Uloga intuicija u epistemologiji

Abstract

Predmet ove disertacije se u najširem smislu može posmatrati kao odgovor na meta-epistemološko pitanje o zadatku epistemologije i načinu na koji bi epistemološki projekat trebalo voditi. U radu prikazujemo i kritički analiziramo debatu savremenih metafilozofa o ulozi, a posledično i prirodi intuicija u savremenoj analitičkoj filozofiji. Osnovni cilj našeg rada je da odbranimo stav da epistemičke intuicije igraju ulogu evidencije u okviru metoda analize pojma znanja. Ovaj stav deo je standardne slike o epistemološkoj metodologiji koja se poslednjih godina dovodi u pitanje, kako od strane naučno orijentisanih filozofskih naturalista, tako i filozofskih tradicionalista. Kao ključni problem izdvajamo neuspeh zastupnika standardne slike o filozofskoj metodologiji da ponude odgovor na pitanje prirode intuicija. Prema našem mišljenju ovaj neuspeh posledica je propusta koji prave kako zastupnici, tako i kritičari pozivanja na intuicije u filozofiji kada pristupaju ovoj metafilozofskoj debati. Jednom kada uvidimo da moramo podrobnije razumeti metode u okviru kojih se pozivamo na intuicije, uočićemo da filozofske intuicije ne smemo posmatrati kao homogenu klasu, već da ispitivanju njihove prirode moramo pristupiti u okviru pojedinačnih filozofskih disciplina. Kada smo ovu strategiju primenili u našem istraživanju došli smo do zaključka da intuicije kao izraz pojmovne kompetencije igraju ulogu evidencije u metodima pojmovne analize i misaonog eksperimenta koji su karakteristični za savremenu analitičku epistemologiju.

The subject of this dissertation is broadly conceived as a meta-epistemological question of the task of epistemology and how the epistemological project should be conducted. We present and critically analyze the debate of contemporary metaphilosophers about the role and, consequently, the nature of intuitions in contemporary analytic philosophy. The main goal of our work is to defend the position that epistemic intuitions play the role of evidence within the conceptual analysis of knowledge. This position is part of the standard view on the epistemological methodology that has been called into question in recent years, both by scientifically oriented philosophical naturalists and philosophical traditionalists. As a key problem, we single out the failure of representatives of the standard picture of philosophical methodology to answer the question of the nature of intuitions. In our opinion, this failure is a consequence of the omissions made by both advocates and critics of appeals to intuitions in philosophy when approaching this metaphilosophical debate. Once we thoroughly understand the methods referring to intuitions, we will see that philosophical intuitions should not be considered a homogeneous class. This implies that the question of their nature should be answered within the framework of individual philosophical disciplines. When applied to epistemology, the strategy showed that intuitions as an expression of conceptual competence play the role of evidence in the methods of conceptual analysis and thought experiments common in contemporary analytic epistemology.