Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje
Abstract
Uprkos interesovanju koje je pobudio širom sveta, pa i na ovim prostorima, te uprkos tome što se već neko vreme pomno istražuje i u našoj sredini – konstrukt emocionalne inteligencije dosada nije bio predmet nijedne obimnije i ozbiljnije domaće publikacije, koja bi ovaj „novootkriveni“ psihički kvalitet predstavila i analizirala sa strogo naučne tačke gledišta. U tom smislu, ova knjiga treba da probije led i otvori put ka tome da se i naša čitalačka publika, naročito ona koju čine psiholozi, upozna s emocionalnom inteligencijom na način koji prevazilazi naučno-popularne osvrte na ovu temu, a stručnijeg čitaoca ohrabruje na to da se i sâm upusti u njeno (empirijsko) istraživanje. Iako je sada već reč o relativno širokom istraživačkom polju, koje dozvoljava da se o emocionalnoj inteligenciji piše i u nekoliko tomova, ova knjiga zadržava se na tome da razreši dva najosnovnija, a ujedno „najzapetljanija“ pitanja o ovom konstruktu: šta je u stvari emocionalna inteligencija i može li se ona ...„uloviti“ poznatim psihološkim sredstvima?
Kada je reč o prvom problemu, treba imati u vidu da se on ne svodi samo na izbor ili formulaciju odgovarajućeg određenja (definicije) emocionalne inteligencije, kao što bi to mogao biti slučaj da je reč o nekom manje kontroverznom konstruktu. Naime, naizgled bezazleno pitanje „šta je to emocionalna inteligencija“ neretko se pojavljuje u pratnji mnogo ozbiljnije skepse oko toga da li tako nešto uopšte postoji. U skladu s tim, osim što predstavlja jedan široko prihvaćeni model emocionalne inteligencije, prvi deo knjige pokušava da razjasni kako se i otkud taj konstrukt pojavio, ima li on neko utemeljenje u postojećim i prihvaćenim psihološkim konstruktima, te da li se i na osnovu čega emocionalna inteligencija može braniti kao smislen naučni pojam. U sličnom maniru, drugi deo knjige daje obuhvatan prikaz raspoloživih mera za procenu sposobnosti iz oblasti emocionalne inteligencije, ali se takođe hvata u koštac s pitanjem da li je uopšte moguće meriti učinak u rešavanju emocionalnih zadataka, u kojoj meri su oni validni i kako se određuje ko je „pametniji“ kada je reč o nečem tako subjektivnom i tananom kao što su ljudska osećanja.
Keywords:
emocionalna inteligencija / inteligencijaSource:
2022Publisher:
- Clio
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - BOOK AU - Altaras Dimitrijević, Ana PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5665 AB - Uprkos interesovanju koje je pobudio širom sveta, pa i na ovim prostorima, te uprkos tome što se već neko vreme pomno istražuje i u našoj sredini – konstrukt emocionalne inteligencije dosada nije bio predmet nijedne obimnije i ozbiljnije domaće publikacije, koja bi ovaj „novootkriveni“ psihički kvalitet predstavila i analizirala sa strogo naučne tačke gledišta. U tom smislu, ova knjiga treba da probije led i otvori put ka tome da se i naša čitalačka publika, naročito ona koju čine psiholozi, upozna s emocionalnom inteligencijom na način koji prevazilazi naučno-popularne osvrte na ovu temu, a stručnijeg čitaoca ohrabruje na to da se i sâm upusti u njeno (empirijsko) istraživanje. Iako je sada već reč o relativno širokom istraživačkom polju, koje dozvoljava da se o emocionalnoj inteligenciji piše i u nekoliko tomova, ova knjiga zadržava se na tome da razreši dva najosnovnija, a ujedno „najzapetljanija“ pitanja o ovom konstruktu: šta je u stvari emocionalna inteligencija i može li se ona „uloviti“ poznatim psihološkim sredstvima? Kada je reč o prvom problemu, treba imati u vidu da se on ne svodi samo na izbor ili formulaciju odgovarajućeg određenja (definicije) emocionalne inteligencije, kao što bi to mogao biti slučaj da je reč o nekom manje kontroverznom