnerstvu sprovode UNICEF, Departman za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Institut za psihologiju Univerziteta u Beogradu.
Na osnovu raspoloživih podataka, tokom 2018. godine približno 3000 adolescenata je bilo porodičnom smeštaju u Srbiji. Najveći broj njih je na altenativnom staranju 8 ili više godina, imaju prekinute ili sporadične kontakte sa svojim porodicama porekla i socijalnim mrežama u zajednicama iz kojih potiču. Ovi adolescenti imaju samo delimične podatke o svojoj prošlosti i budućnosti, i ne učestvuju ili sporadično učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote. Stoga je važno sagledati njihova iskustva, gledišta i aspiracije, kao i gledišta odraslih koji su odgovorni za njihovo odrastanje o povoljnim i manje ...povoljnim aspektima aktuelnog sistema hraniteljstva u Srbiji.
U ovoj studiji, dobrobit ili dobro-stanje dece i adolescenta je operacionalizovana podsredstvom pozitivnih emocija, angažovanosti i uključenosti, odnosa, istrajnosti, optimizma, davanja smisla i dostignuća koja su povezana sa četri strane mreže hraniteljstva: dete, biološka porodica, hranitelji i socijalna služba. Nastojali smo da utvrdimo sličnosti i razlike među adolescentima iz hraniteljskih i bioloških porodica, a i da razmotrimo iskustva, gledišta i težnje adolescenata na porodičnom smeštaju, kao i gledišta o aspektima njihove dobrobiti onih koji se o njima staraju.
Ovo istraživanje ima za svrhu da unapredi sistem hraniteljstva u Srbiji, da bi taj sistem bio u većoj meri pripremljen i sposoban da obezbedi kvalitetnu podršku dobrobiti adolescenata.
U istraživanju je primenjen pristup kovergentnog paralelnog mešanog metoda (Piano and Creswell, 2015). Dva različita tipa istraživanja su primenjena paralelno, a potom su spojena tokom interpretacije da bi dospeli do dubljeg razumevanja fenomena, i to upotrebom triangulacije za sistematizaciju i analizu različitih izvora informacija.
Kvantitativni deo istraživanja usmeren je na poređenje adolescenata na hraniteljstvu i referentne grupe adolescenata iz opšte populacije po različitim aspektima dobrobiti kao i na identifikovanje glavnih prepreka za pozitivan razvoj i napredovanje adolescenata na hraniteljstvu. Ovaj deo istraživanja obuhvata:
• Adolescente uzrasta od 14 do 19 godina, koji pohađaju više razrede osnovne škole i srednju školu (uključujući i adolescente iz hraniteljskih porodica);
• Stručne saradnike u školama (psihologe i pedagoge), jer se pretpostavlja da su oni resurs i podrška nastavnicima koji rade sa adolescentima na hraniteljstvu.
Kvalitativni deo istraživanja se usmerio na dobrobit adolescenata na hraniteljstvu, te je korišćen metod dubinskih intervijua i fokus grupa sa relevantnim društvenim akterima: adolescentima koji odrastaju na porodičnom smeštaju, a koji su bili podeljeni u uzrasne grupe, odraslima koji su odgovorni za njihovu svakodnevnu negu i dobrobit i sa ključnim informatorima, kao osobama koje su zadužene ili imaju uticaj na opštu dobrobit adolescenata.
Kvantitativni deo istraživanja obavljen je baterijom upitnika za adolescente koja obuhvata: relevantne sociodemografske podatke; Upitnik koji se odnosi na participaciju adolescenata u donošenju odluka, u aktivnostima u svakodnevnom životu i odnosima sa značajnim odraslima i vršnjacima; EPOCH skalu dobrobiti adolescenata; Skalu benevolentnih iskustava u detinjstvu (The Benevolent Childhood Experiences (BCEs) scale); AIDA Upitnik za samoprocenu identiteta u adolescenciji (A Self Report Questionnaire For Measuring Identity In Adolescence). Za stručne saradnike koji rade u školama napravljen je poseban Upitnik.
Kvalitativni deo istraživanja je obavljen pomoću protokola za intervjuisanje i niza protokola za diskusije u fokus grupama koji su adaptirani za različite grupe ispitanika (adolescente različitog uzrasta, hranitelje i profesionalce).
Ključni nalazi
• Adolescnti na hraniteljstvu deluju dobro integrisano, a imaju izražen doživljaj i iskustva diskriminacije.
• Adolescentima je dobro kada imaju dobar odnos sa hraniteljima, a ako toga nema, njihovi problemi mogu da ostanu neprepoznati.
