U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji
Authors
Živaljević, Ivana![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Mladenović, Teodora
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Marković, Dimitrije
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Janković, Jovana
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Radinović, Mihailo
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Popović, Danijela
Penezić, Kristina
Dimitrijević, Vesna
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Vuković, Sonja
![](/themes/MirageREFF/images/orcid.png)
Contributors
Crnobrnja, AdamFilipović, Vojislav
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Tokom kasnog pleistocena, mnoge vrste krupnih sisara (megafaune) nepovratno su iščezle. Međutim, neke od njih – poput divljeg magarca (Equus hydruntinus) – opstale su i nakon ledenog doba, iako u znatno smanjenom arealu. U kasnom pleistocenu, divlji magarac naseljavao je širi pojas tundri i šumskih stepa Evroazije, dok je u holocenu na prostoru Panonske nizije njegovo prisustvo potvrđeno sporadičnim nalazima kostiju sa ranoneolitskih lokaliteta. Po broju ostataka, posebno se ističe ranoneolitski lokalitet Ludaš-Budžak, na samoj obali Ludaškog jezera u severnoj Bačkoj. Ovaj lokalitet, datovan u prvu polovinu 6. milenijuma pre n. e., ujedno daje i najmlađi datum pojave divljeg magarca na teritoriji Srbije. Na osnovu novih rezultata arheozooloških, radiokarbonskih i genetičkih analiza sprovedenih u okviru projekta ARCHAEOWILD, kao i razmatranjem arheoloških, etoloških i paleoklimatskih podataka, u ovom radu istražićemo najkasniju pojavu ovog ekvida u regionu i uporediti ga sa ostalim pozn...atim populacijama u Evropi. Pored novih rezultata koji bacaju više svetla na dinamiku izumiranja divljeg magarca, pozabavićemo se i rekonstrukcijom prirodne sredine u njegovom panonskom refugijumu, kao i odnosom sa ljudskim zajednicama. Paleoekološke i biogeografske perspektive, kao i jedinstveni uvidi arheologije u drevne multispecijske odnose, od posebnog su značaja u savremenom dobu, kada se suočavamo sa novim pretnjama izumiranja velikog broja vrsta alarmantnim tempom.
Source:
Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti, 2024, 119-120Publisher:
- Beograd: Srpsko arheološko društvo
- Niš: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš
Funding / projects:
- ARCHAEOWILD - The Holocene History of Human-Wildlife Conflict and Coexistence: Archaeozoological, Archaeobotanical, Isotopic, Ancient DNA, Iconographic and Written Evidence from the Central Balkans (RS-ScienceFundRS-Ideje-7750265)
Institution/Community
Arheologija / ArchaeologyTY - CONF AU - Živaljević, Ivana AU - Mladenović, Teodora AU - Marković, Dimitrije AU - Janković, Jovana AU - Radinović, Mihailo AU - Popović, Danijela AU - Penezić, Kristina AU - Dimitrijević, Vesna AU - Vuković, Sonja PY - 2024 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6540 AB - Tokom kasnog pleistocena, mnoge vrste krupnih sisara (megafaune) nepovratno su iščezle. Međutim, neke od njih – poput divljeg magarca (Equus hydruntinus) – opstale su i nakon ledenog doba, iako u znatno smanjenom arealu. U kasnom pleistocenu, divlji magarac naseljavao je širi pojas tundri i šumskih stepa Evroazije, dok je u holocenu na prostoru Panonske nizije njegovo prisustvo potvrđeno sporadičnim nalazima kostiju sa ranoneolitskih lokaliteta. Po broju ostataka, posebno se ističe ranoneolitski lokalitet Ludaš-Budžak, na samoj obali Ludaškog jezera u severnoj Bačkoj. Ovaj lokalitet, datovan u prvu polovinu 6. milenijuma pre n. e., ujedno daje i najmlađi datum pojave divljeg magarca na teritoriji Srbije. Na osnovu novih rezultata arheozooloških, radiokarbonskih i genetičkih analiza sprovedenih u okviru projekta ARCHAEOWILD, kao i razmatranjem arheoloških, etoloških i paleoklimatskih podataka, u ovom radu istražićemo najkasniju pojavu ovog ekvida u regionu i uporediti ga sa ostalim poznatim