Stanojević, Milena

Link to this page

Authority KeyName Variants
46614d97-d998-4a71-997b-856ce8a2653d
  • Stanojević, Milena (2)
Projects

Author's Bibliography

Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva

Bobić, Mirjana; Stanojević, Milena

(Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Bobić, Mirjana
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2014
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1863
AB  - Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju.
AB  - This paper discloses second part of the interpretation of the findings of grounded theory of 30 couples from Belgrade (60 women and men), carried out under the auspices of the Institute for sociological research, Faculty of Philosophy, as a part of a field work on the theme 'Policies of parenthood' from 2013/2014. Applied methodological individualism hereafter as well as in the previous paper aimed at description of various and specific social change occurring at a critical, turning point of family life (birth of a child). Both authors have undergone scrupulous and independent analysis of the entire empirical evidence gathered from 60 interviewees in order to come to a consensus as to the selection of three couples. They are selected because of their particular coping with social stress (family crisis due to an arrival of a newcomer), then value profiles and behavioral modes inherited from families of origin and finally, based on their divergent ways of adaptation and consolidation as a family group. They were assigned names, which serve to concisely outline dominant action types: 'conformists', 'strategists' and 'defeatists'. In all three cases both objective features and subjective definitions of situations are overlapping: they all belong to middle (or lower middle) social strata. In order to lay foundation for interpreting of the results we have constructed units of analysis - semantic schemes (nodes) and their subordinated sub-dimensions (codes). In the course of the analysis they were filled in with the concrete definitions of life situations of couples. Interpreting of each and every selected couple is followed by comparative insights into the similarities and divergences among them as to the sentiments, actions and potentials. Alike in our previous paper main idea here was also to demonstrate to which extent couples critically examine themselves, their partnerships, how do they perceive themselves today as well as in a future, do they have clear goals in terms of individual and social advancing and which strategies do they intend to put in place. The aim was also to get to understand whether couples succeed in establishing a control over their social biographies and social environment, do they replicate or make shifts when it comes to previous family models of their parents and what meanings do they attach in case of their break with these prior practices. Out guiding idea was that this might be a way by which partners disclose their personal and group capacities for change, active and responsible participation in ever changing social setting.
PB  - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
T2  - Sociologija
T1  - Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva
T1  - The process of family transformation and couples' self reflection: Dyadic perspective
EP  - 457
IS  - 4
SP  - 445
VL  - 56
DO  - 10.2298/SOC1404445B
ER  - 
@article{
author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena",
year = "2014",
abstract = "Rad je proizašao iz interpretacije drugog dela rezultata zasnovane teorije na intervjuima i posmatranjima 30 parova (60 muškaraca i žena) iz Beograda, u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14, pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam i u ovom radu imao je za cilj da opiše specifičnost i različitost toka promena u kritičkoj tački prelaza (nakon rođenja deteta). Da bi se on postigao, obe autorke su nezavisno proučile celokupnu iskustvenu evidenciju, a onda su konsenzualno izabrale tri para. Izdvojeni parovi su specifični zbog različitog i naročitog odnosa: prema socijalnom stresu (porodičnoj krizi koja prati bračno porodičnu transformaciju), zatim prema vrednosnim i ponašajnim modelima porodica porekla i najzad, po načinima adaptacije i konsolidacije nove grupe. Dodeljena su im simbolička imena koja koncizno, doduše provizorno, opisuju njihove dominantne bihejvioralne modele: 'inteligencija', 'stratezi' i 'defetisti'. Kod sva tri para poklapaju se objektivna sociološka merila i njihove subjektivne definicije životne situacije, tako da oni pripadaju srednjem ili nižem srednjem sloju. U cilju interpretacije rezultata kontruisale smo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo popunjavale konketnim definicijama sitaucije parova. Interpretacija svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je i ovde bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoje životne zajednice, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im strategije delovanja. Cilj nam je bio da procenimo u kojoj meri parovi uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem, da li ponavljaju ili prave otklon u odnosu na porodicu porekla i kakvo je subjektivno značenje u slučaju raskida sa prošlošću. Smatrale smo da time partneri pokazuju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odgovornom i aktivnom socijalnom participacijom, u stalno menjajućem okruženju., This paper discloses second part of the interpretation of the findings of grounded theory of 30 couples from Belgrade (60 women and men), carried out under the auspices of the Institute for sociological research, Faculty of Philosophy, as a part of a field work on the theme 'Policies of parenthood' from 2013/2014. Applied methodological individualism hereafter as well as in the previous paper aimed at description of various and specific social change occurring at a critical, turning point of family life (birth of a child). Both authors have undergone scrupulous and independent analysis of the entire empirical evidence gathered from 60 interviewees in order to come to a consensus as to the selection of three couples. They are selected because of their particular coping with social stress (family crisis due to an arrival of a newcomer), then value profiles and behavioral modes inherited from families of origin and finally, based on their divergent ways of adaptation and consolidation as a family group. They were assigned names, which serve to concisely outline dominant action types: 'conformists', 'strategists' and 'defeatists'. In all three cases both objective features and subjective definitions of situations are overlapping: they all belong to middle (or lower middle) social strata. In order to lay foundation for interpreting of the results we have constructed units of analysis - semantic schemes (nodes) and their subordinated sub-dimensions (codes). In the course of the analysis they were filled in with the concrete definitions of life situations of couples. Interpreting of each and every selected couple is followed by comparative insights into the similarities and divergences among them as to the sentiments, actions and potentials. Alike in our previous paper main idea here was also to demonstrate to which extent couples critically examine themselves, their partnerships, how do they perceive themselves today as well as in a future, do they have clear goals in terms of individual and social advancing and which strategies do they intend to put in place. The aim was also to get to understand whether couples succeed in establishing a control over their social biographies and social environment, do they replicate or make shifts when it comes to previous family models of their parents and what meanings do they attach in case of their break with these prior practices. Out guiding idea was that this might be a way by which partners disclose their personal and group capacities for change, active and responsible participation in ever changing social setting.",
publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd",
journal = "Sociologija",
title = "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva, The process of family transformation and couples' self reflection: Dyadic perspective",
pages = "457-445",
number = "4",
volume = "56",
doi = "10.2298/SOC1404445B"
}
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva. in Sociologija
Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 56(4), 445-457.
https://doi.org/10.2298/SOC1404445B
Bobić M, Stanojević M. Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):445-457.
doi:10.2298/SOC1404445B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Procesualnost porodične transformacije i refleksivnost aktera - dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):445-457,
https://doi.org/10.2298/SOC1404445B . .
1

Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva

Bobić, Mirjana; Stanojević, Milena

(Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Bobić, Mirjana
AU  - Stanojević, Milena
PY  - 2014
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1862
AB  - Rad je proizašao iz zasnovane teorije ('grounded theory') na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale 'inteligencijom', druge, 'stratezima', a treće 'defetistima'. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji.
AB  - This paper stems from grounded theory applied on evidence gathered together by interviews and observations of 30 couples (60 men and women) from Belgrade. The field research has been a part of a wider one named Policy of Parenthood, carried out in 2013/14, by the Institute for sociological research of the Faculty of Philosophy. We deployed methodological individualism, aimed at conceptualizing various behavioral patterns of couples undergoing major transition from marriage into parenthood. We first undertook in depth analysis of all couples, who represented a variety of coping strategies throughout three main phases: before childbirth (preparatory phase), childbearing (central phase) and aftermath (reconstitution of a group). We have then selected three couples, which identify specific modes of 'crisis management' following family transformation. Couples were given specific labels conveying clear meanings as of their prevalent behavioral styles: the first one - 'intelligentsia', the second one - very proactive, 'strategists' and finally - 'defeatists'. In this paper, unlike vast majority of domestic qualitative researches and case studies, the three couples were analyzed as a whole, thus gradually and integrally disclosing their life phases and social biographical context. The prior insight into the overall evidence enabled us to construct semantic units (nodes) and subordinated codes, latter ones covering concrete meanings conveyed by couples (dimensions). Interpretation of each and every couple is followed by a comparative discussion of (dis)similarities of their sentiments, behaviors and action potentials. Our main idea was to demonstrate as to what extent individuals and couples critically reflect upon themselves, their partnership, and life course; what is their reference toward current and future state of affairs. We also investigated whether they clearly pose any specific prospective goal in terms of personal and social advancement and if so, which strategy do they intend to enact. Our research was also undertaken with the goal to assess ability of a couple to establish a control over itself and social settings along with the social stress. We deemed it as a way partners and individuals dispose their personal capacity for change, i.e. active social integration in ever changing environment, which is, supposedly, belated but necessary individual strategy for globally running second modernization.
PB  - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
T2  - Sociologija
T1  - Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva
T1  - Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective
EP  - 444
IS  - 4
SP  - 427
VL  - 56
DO  - 10.2298/SOC1404427B
ER  - 
@article{
author = "Bobić, Mirjana and Stanojević, Milena",
year = "2014",
abstract = "Rad je proizašao iz zasnovane teorije ('grounded theory') na osnovu intervjua i posmatranja 30 parova (60 muškaraca i žena), u okviru istraživanja na temi Politike roditeljstva, iz 2013/14. pri Institutu za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu. Primenjeni metododološki individualizam imao je cilj da uspostavi konceptualizaciju različitih modela odnosa parova u kritičkoj tački prelaza iz faze konjugalne dijade u roditeljstvo. Prvo smo detaljno proučile celokupnu empirijsku evidenciju, koja nam je ukazala na svu raznovrsnost strategija parova tokom njihovog prelaza kroz tri glavne faze porodične promene: pre rađanja (pripremnu), rađanje (glavna faza) i nakon rađanja (rekonstituisanje porodice). Iskristalisala su nam se tri para, kao veoma specifična zbog naročitog odnosa prema bračno porodičnoj krizi koja prati transformaciju. Dodelili smo im simboličke grupne nazive koji koncizno ukazuju na njihov dominantan bihejvioralni model. Prve smo nazvale 'inteligencijom', druge, 'stratezima', a treće 'defetistima'. Različito od većine domaćih kvalitativnih istraživanja odnosno studija slučaja, ovde su sve tri životne priče analizirane integralno. U tekstu se postepeno i celovitom analizom narativa