Epikurejske i skeptičke argumentativne strategije. O njihovom razvoju i uzajamnom utjecaj

Abstract

U radu su skicirana ključna mjesta spoznajno-teorijske rasprave koja se odvijala u vrijeme najistaknutijih epikurejski i skeptički orijentiranih mislitelja. Istraživanje počinje s nekoliko povijesnih naznaka o Epikurovu doprinosu uspostavljanju spomenutih sporova te njegovoj motivaciji da problemu kriterija spoznaje dodijeli ključno mjesto. Istovremeno, u izvjesnoj mjeri, postat će jasno kako se rivalska skeptička misao razvijala pod utjecajem toga učenja. Namjera nije da se ta dva filozofska pristupa oslikaju u potpunosti, pa čak ni da se obuhvate njihove glavne odlike, nego da se ponude izvjesni uvidi u specifična područja njihovoga uzajamnog utjecaja koja su doprinijela tome da se na neočekivan način približe jedno drugom. Uslijed toga, vidjet ćemo i da, premda prilično raznorodne, te dvije helenističke pozicije odražavaju izvjesne sličnosti, prije svega, kada je riječ o poimanju prirode i cilja filozofskih istraživanja, u čemu se ogleda primjer sretnoga života, kao i odgovora na pitanje kojim bi se kriterijem trebalo rukovoditi ako želimo dostignuti takav život.

This paper outlines the key points of the debate concerning theoretical perspectives on knowledge which had unfolded in the time of the most prominent epicurean and skeptical thinkers. The research begins with a few historical indications about Epicurusʼ contribution to the establishment of the aforementioned disputes and his motivation to assign crucial importance to the problem of the criteria of knowledge. At the same time, to some extent, it will become clear how a rival, skeptical school of thought developed under the influence of that teaching. The intention is not to depict these two philosophical approaches in full, nor to capture their main features, but to offer some insight into specific areas of their mutual influence that have contributed to their unexpected convergence. As a result, we will see that, although quite diverse, these two Hellenistic positions reflect certain similarities, above all when it comes to the understanding of the nature and goal of philosophical research, the illustration of a happy life, as well as the answer to the question of what criteria we should follow in order to lead such a life.