TY  - CONF
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Jovanović Milanović, Olja
PY  - 2024
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6167
AB  - Dogodek, ki se je zgodil 3. maja 2023 v Osnovni šoli Vladislav Ribnikar v Beogradu, presega okvire tistega, kar običajno obravnavamo kot nasilje v šoli – učenec sedmega razreda je ubil devet učencev in šolskega varnostnika, ranil pet učencev in učiteljico. Ne samo, da je ta dogodek odražal center velike krize, ki je vznemirila običajne načine delovanja šole, temveč so vprašanja, na katera je bilo potrebno odgovoriti po tem dogodku, tudi sama predstavljala izvore novih kriz. V predavanju se bomo ukvarjali prav s temi vprašanji. Vprašanja, ki so zahtevala odločitve, so bila številna in raznovrstna – od tistih, ki so se nanašala na način izražanja pietete do žrtev, prek vprašanj o tem,
komu je potrebna podpora, kakšna podpora in kako jo organizirati, do tistih vprašanj, ki so se nanašala na delo šole – ali, kdaj in kje nadaljevati šolsko leto, kako ga zaključiti, kaj in kako delati, s katerimi učenci in učitelji ipd. Navedena vprašanja predstavljajo preizpraševanje o vlogi, ki jo lahko ima ali jo mora imeti Osnovna šola Vladislav Ribnikar ali katerakoli šola v krizni situaciji. Z analizo
načina odgovarjanja na nekatera od teh vprašanj bomo identificirali nekatere značilnosti delovanja šole in šolskega sistema, ki so lahko pomembne ne le za razumevanje dogajanja v Srbiji, ampak tudi za delovanje šole v kriznih situacijah v drugih okoljih. Analiza kaže na centraliziran način odločanja, ki je premalo upošteval različne perspektive in jih ni obravnaval participatorno. Prav tako je bil poudarek na nadzoru nad delom šole, z jasno delitvijo pristojnosti in nejasno delitvijo odgovornosti med šolo in višjimi ravnmi upravljanja. V takšni situaciji se šola in učitelji niso čutili pripravljene prevzeti odgovornost za lastne odločitve. Konec šolskega leta in zaključek ocen sta odprla še druga vprašanja, ki so groteskno kazala na prevlado administrativno-birokratskih ukrepov nad smislom. Osebna in strokovna negotovost, izogibanje odgovornosti, pomanjkanje partnerskih odnosov, pomanjkanje osredotočenosti na iskanje rešitev, pa tudi odsotnost participativnega odločanja, ki jih lahko prepoznamo v tej situaciji, lahko označimo kot lastnosti, ki so v nasprotju s konceptom šole kot
učeče se skupnosti (Hargreaves 2003; Mitchell Mitchell in Sackney 2000; Senge 2001) in šole kot demokratične mikroskupnosti (Delors 1998; Pavlović Breneselović 2015). Nasprotno, značilni so za šolo, ki deluje kot birokratska institucija (Ilič 1980; Radulović 2016). Lahko pa se vprašamo, ali bi se šola drugače odzvala na to krizo, če bi prej delovala kot učeča se skupnost, pa tudi, ali je možno, da šola, ki deluje kot demokratična mikroskupnost, obstaja v izobraževalnem in družbenem sistemu, ki sam po sebi sicer ni demokratičen. Ker kriza predstavlja situacijo srečevanja z neznanim, kar nujno povzroča negotovost, pa tudi dejstvo, da so bili v tem primeru vsi akterji v šoli posredno ali neposredno izpostavljeni travmatičnemu dogodku, ostaja vprašanje, ali je dovolj, da se zanašajo na mehanizme izmenjave, medsebojne podpore in skupnega odločanja znotraj šole, ki jo je prizadela kriza, ali pa je potrebno zagotoviti varno in dosledno vodenje in podporo izven šole.
PB  - Filozofska Fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija
C3  - Pedagoško-andragoški dnevi 2024 - pogovorimo se o nasilju
T1  - Kriza v šoli in šola v krizi: primer beograjske šole »Vladislav Ribnikar«
EP  - 9
SP  - 8
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6167
ER  - 