• Hranitelji su zbunjeni pred adolescentima i nedovoljno podržani usled prebacivanja odgovornosti među akterima u sistemu.
• Nedostatak sistemskih kapaciteta ugrožava dobrobit adoelscenata na alternativnom stanju u Srbiji.
• Adolescenti su nepoželjni za hraniteljstvo i za sistem alternativnog staranja u celini.
• Sistem alternativnog staranja nije dovoljno responzivan za potrebe srodničkih hranitelja i bioloških roditelja.
• Profesionalci eventualno rade na kontaktima adoelscenata, a ne i na odnosima.
• Hraniteljstvo u Srbiji je konstruisano kao rešenje za neostatak opcija stalnosti za decu.
• Nema sistemskog rada na životnoj priči adolescenata na hraniteljsvu.
• Participacija nije proznata kao pravo i vitalan interes adolescenta na hraniteljstvu.
Keywords:
Adolescenti / hraniteljstvo / adolescenti na hraniteljskom smeštaju / dobrobit adolescenataSource:
2019Publisher:
- Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka
Funding / projects:
- Ovaj rad nastao je u okviru projekta „Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ koji je sproveden u partnerstvu UNICEF-a, Odeljenja za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (tokom 2018. i 2019. godine)
Note:
- M 42 Monografija nacionalnog značaja https://www.unicef.org/serbia/publikacije/hraniteljstvo-i-dobrobit-adolescenata
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - BOOK AU - Burgund, Anita AU - Jović, Nikola AU - Krnjaić, Zora AU - Pucarević, Bojana AU - Rajić, Milana AU - Skrobić, Ljiljana AU - Videnović, Marina AU - Žegarac, Nevenka PY - 2019 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4354 AB - Projekat „Hraniteljstvo i dobrobit adolestenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ je usmeren na sticanje znanja o dobrobiti, odnosno dobrostanju adolescenata na porodičnom smeštaju. On je deo šire inicijative koja u partnerstvu sprovode UNICEF, Departman za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Institut za psihologiju Univerziteta u Beogradu. Na osnovu raspoloživih podataka, tokom 2018. godine približno 3000 adolescenata je bilo porodičnom smeštaju u Srbiji. Najveći broj njih je na altenativnom staranju 8 ili više godina, imaju prekinute ili sporadične kontakte sa svojim porodicama porekla i socijalnim mrežama u zajednicama iz kojih potiču. Ovi adolescenti imaju samo delimične podatke o svojoj prošlosti i budućnosti, i ne učestvuju ili sporadično učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote. Stoga je važno sagledati njihova iskustva, gledišta i aspiracije, kao i gledišta odraslih koji su odgovorni za njihovo odrastanje o povoljnim i manje povoljnim aspektima aktuelnog sistema hraniteljstva u Srbiji. U ovoj studiji, dobrobit ili dobro-stanje dece i adolescenta je operacionalizovana podsredstvom pozitivnih emocija, angažovanosti i uključenosti, odnosa, istrajnosti, optimizma, davanja smisla i dostignuća koja su povezana sa četri strane mreže hraniteljstva: dete, biološka porodica, hranitelji i socijalna služba. Nastojali smo da utvrdimo sličnosti i razlike među adolescentima iz hraniteljskih i bioloških porodica, a i da razmotrimo iskustva, gledišta i težnje adolescenata na porodičnom smeštaju, kao i gledišta o aspektima njihove dobrobiti onih koji se o njima staraju. Ovo istraživanje ima za svrhu da unapredi sistem hraniteljstva u Srbiji, da bi taj sistem bio u većoj meri pripremljen i sposoban da obezbedi kvalitetnu podršku dobrobiti adolescenata. U istraživanju je primenjen pristup kovergentnog paralelnog mešanog metoda (Piano and Creswell, 2015). Dva različita tipa istraživanja su primenjena paralelno, a potom su spojena tokom interpretacije da bi dospeli do dubljeg razumevanja fenomena, i to upotrebom triangulacije za sistematizaciju i analizu različitih izvora informacija. Kvantitativni deo istraživanja usmeren je na poređenje adolescenata na hraniteljstvu i referentne grupe adolescenata iz opšte populacije po različitim aspektima dobrobiti kao i na identifikovanje glavnih prepreka za pozitivan razvoj i napredovanje adolescenata na hraniteljstvu. Ovaj deo istraživanja obuhvata: • Adolescente uzrasta od 14 do 19 godina, koji pohađaju više razrede osnovne škole i srednju školu (uključujući i adolescente iz hraniteljskih porodica); • Stručne saradnike u školama (psihologe