Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika
Апстракт
Budući da još nemamo celovit prikaz istorije lingvopragmatike, jedan od ciljeva ovog rada je da se prikažu tri razvojna koncepta lingvopragmatike kognitivnog, komunikativnog i interkulturnog. Razlike u konceptima analiziraćemo u odnosu na postavljene ciljeve, sadržaje i preporučene metode rada. Naročita pažnja biće posvećena problemu definisanja interkulturne kompetencije i analizi ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi. U domenu teorije, postavljeni ciljevi interkulturne lingvopragmatike neretko se svode na afektivne aspekte, pri čemu se aspekt znanja i praktične jezičke upotrebe zanemaruju. U praksi ovakvo tumačenje ciljeva interkulturne lingvopragmatike često dovodi do pojednostavljivanja odredjenih aspekata kulture zemlje čiji se jezik izučava. Idealizovano i ispolitizovano tumačenje ciljeva interkulturne kompetencije lingvopragmatiku često svodi na puko orudje za postizanje vannastavnih ciljeva, kao što su 'emancipatorska socijalizacija' (Piepho 1974), 'razvijanje empati...je' (Schinschke 1995) ili 'tolerancija ambigviteta' (Neuner 1995). Cilj ovog rada je takodje da se izvrši analiza mogućnosti razvijanja interkulturne kompetencije koja će biti oslobodjena od afektivne komponente, te da se dokaže da u nastavi stranog jezika 'kulturna svest' ne može biti cilj nadređen razvoju jezičkih sposobnosti.
Da bis dato keine zusammenfassende Darstellung über die Geschichte der landeskundlichen Forschung existiert, besteht das Ziel dieser Arbeit zunächst darin, die drei landeskundlichen Forschungsansätze - den kognitiven kommunikativen und interkulturellen - vergleichend vorzustellen. Die Unterschiede zwischen den Ansätzen werden dabei vor allem in Bezug auf deren Ziele und Inhalte beurteilt. Besonders detailliert wird dabei auf das Problem der Definition von interkultureller Kompetenz und auf die Zielsetzung des interkulturellen Landeskundeunterrichts in der Fremdsprachendidaktik eingegangen. In der Theorie werden die Lernziele der interkulturellen Landeskunde oft auf affektive Aspekte reduziert, wobei der kognitive und kompetenzspezifische Aspekt in den Hintergrund treten. Dies führt zu einer eindimensionalen Darstellung der Kultur des Zielsprachenlandes. Durch die oft idealisierten und politisierten Zielvorgaben interkultureller Kompetenz wird Landeskunde dabei häufig zum Mittel für die... Verwirklichung anderer Ziele degradiert, wie beispielsweise für die emanzipatorische Sozialisation (Pipho 1974), die Entwicklung von Empathiefähigkeit (Schinschke 1995) oder von Ambiquitätstoleranz (Neuner 1995). Die vorliegende Arbeit leistet also einen Beitrag zur Erfassung der Möglichkeiten, mittels derer interkulturelle Kompetenz erworben werden kann und plädiert dafür, dass im Fremdsprachenunterricht das kulturelle Bewusstsein der kommunikativen Kompetenz durch Überbetonung der affektiven Komponente nicht übergeordnet werden soll.
Кључне речи:
lingvopragmatika / komunikativna kompetencija / interkulturna komunikacija / interkulturna kompetencija / ciljИзвор:
Primenjena lingvistika, 2007, 8, 168-176Издавач:
- Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet, Novi Sad i Društvo za primenjenu lingvistiku, Novi Sad
Институција/група
Strani jezici / Foreign languagesTY - JOUR AU - Krželj, Katarina PY - 2007 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/689 AB - Budući da još nemamo celovit prikaz istorije lingvopragmatike, jedan od ciljeva ovog rada je da se prikažu tri razvojna koncepta lingvopragmatike kognitivnog, komunikativnog i interkulturnog. Razlike u konceptima analiziraćemo u odnosu na postavljene ciljeve, sadržaje i preporučene metode rada. Naročita pažnja biće posvećena problemu definisanja interkulturne kompetencije i analizi ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi. U domenu teorije, postavljeni ciljevi interkulturne lingvopragmatike neretko se svode na afektivne aspekte, pri čemu se aspekt znanja i praktične jezičke upotrebe zanemaruju. U praksi ovakvo tumačenje ciljeva interkulturne lingvopragmatike često dovodi do pojednostavljivanja odredjenih aspekata kulture zemlje čiji se jezik izučava. Idealizovano i ispolitizovano tumačenje ciljeva interkulturne kompetencije lingvopragmatiku često svodi na puko orudje za postizanje vannastavnih ciljeva, kao što su 'emancipatorska socijalizacija' (Piepho 1974), 'razvijanje empatije' (Schinschke 1995) ili 'tolerancija ambigviteta' (Neuner 1995). Cilj ovog rada je takodje da se izvrši analiza mogućnosti razvijanja interkulturne kompetencije koja će biti oslobodjena od afektivne komponente, te da se dokaže da u nastavi stranog jezika 'kulturna svest' ne može biti cilj nadređen razvoju jezičkih sposobnosti. AB - Da bis dato keine zusammenfassende Darstellung über die Geschichte der landeskundlichen Forschung existiert, besteht das Ziel dieser Arbeit zunächst darin, die drei landeskundlichen Forschungsansätze - den kognitiven kommunikativen und interkulturellen - vergleichend vorzustellen. Die Unterschiede zwischen den Ansätzen werden dabei vor allem in Bezug auf deren Ziele und Inhalte beurteilt. Besonders detailliert wird dabei auf das Problem der Definition von interkultureller Kompetenz und auf die Zielsetzung