@conference{
author = "Radulović, Lidija R. and Jovanović Milanović, Olja",
year = "2024",
abstract = "Dogodek, ki se je zgodil 3. maja 2023 v Osnovni šoli Vladislav Ribnikar v Beogradu, presega okvire tistega, kar običajno obravnavamo kot nasilje v šoli – učenec sedmega razreda je ubil devet učencev in šolskega varnostnika, ranil pet učencev in učiteljico. Ne samo, da je ta dogodek odražal center velike krize, ki je vznemirila običajne načine delovanja šole, temveč so vprašanja, na katera je bilo potrebno odgovoriti po tem dogodku, tudi sama predstavljala izvore novih kriz. V predavanju se bomo ukvarjali prav s temi vprašanji. Vprašanja, ki so zahtevala odločitve, so bila številna in raznovrstna – od tistih, ki so se nanašala na način izražanja pietete do žrtev, prek vprašanj o tem,
komu je potrebna podpora, kakšna podpora in kako jo organizirati, do tistih vprašanj, ki so se nanašala na delo šole – ali, kdaj in kje nadaljevati šolsko leto, kako ga zaključiti, kaj in kako delati, s katerimi učenci in učitelji ipd. Navedena vprašanja predstavljajo preizpraševanje o vlogi, ki jo lahko ima ali jo mora imeti Osnovna šola Vladislav Ribnikar ali katerakoli šola v krizni situaciji. Z analizo
načina odgovarjanja na nekatera od teh vprašanj bomo identificirali nekatere značilnosti delovanja šole in šolskega sistema, ki so lahko pomembne ne le za razumevanje dogajanja v Srbiji, ampak tudi za delovanje šole v kriznih situacijah v drugih okoljih. Analiza kaže na centraliziran način odločanja, ki je premalo upošteval različne perspektive in jih ni obravnaval participatorno. Prav tako je bil poudarek na nadzoru nad delom šole, z jasno delitvijo pristojnosti in nejasno delitvijo odgovornosti med šolo in višjimi ravnmi upravljanja. V takšni situaciji se šola in učitelji niso čutili pripravljene prevzeti odgovornost za lastne odločitve. Konec šolskega leta in zaključek ocen sta odprla še druga vprašanja, ki so groteskno kazala na prevlado administrativno-birokratskih ukrepov nad smislom. Osebna in strokovna negotovost, izogibanje odgovornosti, pomanjkanje partnerskih odnosov, pomanjkanje osredotočenosti na iskanje rešitev, pa tudi odsotnost participativnega odločanja, ki jih lahko prepoznamo v tej situaciji, lahko označimo kot lastnosti, ki so v nasprotju s konceptom šole kot
učeče se skupnosti (Hargreaves 2003; Mitchell Mitchell in Sackney 2000; Senge 2001) in šole kot demokratične mikroskupnosti (Delors 1998; Pavlović Breneselović 2015). Nasprotno, značilni so za šolo, ki deluje kot birokratska institucija (Ilič 1980; Radulović 2016). Lahko pa se vprašamo, ali bi se šola drugače odzvala na to krizo, če bi prej delovala kot učeča se skupnost, pa tudi, ali je možno, da šola, ki deluje kot demokratična mikroskupnost, obstaja v izobraževalnem in družbenem sistemu, ki sam po sebi sicer ni demokratičen. Ker kriza predstavlja situacijo srečevanja z neznanim, kar nujno povzroča negotovost, pa tudi dejstvo, da so bili v tem primeru vsi akterji v šoli posredno ali neposredno izpostavljeni travmatičnemu dogodku, ostaja vprašanje, ali je dovolj, da se zanašajo na mehanizme izmenjave, medsebojne podpore in skupnega odločanja znotraj šole, ki jo je prizadela kriza, ali pa je potrebno zagotoviti varno in dosledno vodenje in podporo izven šole.",
publisher = "Filozofska Fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija",
journal = "Pedagoško-andragoški dnevi 2024 - pogovorimo se o nasilju",
title = "Kriza v šoli in šola v krizi: primer beograjske šole »Vladislav Ribnikar«",
pages = "9-8",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6167"
}

Radulović, L. R.,& Jovanović Milanović, O.. (2024). Kriza v šoli in šola v krizi: primer beograjske šole »Vladislav Ribnikar«. in Pedagoško-andragoški dnevi 2024 - pogovorimo se o nasilju
Filozofska Fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija., 8-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6167

Radulović LR, Jovanović Milanović O. Kriza v šoli in šola v krizi: primer beograjske šole »Vladislav Ribnikar«. in Pedagoško-andragoški dnevi 2024 - pogovorimo se o nasilju. 2024;:8-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6167 .

