Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja
Exploring Subjective Perception of Safety in Public Spaces: Insights from the European Social Survey
Апстракт
Percepcija bezbednosti igra ključnu ulogu u oblikovanju interakcija pojedinaca sa njihovim okruženjem. Može imati značajne posledice za prisutnost i dugotrajnost kriminalnih aktivnosti unutar zajednica. Posebno, percipirana nesigurnost može izazvati kod pojedinaca strah da će postati žrtve kriminala. Tako može uticati na spremnost pojedinaca da prijavi zločine ili sumnjive aktivnosti
nadležnim organima. Osim toga, može potkopati socijalnu koheziju unutar zajednica uništavajući poverenje i saradnju među rezidentima. Takođe, percipirani nedostatak sigurnosti može imati primetan uticaj na prostornu distribuciju kriminalnih aktivnosti. Područja u kojima je registrovan veći stepen percepcije nesigurnosti često su fokus kriminalnog ponašanja. Subjektivno iskustvo sigurnosti
u javnim prostorima je složen fenomen na koji utiču različiti uzroci. Koristeći podatke iz Evropskog društvenog istraživanja (ESS Runda 10), rad ima za cilj da ispita potencijalne faktore koji doprinose osećaju sigurnos...ti među ispitanicima. Fokusirajući se na percepcije sigurnosti ispitanika operacionalizovane kroz pitanje "Koliko se sigurno osećate, ili biste se osećali, dok šetate sami po mraku u kraju u kojem živite?". Proučavajući determinante kao što su starost, pol, dnevna aktivnosti
(posao ili studije), tip naselja (ruralno ili urban), društveni kapital i društveno poverenje, ovaj rad ima za cilj da osvetli složenosti percepcije sigurnosti. Osim toga, rad ističe negativne efekte percepcije sigurnosti u javnim prostorima, uključujući smanjeno poverenje u druge i smanjenu socijalnu koheziju. Ove negativne posledice ne utiču samo na lični život pojedinaca već imaju implikacije i na njihovo
zdravlje i blagostanje. Razumevajući sve determinante subjektivne sigurnosti, donosioci odluka i urbanisti mogu razviti ciljane strategije za smanjenje straha i poboljšanje percepcije sigurnosti.
Кључне речи:
bezbednost / Evropsko društveno istraživanje / javni prostor / kriminalitet / safety / European Social Survey / public spaces / criminalityИзвор:
Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka, 01-07-2024, 3, 58-59Издавач:
- Fakultet bezbednosti Univerzitet u Beogradu
- Arhitektonski fakultet Univerzitet u Beogradu
Институција/група
Sociologija / SociologyTY - CONF AU - Marković, Aleksandra AU - Filipović, Božidar PY - 2024-07-01 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6529 AB - Percepcija bezbednosti igra ključnu ulogu u oblikovanju interakcija pojedinaca sa njihovim okruženjem. Može imati značajne posledice za prisutnost i dugotrajnost kriminalnih aktivnosti unutar zajednica. Posebno, percipirana nesigurnost može izazvati kod pojedinaca strah da će postati žrtve kriminala. Tako može uticati na spremnost pojedinaca da prijavi zločine ili sumnjive aktivnosti nadležnim organima. Osim toga, može potkopati socijalnu koheziju unutar zajednica uništavajući poverenje i saradnju među rezidentima. Takođe, percipirani nedostatak sigurnosti može imati primetan uticaj na prostornu distribuciju kriminalnih aktivnosti. Područja u kojima je registrovan veći stepen percepcije nesigurnosti često su fokus kriminalnog ponašanja. Subjektivno iskustvo sigurnosti u javnim prostorima je složen fenomen na koji utiču različiti uzroci. Koristeći podatke iz Evropskog društvenog istraživanja (ESS Runda 10), rad ima za cilj da ispita potencijalne faktore koji doprinose osećaju sigurnosti među ispitanicima. Fokusirajući se na percepcije sigurnosti ispitanika operacionalizovane kroz pitanje "Koliko se sigurno osećate, ili biste se osećali, dok šetate sami po mraku u kraju u kojem živite?". Proučavajući determinante kao što su starost, pol, dnevna aktivnosti (posao ili studije), tip naselja (ruralno ili urban), društveni