populacijama u Evropi. Pored novih rezultata koji bacaju više svetla na dinamiku izumiranja divljeg magarca, pozabavićemo se i rekonstrukcijom prirodne sredine u njegovom panonskom refugijumu, kao i odnosom sa ljudskim zajednicama. Paleoekološke i biogeografske perspektive, kao i jedinstveni uvidi arheologije u drevne multispecijske odnose, od posebnog su značaja u savremenom dobu, kada se suočavamo sa novim pretnjama izumiranja velikog broja vrsta alarmantnim tempom. PB - Beograd: Srpsko arheološko društvo PB - Niš: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš C3 - Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti T1 - U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji EP - 120 SP - 119 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6540 ER -
@conference{ author = "Živaljević, Ivana and Mladenović, Teodora and Marković, Dimitrije and Janković, Jovana and Radinović, Mihailo and Popović, Danijela and Penezić, Kristina and Dimitrijević, Vesna and Vuković, Sonja", year = "2024", abstract = "Tokom kasnog pleistocena, mnoge vrste krupnih sisara (megafaune) nepovratno su iščezle. Međutim, neke od njih – poput divljeg magarca (Equus hydruntinus) – opstale su i nakon ledenog doba, iako u znatno smanjenom arealu. U kasnom pleistocenu, divlji magarac naseljavao je širi pojas tundri i šumskih stepa Evroazije, dok je u holocenu na prostoru Panonske nizije njegovo prisustvo potvrđeno sporadičnim nalazima kostiju sa ranoneolitskih lokaliteta. Po broju ostataka, posebno se ističe ranoneolitski lokalitet Ludaš-Budžak, na samoj obali Ludaškog jezera u severnoj Bačkoj. Ovaj lokalitet, datovan u prvu polovinu 6. milenijuma pre n. e., ujedno daje i najmlađi datum pojave divljeg magarca na teritoriji Srbije. Na osnovu novih rezultata arheozooloških, radiokarbonskih i genetičkih analiza sprovedenih u okviru projekta ARCHAEOWILD, kao i razmatranjem arheoloških, etoloških i paleoklimatskih podataka, u ovom radu istražićemo najkasniju pojavu ovog ekvida u regionu i uporediti ga sa ostalim poznatim populacijama u Evropi. Pored novih rezultata koji bacaju više svetla na dinamiku izumiranja divljeg magarca, pozabavićemo se i rekonstrukcijom prirodne sredine u njegovom panonskom refugijumu, kao i odnosom sa ljudskim zajednicama. Paleoekološke i biogeografske perspektive, kao i jedinstveni uvidi arheologije u drevne multispecijske odnose, od posebnog su značaja u savremenom dobu, kada se suočavamo sa novim pretnjama izumiranja velikog broja vrsta alarmantnim tempom.", publisher = "Beograd: Srpsko arheološko društvo, Niš: Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš", journal = "Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti", title = "U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji", pages = "120-119", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6540" }
Živaljević, I., Mladenović, T., Marković, D., Janković, J., Radinović, M., Popović, D., Penezić, K., Dimitrijević, V.,& Vuković, S.. (2024). U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji. in Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti Beograd: Srpsko arheološko društvo., 119-120. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6540
Živaljević I, Mladenović T, Marković D, Janković J, Radinović M, Popović D, Penezić K, Dimitrijević V, Vuković S. U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji. in Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti. 2024;:119-120. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6540 .
Živaljević, Ivana, Mladenović, Teodora, Marković, Dimitrije, Janković, Jovana, Radinović, Mihailo, Popović, Danijela, Penezić, Kristina, Dimitrijević, Vesna, Vuković, Sonja, "U potrazi za iščezlim vrstama: novi podaci o poslednjim divljim magarcima u Panonskoj niziji" in Srpsko arheološko društvo, 47. Skupština i godišnji skup, Niš 30. maj – 1. jun 2024. godine: program, izveštaji i apstrakti (2024):119-120, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6540 .