Radulović, Lidija R., Jovanović Milanović, Olja, "Kriza v šoli in šola v krizi: primer beograjske šole »Vladislav Ribnikar«" in Pedagoško-andragoški dnevi 2024 - pogovorimo se o nasilju (2024):8-9,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_6167 .

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Luka
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2024
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6468
AB  - Polazeći od pet konceptualizacija pravednosti u obrazovanju koje su izdvojene na osnovu analize literature (jednak tretman za sve, jednakost šansi, obrazovanje koje vodi jednakim ishodima, pravedna individualizacija i obrazovanje za društvenu pravdu), cilj istraživanja je da razumemo kako studenti budući nastavnici shvataju pravednost u obrazovanju, kao i da preispitamo teorijski izvedene konceptualizacije i uvidimo da li studentska shvatanja ukazuju na postojanje neke konceptualizacije koju nismo predvideli teorijskom analizom. Na osnovu rezultata istraživanja možemo zaključiti da se studentska shvatanja pravednosti u obrazovanju razlikuju i da se većina odgovora studenata poklapa sa izdvojenim konceptualizacijama, uz izuzetak jednog odgovora koji se ne može kategorisati u jednu od ponuđenih konceptualizacija. Takođe, možemo zaključiti da se izdvojene konceptualizacijemogu smarati dovoljno zaokruženim i jasnim shvatanjima pravednosti i koristiti za razumevanje i dalje istraživanje pravednosti u obrazovanju. Implikacije istraživanja ukazuju na potrebu da programi za obrazovanje nastavnika sadrže diskusije studenata i nastavnika o pravednosti.
PB  - Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu
PB  - Pedagoško društvo Srbije
C3  - Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup: Kuda se kreće vaspitanje i obrazovanje: vrednosti kao putokaz- Zbornik radova
T1  - Kako budući nastavnici razumeju pravednost u obrazovanju
EP  - 37
SP  - 31
DO  - 10.5281/zenodo.11115655
ER  - 

@conference{
author = "Nikolić, Luka and Radulović, Lidija R.",
year = "2024",
abstract = "Polazeći od pet konceptualizacija pravednosti u obrazovanju koje su izdvojene na osnovu analize literature (jednak tretman za sve, jednakost šansi, obrazovanje koje vodi jednakim ishodima, pravedna individualizacija i obrazovanje za društvenu pravdu), cilj istraživanja je da razumemo kako studenti budući nastavnici shvataju pravednost u obrazovanju, kao i da preispitamo teorijski izvedene konceptualizacije i uvidimo da li studentska shvatanja ukazuju na postojanje neke konceptualizacije koju nismo predvideli teorijskom analizom. Na osnovu rezultata istraživanja možemo zaključiti da se studentska shvatanja pravednosti u obrazovanju razlikuju i da se većina odgovora studenata poklapa sa izdvojenim konceptualizacijama, uz izuzetak jednog odgovora koji se ne može kategorisati u jednu od ponuđenih konceptualizacija. Takođe, možemo zaključiti da se izdvojene konceptualizacijemogu smarati dovoljno zaokruženim i jasnim shvatanjima pravednosti i koristiti za razumevanje i dalje istraživanje pravednosti u obrazovanju. Implikacije istraživanja ukazuju na potrebu da programi za obrazovanje nastavnika sadrže diskusije studenata i nastavnika o pravednosti.",
publisher = "Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup: Kuda se kreće vaspitanje i obrazovanje: vrednosti kao putokaz- Zbornik radova",
title = "Kako budući nastavnici razumeju pravednost u obrazovanju",
pages = "37-31",
doi = "10.5281/zenodo.11115655"
}

Nikolić, L.,& Radulović, L. R.. (2024). Kako budući nastavnici razumeju pravednost u obrazovanju. in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup: Kuda se kreće vaspitanje i obrazovanje: vrednosti kao putokaz- Zbornik radova
Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu., 31-37.
https://doi.org/10.5281/zenodo.11115655

Nikolić L, Radulović LR. Kako budući nastavnici razumeju pravednost u obrazovanju. in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup: Kuda se kreće vaspitanje i obrazovanje: vrednosti kao putokaz- Zbornik radova. 2024;:31-37.
doi:10.5281/zenodo.11115655 .