i pedagoge), jer se pretpostavlja da su oni resurs i podrška nastavnicima koji rade sa adolescentima na hraniteljstvu. Kvalitativni deo istraživanja se usmerio na dobrobit adolescenata na hraniteljstvu, te je korišćen metod dubinskih intervijua i fokus grupa sa relevantnim društvenim akterima: adolescentima koji odrastaju na porodičnom smeštaju, a koji su bili podeljeni u uzrasne grupe, odraslima koji su odgovorni za njihovu svakodnevnu negu i dobrobit i sa ključnim informatorima, kao osobama koje su zadužene ili imaju uticaj na opštu dobrobit adolescenata. Kvantitativni deo istraživanja obavljen je baterijom upitnika za adolescente koja obuhvata: relevantne sociodemografske podatke; Upitnik koji se odnosi na participaciju adolescenata u donošenju odluka, u aktivnostima u svakodnevnom životu i odnosima sa značajnim odraslima i vršnjacima; EPOCH skalu dobrobiti adolescenata; Skalu benevolentnih iskustava u detinjstvu (The Benevolent Childhood Experiences (BCEs) scale); AIDA Upitnik za samoprocenu identiteta u adolescenciji (A Self Report Questionnaire For Measuring Identity In Adolescence). Za stručne saradnike koji rade u školama napravljen je poseban Upitnik. Kvalitativni deo istraživanja je obavljen pomoću protokola za intervjuisanje i niza protokola za diskusije u fokus grupama koji su adaptirani za različite grupe ispitanika (adolescente različitog uzrasta, hranitelje i profesionalce). Ključni nalazi • Adolescnti na hraniteljstvu deluju dobro integrisano, a imaju izražen doživljaj i iskustva diskriminacije. • Adolescentima je dobro kada imaju dobar odnos sa hraniteljima, a ako toga nema, njihovi problemi mogu da ostanu neprepoznati. • Hranitelji su zbunjeni pred adolescentima i nedovoljno podržani usled prebacivanja odgovornosti među akterima u sistemu. • Nedostatak sistemskih kapaciteta ugrožava dobrobit adoelscenata na alternativnom stanju u Srbiji. • Adolescenti su nepoželjni za hraniteljstvo i za sistem alternativnog staranja u celini. • Sistem alternativnog staranja nije dovoljno responzivan za potrebe srodničkih hranitelja i bioloških roditelja. • Profesionalci eventualno rade na kontaktima adoelscenata, a ne i na odnosima. • Hraniteljstvo u Srbiji je konstruisano kao rešenje za neostatak opcija stalnosti za decu. • Nema sistemskog rada na životnoj priči adolescenata na hraniteljsvu. • Participacija nije proznata kao pravo i vitalan interes adolescenta na hraniteljstvu. PB - Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka T1 - Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354 ER -
@book{ author = "Burgund, Anita and Jović, Nikola and Krnjaić, Zora and Pucarević, Bojana and Rajić, Milana and Skrobić, Ljiljana and Videnović, Marina and Žegarac, Nevenka", year = "2019", abstract = "Projekat „Hraniteljstvo i dobrobit adolestenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ je usmeren na sticanje znanja o dobrobiti, odnosno dobrostanju adolescenata na porodičnom smeštaju. On je deo šire inicijative koja u partnerstvu sprovode UNICEF, Departman za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Institut za psihologiju Univerziteta u Beogradu. Na osnovu raspoloživih podataka, tokom 2018. godine približno 3000 adolescenata je bilo porodičnom smeštaju u Srbiji. Najveći broj njih je na altenativnom staranju 8 ili više godina, imaju prekinute ili sporadične kontakte sa svojim porodicama porekla i socijalnim mrežama u zajednicama iz kojih potiču. Ovi adolescenti imaju samo delimične podatke o svojoj prošlosti i budućnosti, i ne učestvuju ili sporadično učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote. Stoga je važno sagledati njihova iskustva, gledišta i aspiracije, kao i gledišta odraslih koji su odgovorni za njihovo odrastanje o povoljnim i manje povoljnim aspektima aktuelnog sistema hraniteljstva u Srbiji. U ovoj studiji, dobrobit ili dobro-stanje dece i adolescenta je operacionalizovana podsredstvom pozitivnih emocija, angažovanosti i uključenosti, odnosa, istrajnosti, optimizma, davanja smisla i dostignuća koja su povezana sa četri strane mreže hraniteljstva: dete, biološka porodica, hranitelji i socijalna služba. Nastojali smo da utvrdimo sličnosti i razlike među adolescentima iz hraniteljskih i bioloških porodica, a i da razmotrimo iskustva, gledišta i