Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici
Authors
Grbić, SanjaČolić, Marija
Contributors
Marković, SlobodanPavlović Babić, Dragica
Tošković, Oliver
Lazarević, Ljiljana
Marković Rosić, Olja
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Prema Aikenu, stav prema matematici (SPM) sastoji se iz dve
komponente: ličnog uživanja u rešavanju matematičkih zadataka i procene
važnosti matematike kao discipline. Cilj ovog istraživanja je da se ispita
postoje li razlike između mlađih i starijih studenata psihologije u stavu
prema matematici, da se ispitaju pojedini korelati ovog stava, kao i stav
studenata prema uvođenju matematike u studijski program. Uzorak od 204
studenta psihologije popunili su Aikenov upitnik stava prema matematici
(subskale: uživanje u matematici i vrednovanje matematike) i odgovorili
na niz pitanja koja su se ticala akademskog uspeha i ponašanja,
zadovoljstva statistikom (ZS), stava prema uvođenju matematike na studije
(da/ne), kao i opažene korisnosti matematike (da/ne). Rezultati su pokazali
da je prosečna ocena iz matematike u srednjoj školi značajan prediktor i
uživanja u matematici (ß=0,510; t=7,902; p<0,01) i vrednovanja
matematike (ß=0,182; t=2,471; p<0,01). Stav prema matematici predvi...đa
zadovoljstvo studenata statistikom na studijama psihologije (R=0,539;
F(2,112)=22,880; p<0,01), objašnjavajući 29% varijanse, pri čemu je samo
komponenta uživanja značajan prediktor (ß=0,513; t=5,378; p<0,01).
Poređenjem studenata I i IV godine utvrđeno je da postoje značajne razlike
u korist studenata IV godine u uživanju u matematici (F(1,133)=11,442;
p<0,01), pri čemu je godinom studija objašnjeno 7.9% varijanse, kao i u
vrednovanju matematike (F(1,133)=16,766; p<0,01), pri čemu godina
studija objašnjava 11,2% varijanse. Prepisivanje na statističkopsihometrijskim predmetima nezavisano je od obe komponente stava
prema matematici. Većina studenata psihologije (62,6%) ne bi volela
matematiku kao obavezan predmet na studijama, ali bi 67% njih volelo da
ima matematiku kao izborni predmet. 82% studenata smatra da bi im
matematičko znanje pomoglo u razumevanju statistike, a 73% da bi im
koristilo u bavljenju psihologijom. Zaključak: Pozitivniji stav starijih
studenata prema matematici, pre svega vrednovanja, govori o
potencijalnom pozitivnom uticaju studija psihologije na stav prema
matematici. Povezanost prosečne ocene iz matematike u srednjoj školi sa
SPM, kao i veza SPM i ZS (pri čemu se u ovim vezama ističe komponenta
uživanja) sugeriše potrebu za ispitivanjem uzroka ove veze. Imajući u vidu
odgovore na direktna pitanja o uvođenju matematike na studije i njenoj
opaženoj korisnosti, predlažemo dalja istraživanja koja bi se bavila
mogućnošću uvođenja matematike na studije.
Keywords:
attitude towards mathematics / mathematical competences of psychology students / stavovi prema matematici / matematičke kompetence / studenti psihologijeSource:
Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd, 2014, 198-203Publisher:
- Beograd: Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofoskog fakulteta u Beogradu
Note:
- Grbić, S. i Čolić, M. (2014). Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici. U S. Marković, D. Pavlović Babić, O. Tošković, Lj. Lazarević i O. Marković Rosić (ur.), Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“ (198–203). Beograd: Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofoskog fakulteta u Beogradu. ISBN 978-86-88803-50-2
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Grbić, Sanja AU - Čolić, Marija PY - 2014 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4485 AB - Prema Aikenu, stav prema matematici (SPM) sastoji se iz dve komponente: ličnog uživanja u rešavanju matematičkih zadataka i procene važnosti matematike kao discipline. Cilj ovog istraživanja je da se ispita postoje li razlike između mlađih i starijih studenata psihologije u stavu prema matematici, da se ispitaju pojedini korelati ovog stava, kao i stav studenata prema uvođenju matematike u studijski program. Uzorak od 204 studenta psihologije popunili su Aikenov upitnik stava prema matematici (subskale: uživanje u matematici i vrednovanje matematike) i odgovorili na niz pitanja koja su se ticala akademskog uspeha i ponašanja, zadovoljstva statistikom (ZS), stava prema uvođenju matematike na studije (da/ne), kao i opažene korisnosti matematike (da/ne). Rezultati su pokazali da je prosečna ocena iz matematike u srednjoj školi značajan prediktor i uživanja u matematici (ß=0,510; t=7,902; p<0,01) i vrednovanja matematike (ß=0,182; t=2,471; p<0,01). Stav prema matematici predviđa zadovoljstvo studenata statistikom na studijama psihologije (R=0,539; F(2,112)=22,880; p<0,01), objašnjavajući 29% varijanse, pri čemu je samo komponenta uživanja značajan prediktor (ß=0,513; t=5,378; p<0,01). Poređenjem studenata I i IV godine utvrđeno je da postoje značajne razlike u korist studenata IV godine u uživanju u matematici (F(1,133)=11,442; p<0,01), pri čemu je godinom studija objašnjeno 7.9% varijanse, kao i u vrednovanju matematike (F(1,133)=16,766; p<0,01), pri čemu godina studija objašnjava 11,2% varijanse. Prepisivanje na statističkopsihometrijskim predmetima nezavisano je od obe komponente stava prema matematici. Većina studenata psihologije (62,6%) ne bi volela matematiku kao obavezan predmet na studijama, ali bi 67% njih volelo da ima matematiku kao izborni predmet. 