des interkulturellen Landeskundeunterrichts in der Fremdsprachendidaktik eingegangen. In der Theorie werden die Lernziele der interkulturellen Landeskunde oft auf affektive Aspekte reduziert, wobei der kognitive und kompetenzspezifische Aspekt in den Hintergrund treten. Dies führt zu einer eindimensionalen Darstellung der Kultur des Zielsprachenlandes. Durch die oft idealisierten und politisierten Zielvorgaben interkultureller Kompetenz wird Landeskunde dabei häufig zum Mittel für die Verwirklichung anderer Ziele degradiert, wie beispielsweise für die emanzipatorische Sozialisation (Pipho 1974), die Entwicklung von Empathiefähigkeit (Schinschke 1995) oder von Ambiquitätstoleranz (Neuner 1995). Die vorliegende Arbeit leistet also einen Beitrag zur Erfassung der Möglichkeiten, mittels derer interkulturelle Kompetenz erworben werden kann und plädiert dafür, dass im Fremdsprachenunterricht das kulturelle Bewusstsein der kommunikativen Kompetenz durch Überbetonung der affektiven Komponente nicht übergeordnet werden soll. PB - Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet, Novi Sad i Društvo za primenjenu lingvistiku, Novi Sad T2 - Primenjena lingvistika T1 - Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika EP - 176 IS - 8 SP - 168 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_689 ER -
@article{ author = "Krželj, Katarina", year = "2007", abstract = "Budući da još nemamo celovit prikaz istorije lingvopragmatike, jedan od ciljeva ovog rada je da se prikažu tri razvojna koncepta lingvopragmatike kognitivnog, komunikativnog i interkulturnog. Razlike u konceptima analiziraćemo u odnosu na postavljene ciljeve, sadržaje i preporučene metode rada. Naročita pažnja biće posvećena problemu definisanja interkulturne kompetencije i analizi ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi. U domenu teorije, postavljeni ciljevi interkulturne lingvopragmatike neretko se svode na afektivne aspekte, pri čemu se aspekt znanja i praktične jezičke upotrebe zanemaruju. U praksi ovakvo tumačenje ciljeva interkulturne lingvopragmatike često dovodi do pojednostavljivanja odredjenih aspekata kulture zemlje čiji se jezik izučava. Idealizovano i ispolitizovano tumačenje ciljeva interkulturne kompetencije lingvopragmatiku često svodi na puko orudje za postizanje vannastavnih ciljeva, kao što su 'emancipatorska socijalizacija' (Piepho 1974), 'razvijanje empatije' (Schinschke 1995) ili 'tolerancija ambigviteta' (Neuner 1995). Cilj ovog rada je takodje da se izvrši analiza mogućnosti razvijanja interkulturne kompetencije koja će biti oslobodjena od afektivne komponente, te da se dokaže da u nastavi stranog jezika 'kulturna svest' ne može biti cilj nadređen razvoju jezičkih sposobnosti., Da bis dato keine zusammenfassende Darstellung über die Geschichte der landeskundlichen Forschung existiert, besteht das Ziel dieser Arbeit zunächst darin, die drei landeskundlichen Forschungsansätze - den kognitiven kommunikativen und interkulturellen - vergleichend vorzustellen. Die Unterschiede zwischen den Ansätzen werden dabei vor allem in Bezug auf deren Ziele und Inhalte beurteilt. Besonders detailliert wird dabei auf das Problem der Definition von interkultureller Kompetenz und auf die Zielsetzung des interkulturellen Landeskundeunterrichts in der Fremdsprachendidaktik eingegangen. In der Theorie werden die Lernziele der interkulturellen Landeskunde oft auf affektive Aspekte reduziert, wobei der kognitive und kompetenzspezifische Aspekt in den Hintergrund treten. Dies führt zu einer eindimensionalen Darstellung der Kultur des Zielsprachenlandes. Durch die oft idealisierten und politisierten Zielvorgaben interkultureller Kompetenz wird Landeskunde dabei häufig zum Mittel für die Verwirklichung anderer Ziele degradiert, wie beispielsweise für die emanzipatorische Sozialisation (Pipho 1974), die Entwicklung von Empathiefähigkeit (Schinschke 1995) oder von Ambiquitätstoleranz (Neuner 1995). Die vorliegende Arbeit leistet also einen Beitrag zur Erfassung der Möglichkeiten, mittels derer interkulturelle Kompetenz erworben werden kann und plädiert dafür, dass im Fremdsprachenunterricht das kulturelle Bewusstsein der kommunikativen Kompetenz durch Überbetonung der affektiven Komponente nicht übergeordnet werden soll.", publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet, Novi Sad i Društvo za primenjenu lingvistiku, Novi Sad", journal = "Primenjena lingvistika", title = "Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika", pages = "176-168", number = "8", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_689" }
Krželj, K.. (2007). Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika. in Primenjena lingvistika Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet, Novi Sad i Društvo za primenjenu lingvistiku, Novi Sad.(8), 168-176. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_689
Krželj K. Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika. in Primenjena lingvistika. 2007;(8):168-176. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_689 .
Krželj, Katarina, "Mogućnost ostvarenja ciljeva interkulturne lingvopragmatike u nastavi stranih jezika" in Primenjena lingvistika, no. 8 (2007):168-176, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_689 .