parova razotkrivaju životni događaji i socijalno biografski kontekst. Prethodni uvid u celinu prikupljene empirijske evidencije omogućio nam je da konstruišemo jedinice analize - semantičke šeme (nodove) i njihove uže poddimenzije (kodove), koje smo potom ispunjavali konkretnim definicijama sitaucije svakog para. Interpretaciju svakog pojedinačnog para prati i komparativna analiza sličnosti i razlika u njihovim osećanjima, delanjima i akcionom potencijalu. Osnovna ideja nam je bila da pokažemo u kojoj meri parovi kritički preispituju sebe, svoga partnera, brak, životnu situaciju, kakav je njihov odnos prema sadašnjosti i budućnosti, da li postavljaju jasne ciljeve u smislu napredovanja i kakve su im u tom smislu eventualne strategije. Takođe, želele smo da procenimo u kojoj meri uspevaju da uspostave kontrolu nad sobom i socijalnim okruženjem tokom socijalnog stresa koji prati promenu kao i da planiraju svoje biografije. Smatrale smo da time partneri zapravo otkrivaju i svoje lične i grupne kapacitete za promenom, odnosno aktivnijom socijalnom integracijom u stalno menjajućem okruženju, što je, čini se, zakasnela, ali nužna individualna strategija, kada je reč o globalnoj, drugoj modernizaciji., This paper stems from grounded theory applied on evidence gathered together by interviews and observations of 30 couples (60 men and women) from Belgrade. The field research has been a part of a wider one named Policy of Parenthood, carried out in 2013/14, by the Institute for sociological research of the Faculty of Philosophy. We deployed methodological individualism, aimed at conceptualizing various behavioral patterns of couples undergoing major transition from marriage into parenthood. We first undertook in depth analysis of all couples, who represented a variety of coping strategies throughout three main phases: before childbirth (preparatory phase), childbearing (central phase) and aftermath (reconstitution of a group). We have then selected three couples, which identify specific modes of 'crisis management' following family transformation. Couples were given specific labels conveying clear meanings as of their prevalent behavioral styles: the first one - 'intelligentsia', the second one - very proactive, 'strategists' and finally - 'defeatists'. In this paper, unlike vast majority of domestic qualitative researches and case studies, the three couples were analyzed as a whole, thus gradually and integrally disclosing their life phases and social biographical context. The prior insight into the overall evidence enabled us to construct semantic units (nodes) and subordinated codes, latter ones covering concrete meanings conveyed by couples (dimensions). Interpretation of each and every couple is followed by a comparative discussion of (dis)similarities of their sentiments, behaviors and action potentials. Our main idea was to demonstrate as to what extent individuals and couples critically reflect upon themselves, their partnership, and life course; what is their reference toward current and future state of affairs. We also investigated whether they clearly pose any specific prospective goal in terms of personal and social advancement and if so, which strategy do they intend to enact. Our research was also undertaken with the goal to assess ability of a couple to establish a control over itself and social settings along with the social stress. We deemed it as a way partners and individuals dispose their personal capacity for change, i.e. active social integration in ever changing environment, which is, supposedly, belated but necessary individual strategy for globally running second modernization.",
publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd",
journal = "Sociologija",
title = "Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva, Transition from marriage into parenthood: Discourses and practice: Dyadic perspective",
pages = "444-427",
number = "4",
volume = "56",
doi = "10.2298/SOC1404427B"
}
Bobić, M.,& Stanojević, M.. (2014). Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva. in Sociologija
Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 56(4), 427-444.
https://doi.org/10.2298/SOC1404427B
Bobić M, Stanojević M. Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva. in Sociologija. 2014;56(4):427-444.
doi:10.2298/SOC1404427B .
Bobić, Mirjana, Stanojević, Milena, "Prelaz iz braka u roditeljstvo - diskursi i prakse - dijadna perspektiva" in Sociologija, 56, no. 4 (2014):427-444,
https://doi.org/10.2298/SOC1404427B . .
1