konstruktu. Naime, naizgled bezazleno pitanje „šta je to emocionalna inteligencija“ neretko se pojavljuje u pratnji mnogo ozbiljnije skepse oko toga da li tako nešto uopšte postoji. U skladu s tim, osim što predstavlja jedan široko prihvaćeni model emocionalne inteligencije, prvi deo knjige pokušava da razjasni kako se i otkud taj konstrukt pojavio, ima li on neko utemeljenje u postojećim i prihvaćenim psihološkim konstruktima, te da li se i na osnovu čega emocionalna inteligencija može braniti kao smislen naučni pojam. U sličnom maniru, drugi deo knjige daje obuhvatan prikaz raspoloživih mera za procenu sposobnosti iz oblasti emocionalne inteligencije, ali se takođe hvata u koštac s pitanjem da li je uopšte moguće meriti učinak u rešavanju emocionalnih zadataka, u kojoj meri su oni validni i kako se određuje ko je „pametniji“ kada je reč o nečem tako subjektivnom i tananom kao što su ljudska osećanja. PB - Clio T1 - Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5665 ER -
@book{ author = "Altaras Dimitrijević, Ana", year = "2022", abstract = "Uprkos interesovanju koje je pobudio širom sveta, pa i na ovim prostorima, te uprkos tome što se već neko vreme pomno istražuje i u našoj sredini – konstrukt emocionalne inteligencije dosada nije bio predmet nijedne obimnije i ozbiljnije domaće publikacije, koja bi ovaj „novootkriveni“ psihički kvalitet predstavila i analizirala sa strogo naučne tačke gledišta. U tom smislu, ova knjiga treba da probije led i otvori put ka tome da se i naša čitalačka publika, naročito ona koju čine psiholozi, upozna s emocionalnom inteligencijom na način koji prevazilazi naučno-popularne osvrte na ovu temu, a stručnijeg čitaoca ohrabruje na to da se i sâm upusti u njeno (empirijsko) istraživanje. Iako je sada već reč o relativno širokom istraživačkom polju, koje dozvoljava da se o emocionalnoj inteligenciji piše i u nekoliko tomova, ova knjiga zadržava se na tome da razreši dva najosnovnija, a ujedno „najzapetljanija“ pitanja o ovom konstruktu: šta je u stvari emocionalna inteligencija i može li se ona „uloviti“ poznatim psihološkim sredstvima? Kada je reč o prvom problemu, treba imati u vidu da se on ne svodi samo na izbor ili formulaciju odgovarajućeg određenja (definicije) emocionalne inteligencije, kao što bi to mogao biti slučaj da je reč o nekom manje kontroverznom konstruktu. Naime, naizgled bezazleno pitanje „šta je to emocionalna inteligencija“ neretko se pojavljuje u pratnji mnogo ozbiljnije skepse oko toga da li tako nešto uopšte postoji. U skladu s tim, osim što predstavlja jedan široko prihvaćeni model emocionalne inteligencije, prvi deo knjige pokušava da razjasni kako se i otkud taj konstrukt pojavio, ima li on neko utemeljenje u postojećim i prihvaćenim psihološkim konstruktima, te da li se i na osnovu čega emocionalna inteligencija može braniti kao smislen naučni pojam. U sličnom maniru, drugi deo knjige daje obuhvatan prikaz raspoloživih mera za procenu sposobnosti iz oblasti emocionalne inteligencije, ali se takođe hvata u koštac s pitanjem da li je uopšte moguće meriti učinak u rešavanju emocionalnih zadataka, u kojoj meri su oni validni i kako se određuje ko je „pametniji“ kada je reč o nečem tako subjektivnom i tananom kao što su ljudska osećanja.", publisher = "Clio", title = "Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5665" }
Altaras Dimitrijević, A.. (2022). Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje. Clio.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5665
Altaras Dimitrijević A. Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje. 2022;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5665 .
Altaras Dimitrijević, Ana, "Emocionalna inteligencija: konceptualizacija i merenje" (2022), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5665 .