kapital i društveno poverenje, ovaj rad ima za cilj da osvetli složenosti percepcije sigurnosti. Osim toga, rad ističe negativne efekte percepcije sigurnosti u javnim prostorima, uključujući smanjeno poverenje u druge i smanjenu socijalnu koheziju. Ove negativne posledice ne utiču samo na lični život pojedinaca već imaju implikacije i na njihovo zdravlje i blagostanje. Razumevajući sve determinante subjektivne sigurnosti, donosioci odluka i urbanisti mogu razviti ciljane strategije za smanjenje straha i poboljšanje percepcije sigurnosti. PB - Fakultet bezbednosti Univerzitet u Beogradu PB - Arhitektonski fakultet Univerzitet u Beogradu C3 - Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka T1 - Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja T1 - Exploring Subjective Perception of Safety in Public Spaces: Insights from the European Social Survey EP - 59 IS - 3 SP - 58 ER -
@conference{ author = "Marković, Aleksandra and Filipović, Božidar", year = "2024-07-01", abstract = "Percepcija bezbednosti igra ključnu ulogu u oblikovanju interakcija pojedinaca sa njihovim okruženjem. Može imati značajne posledice za prisutnost i dugotrajnost kriminalnih aktivnosti unutar zajednica. Posebno, percipirana nesigurnost može izazvati kod pojedinaca strah da će postati žrtve kriminala. Tako može uticati na spremnost pojedinaca da prijavi zločine ili sumnjive aktivnosti nadležnim organima. Osim toga, može potkopati socijalnu koheziju unutar zajednica uništavajući poverenje i saradnju među rezidentima. Takođe, percipirani nedostatak sigurnosti može imati primetan uticaj na prostornu distribuciju kriminalnih aktivnosti. Područja u kojima je registrovan veći stepen percepcije nesigurnosti često su fokus kriminalnog ponašanja. Subjektivno iskustvo sigurnosti u javnim prostorima je složen fenomen na koji utiču različiti uzroci. Koristeći podatke iz Evropskog društvenog istraživanja (ESS Runda 10), rad ima za cilj da ispita potencijalne faktore koji doprinose osećaju sigurnosti među ispitanicima. Fokusirajući se na percepcije sigurnosti ispitanika operacionalizovane kroz pitanje "Koliko se sigurno osećate, ili biste se osećali, dok šetate sami po mraku u kraju u kojem živite?". Proučavajući determinante kao što su starost, pol, dnevna aktivnosti (posao ili studije), tip naselja (ruralno ili urban), društveni kapital i društveno poverenje, ovaj rad ima za cilj da osvetli složenosti percepcije sigurnosti. Osim toga, rad ističe negativne efekte percepcije sigurnosti u javnim prostorima, uključujući smanjeno poverenje u druge i smanjenu socijalnu koheziju. Ove negativne posledice ne utiču samo na lični život pojedinaca već imaju implikacije i na njihovo zdravlje i blagostanje. Razumevajući sve determinante subjektivne sigurnosti, donosioci odluka i urbanisti mogu razviti ciljane strategije za smanjenje straha i poboljšanje percepcije sigurnosti.", publisher = "Fakultet bezbednosti Univerzitet u Beogradu, Arhitektonski fakultet Univerzitet u Beogradu", journal = "Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka", title = "Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja, Exploring Subjective Perception of Safety in Public Spaces: Insights from the European Social Survey", pages = "59-58", number = "3" }
Marković, A.,& Filipović, B.. (2024-07-01). Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja. in Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka Fakultet bezbednosti Univerzitet u Beogradu.(3), 58-59.
Marković A, Filipović B. Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja. in Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka. 2024;(3):58-59..
Marković, Aleksandra, Filipović, Božidar, "Istraživanje subjektivne percepcije sigurnosti u javnim prostorima: uvidi iz Evropskog društvenog istraživanja" in Treća naučna konferencija Urbana bezbednost i urbani razvoj: zbornik sažetaka, no. 3 (2024-07-01):58-59.