težnje adolescenata na porodičnom smeštaju, kao i gledišta o aspektima njihove dobrobiti onih koji se o njima staraju. Ovo istraživanje ima za svrhu da unapredi sistem hraniteljstva u Srbiji, da bi taj sistem bio u većoj meri pripremljen i sposoban da obezbedi kvalitetnu podršku dobrobiti adolescenata. U istraživanju je primenjen pristup kovergentnog paralelnog mešanog metoda (Piano and Creswell, 2015). Dva različita tipa istraživanja su primenjena paralelno, a potom su spojena tokom interpretacije da bi dospeli do dubljeg razumevanja fenomena, i to upotrebom triangulacije za sistematizaciju i analizu različitih izvora informacija. Kvantitativni deo istraživanja usmeren je na poređenje adolescenata na hraniteljstvu i referentne grupe adolescenata iz opšte populacije po različitim aspektima dobrobiti kao i na identifikovanje glavnih prepreka za pozitivan razvoj i napredovanje adolescenata na hraniteljstvu. Ovaj deo istraživanja obuhvata: • Adolescente uzrasta od 14 do 19 godina, koji pohađaju više razrede osnovne škole i srednju školu (uključujući i adolescente iz hraniteljskih porodica); • Stručne saradnike u školama (psihologe i pedagoge), jer se pretpostavlja da su oni resurs i podrška nastavnicima koji rade sa adolescentima na hraniteljstvu. Kvalitativni deo istraživanja se usmerio na dobrobit adolescenata na hraniteljstvu, te je korišćen metod dubinskih intervijua i fokus grupa sa relevantnim društvenim akterima: adolescentima koji odrastaju na porodičnom smeštaju, a koji su bili podeljeni u uzrasne grupe, odraslima koji su odgovorni za njihovu svakodnevnu negu i dobrobit i sa ključnim informatorima, kao osobama koje su zadužene ili imaju uticaj na opštu dobrobit adolescenata. Kvantitativni deo istraživanja obavljen je baterijom upitnika za adolescente koja obuhvata: relevantne sociodemografske podatke; Upitnik koji se odnosi na participaciju adolescenata u donošenju odluka, u aktivnostima u svakodnevnom životu i odnosima sa značajnim odraslima i vršnjacima; EPOCH skalu dobrobiti adolescenata; Skalu benevolentnih iskustava u detinjstvu (The Benevolent Childhood Experiences (BCEs) scale); AIDA Upitnik za samoprocenu identiteta u adolescenciji (A Self Report Questionnaire For Measuring Identity In Adolescence). Za stručne saradnike koji rade u školama napravljen je poseban Upitnik. Kvalitativni deo istraživanja je obavljen pomoću protokola za intervjuisanje i niza protokola za diskusije u fokus grupama koji su adaptirani za različite grupe ispitanika (adolescente različitog uzrasta, hranitelje i profesionalce). Ključni nalazi • Adolescnti na hraniteljstvu deluju dobro integrisano, a imaju izražen doživljaj i iskustva diskriminacije. • Adolescentima je dobro kada imaju dobar odnos sa hraniteljima, a ako toga nema, njihovi problemi mogu da ostanu neprepoznati. • Hranitelji su zbunjeni pred adolescentima i nedovoljno podržani usled prebacivanja odgovornosti među akterima u sistemu. • Nedostatak sistemskih kapaciteta ugrožava dobrobit adoelscenata na alternativnom stanju u Srbiji. • Adolescenti su nepoželjni za hraniteljstvo i za sistem alternativnog staranja u celini. • Sistem alternativnog staranja nije dovoljno responzivan za potrebe srodničkih hranitelja i bioloških roditelja. • Profesionalci eventualno rade na kontaktima adoelscenata, a ne i na odnosima. • Hraniteljstvo u Srbiji je konstruisano kao rešenje za neostatak opcija stalnosti za decu. • Nema sistemskog rada na životnoj priči adolescenata na hraniteljsvu. • Participacija nije proznata kao pravo i vitalan interes adolescenta na hraniteljstvu.", publisher = "Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka", title = "Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354" }
Burgund, A., Jović, N., Krnjaić, Z., Pucarević, B., Rajić, M., Skrobić, L., Videnović, M.,& Žegarac, N.. (2019). Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi. Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354
Burgund A, Jović N, Krnjaić Z, Pucarević B, Rajić M, Skrobić L, Videnović M, Žegarac N. Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354 .
Burgund, Anita, Jović, Nikola, Krnjaić, Zora, Pucarević, Bojana, Rajić, Milana, Skrobić, Ljiljana, Videnović, Marina, Žegarac, Nevenka, "Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354 .