82% studenata smatra da bi im matematičko znanje pomoglo u razumevanju statistike, a 73% da bi im koristilo u bavljenju psihologijom. Zaključak: Pozitivniji stav starijih studenata prema matematici, pre svega vrednovanja, govori o potencijalnom pozitivnom uticaju studija psihologije na stav prema matematici. Povezanost prosečne ocene iz matematike u srednjoj školi sa SPM, kao i veza SPM i ZS (pri čemu se u ovim vezama ističe komponenta uživanja) sugeriše potrebu za ispitivanjem uzroka ove veze. Imajući u vidu odgovore na direktna pitanja o uvođenju matematike na studije i njenoj opaženoj korisnosti, predlažemo dalja istraživanja koja bi se bavila mogućnošću uvođenja matematike na studije. PB - Beograd: Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofoskog fakulteta u Beogradu C3 - Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd T1 - Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici EP - 203 SP - 198 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4485 ER -
@conference{ author = "Grbić, Sanja and Čolić, Marija", year = "2014", abstract = "Prema Aikenu, stav prema matematici (SPM) sastoji se iz dve komponente: ličnog uživanja u rešavanju matematičkih zadataka i procene važnosti matematike kao discipline. Cilj ovog istraživanja je da se ispita postoje li razlike između mlađih i starijih studenata psihologije u stavu prema matematici, da se ispitaju pojedini korelati ovog stava, kao i stav studenata prema uvođenju matematike u studijski program. Uzorak od 204 studenta psihologije popunili su Aikenov upitnik stava prema matematici (subskale: uživanje u matematici i vrednovanje matematike) i odgovorili na niz pitanja koja su se ticala akademskog uspeha i ponašanja, zadovoljstva statistikom (ZS), stava prema uvođenju matematike na studije (da/ne), kao i opažene korisnosti matematike (da/ne). Rezultati su pokazali da je prosečna ocena iz matematike u srednjoj školi značajan prediktor i uživanja u matematici (ß=0,510; t=7,902; p<0,01) i vrednovanja matematike (ß=0,182; t=2,471; p<0,01). Stav prema matematici predviđa zadovoljstvo studenata statistikom na studijama psihologije (R=0,539; F(2,112)=22,880; p<0,01), objašnjavajući 29% varijanse, pri čemu je samo komponenta uživanja značajan prediktor (ß=0,513; t=5,378; p<0,01). Poređenjem studenata I i IV godine utvrđeno je da postoje značajne razlike u korist studenata IV godine u uživanju u matematici (F(1,133)=11,442; p<0,01), pri čemu je godinom studija objašnjeno 7.9% varijanse, kao i u vrednovanju matematike (F(1,133)=16,766; p<0,01), pri čemu godina studija objašnjava 11,2% varijanse. Prepisivanje na statističkopsihometrijskim predmetima nezavisano je od obe komponente stava prema matematici. Većina studenata psihologije (62,6%) ne bi volela matematiku kao obavezan predmet na studijama, ali bi 67% njih volelo da ima matematiku kao izborni predmet. 82% studenata smatra da bi im matematičko znanje pomoglo u razumevanju statistike, a 73% da bi im koristilo u bavljenju psihologijom. Zaključak: Pozitivniji stav starijih studenata prema matematici, pre svega vrednovanja, govori o potencijalnom pozitivnom uticaju studija psihologije na stav prema matematici. Povezanost prosečne ocene iz matematike u srednjoj školi sa SPM, kao i veza SPM i ZS (pri čemu se u ovim vezama ističe komponenta uživanja) sugeriše potrebu za ispitivanjem uzroka ove veze. Imajući u vidu odgovore na direktna pitanja o uvođenju matematike na studije i njenoj opaženoj korisnosti, predlažemo dalja istraživanja koja bi se bavila mogućnošću uvođenja matematike na studije.", publisher = "Beograd: Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofoskog fakulteta u Beogradu", journal = "Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd", title = "Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici", pages = "203-198", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4485" }
Grbić, S.,& Čolić, M.. (2014). Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici. in Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd Beograd: Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofoskog fakulteta u Beogradu., 198-203. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4485
Grbić S, Čolić M. Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici. in Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd. 2014;:198-203. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4485 .
Grbić, Sanja, Čolić, Marija, "Stavovi studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Begradu prema matematici" in Zbornik radova s XX naučnog skupa „Empirijska istraživanja u psihologiji“, Beograd (2014):198-203, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4485 .