Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Rad istražuje problem istorijskih izvora, okolnosti i karaktera epidemije koja je pogodila Atinu u prvom godinama Peloponeskog rata (430-426. p.n.e.). Uprkos velikim razmerama ove tragedije, koja je odnela desetine hiljada života, njen trag u pisanim izvorima nije veliki. Klasični atinski pisci nerado govore o epidemiji i radije bi je prepustili zaboravu. Daleko najvažniji i jedini detaljan prikaz bolesti dao je Tukidid u svom Peloponeskom ratu (II 47-54, III 87). U radu se brani stav da je Tukididov opis kuge verodostojan, i u opštim crtima i u pojedinostima, i da su pokušaji da se on modifikuje ili proglasi za fikciju neutemeljeni i metodološki neprihvatljivi. Diskusije o karakteru bolesti i pokušaji njene precizne identifikacije traju već dva veka. Rad stoga razmatra najvažnije teorije, njihove prednosti i teškoće, kao i pitanje zašto se nije došlo do naučnog konsenzusa po ovom pitanju. I posle velike i, bar u nekim aspektima, plodotvorne diskusije, koja je proizvela ogromnu naučnu ...literaturu, prihvatljivo rešenje nije pronađeno.
Кључне речи:
Atinska kuga / Peloponeski rat / Tukidid / Hipokrat / epidemije u anticiИзвор:
Beogradski istorijski glasnik, 2022, 21, 13, 41-61Издавач:
- Odeljenje za istoriju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Финансирање / пројекти:
- "Човек и друштво у време кризе" финансиран од стране Филозофског факултета Универзитета у Београду
Институција/група
Istorija / HistoryTY - JOUR AU - Vujčić, Nemanja PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4370 AB - Rad istražuje problem istorijskih izvora, okolnosti i karaktera epidemije koja je pogodila Atinu u prvom godinama Peloponeskog rata (430-426. p.n.e.). Uprkos velikim razmerama ove tragedije, koja je odnela desetine hiljada života, njen trag u pisanim izvorima nije veliki. Klasični atinski pisci nerado govore o epidemiji i radije bi je prepustili zaboravu. Daleko najvažniji i jedini detaljan prikaz bolesti dao je Tukidid u svom Peloponeskom ratu (II 47-54, III 87). U radu se brani stav da je Tukididov opis kuge verodostojan, i u opštim crtima i u pojedinostima, i da su pokušaji da se on modifikuje ili proglasi za fikciju neutemeljeni i metodološki neprihvatljivi. Diskusije o karakteru bolesti i pokušaji njene precizne identifikacije traju već dva veka. Rad stoga razmatra najvažnije teorije, njihove prednosti i teškoće, kao i pitanje zašto se nije došlo do naučnog konsenzusa po ovom pitanju. I posle velike i, bar u nekim aspektima, plodotvorne diskusije, koja je proizvela ogromnu naučnu literaturu, prihvatljivo rešenje nije pronađeno. PB - Odeljenje za istoriju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu T2 - Beogradski istorijski glasnik T1 - Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije EP - 61 IS - 13 SP - 41 VL - 21 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4370 ER -
@article{ author = "Vujčić, Nemanja", year = "2022", abstract = "Rad istražuje problem istorijskih izvora, okolnosti i karaktera epidemije koja je pogodila Atinu u prvom godinama Peloponeskog rata (430-426. p.n.e.). Uprkos velikim razmerama ove tragedije, koja je odnela desetine hiljada života, njen trag u pisanim izvorima nije veliki. Klasični atinski pisci nerado govore o epidemiji i radije bi je prepustili zaboravu. Daleko najvažniji i jedini detaljan prikaz bolesti dao je Tukidid u svom Peloponeskom ratu (II 47-54, III 87). U radu se brani stav da je Tukididov opis kuge verodostojan, i u opštim crtima i u pojedinostima, i da su pokušaji da se on modifikuje ili proglasi za fikciju neutemeljeni i metodološki neprihvatljivi. Diskusije o karakteru bolesti i pokušaji njene precizne identifikacije traju već dva veka. Rad stoga razmatra najvažnije teorije, njihove prednosti i teškoće, kao i pitanje zašto se nije došlo do naučnog konsenzusa po ovom pitanju. I posle velike i, bar u nekim aspektima, plodotvorne diskusije, koja je proizvela ogromnu naučnu literaturu, prihvatljivo rešenje nije pronađeno.", publisher = "Odeljenje za istoriju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu", journal = "Beogradski istorijski glasnik", title = "Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije", pages = "61-41", number = "13", volume = "21", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4370" }
Vujčić, N.. (2022). Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije. in Beogradski istorijski glasnik Odeljenje za istoriju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu., 21(13), 41-61. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4370
Vujčić N. Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije. in Beogradski istorijski glasnik. 2022;21(13):41-61. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4370 .
Vujčić, Nemanja, "Nasleđe Atinske kuge 430-426. g. p.n.e. (I): analiza izvora i problem identifikacije" in Beogradski istorijski glasnik, 21, no. 13 (2022):41-61, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4370 .