Nikolić, Luka, Radulović, Lidija R., "Kako budući nastavnici razumeju pravednost u obrazovanju" in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup: Kuda se kreće vaspitanje i obrazovanje: vrednosti kao putokaz- Zbornik radova (2024):31-37,
https://doi.org/10.5281/zenodo.11115655 . .

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Luka
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2023
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4518
AB  - U radu je analizirana jedna od najpoznatijih globalno prepoznatljivih metodologija za rangiranje univerziteta – Times Higher Education (THE) metodologija. Kao okvir za analizu korišćen je model konceptualizacije kvaliteta koji su razvili Šindlerova i saradnici. Ovaj model konceptualizuje kvalitet visokog obrazovanja kroz četiri pristupa i predstavlja indikatore svakog od njih. Uporedili smo indikatore THE metodologije sa pokazateljima različitih konceptualizacija kvaliteta sa ciljem da utvrdimo koja konceptualizacija kvaliteta se nalazi u njenoj osnovi, koliko je metodologija konzistentno razrađena i validna za tu konceptualizaciju i šta su ograničenja ovakvog viđenja kvaliteta. Nalazi ukazuju na to da THE metodologiju možemo svrstati u onu grupu pristupa koja kvalitet konceptualizuje kao izuzetnost. Bez obzira na koherentnost koja postoji i koja bi ukazivala na validnost metodologije, otvaraju se pitanja ograničenja ovakvog shvatanja kvaliteta i kritičkog preispitivanja ovog problema sa pedagoškog aspekta.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Pedagoško društvo Srbije
C3  - Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem: izazovi i moguća rešenja
T1  - Kvalitet obrazovanja ili kvalitetno rangiranje - Primer Times Higher Education rangiranja univerziteta
EP  - 49
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4518
ER  - 

@conference{
author = "Nikolić, Luka and Radulović, Lidija R.",
year = "2023",
abstract = "U radu je analizirana jedna od najpoznatijih globalno prepoznatljivih metodologija za rangiranje univerziteta – Times Higher Education (THE) metodologija. Kao okvir za analizu korišćen je model konceptualizacije kvaliteta koji su razvili Šindlerova i saradnici. Ovaj model konceptualizuje kvalitet visokog obrazovanja kroz četiri pristupa i predstavlja indikatore svakog od njih. Uporedili smo indikatore THE metodologije sa pokazateljima različitih konceptualizacija kvaliteta sa ciljem da utvrdimo koja konceptualizacija kvaliteta se nalazi u njenoj osnovi, koliko je metodologija konzistentno razrađena i validna za tu konceptualizaciju i šta su ograničenja ovakvog viđenja kvaliteta. Nalazi ukazuju na to da THE metodologiju možemo svrstati u onu grupu pristupa koja kvalitet konceptualizuje kao izuzetnost. Bez obzira na koherentnost koja postoji i koja bi ukazivala na validnost metodologije, otvaraju se pitanja ograničenja ovakvog shvatanja kvaliteta i kritičkog preispitivanja ovog problema sa pedagoškog aspekta.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem: izazovi i moguća rešenja",
title = "Kvalitet obrazovanja ili kvalitetno rangiranje - Primer Times Higher Education rangiranja univerziteta",
pages = "49-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4518"
}

Nikolić, L.,& Radulović, L. R.. (2023). Kvalitet obrazovanja ili kvalitetno rangiranje - Primer Times Higher Education rangiranja univerziteta. in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem: izazovi i moguća rešenja
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju., 43-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4518

Nikolić L, Radulović LR. Kvalitet obrazovanja ili kvalitetno rangiranje - Primer Times Higher Education rangiranja univerziteta. in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem: izazovi i moguća rešenja. 2023;:43-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4518 .

Nikolić, Luka, Radulović, Lidija R., "Kvalitet obrazovanja ili kvalitetno rangiranje - Primer Times Higher Education rangiranja univerziteta" in Susreti pedagoga Nacionalni naučni skup U potrazi za kvalitetnim obrazovanjem i vaspitanjem: izazovi i moguća rešenja (2023):43-49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4518 .

TY  - JOUR
AU  - Stančić, Milan
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Jovanović, Olja
PY  - 2022
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3778
AB  - Polazeći od toga da istraživanja praktičara bivaju sve više prepoznata kao oblik profesionalnog razvoja, koji doprinosi razvoju obrazovnovaspitne prakse, cilj našeg istraživanja je da se sagledaju razlozi za nedovoljnu zastupljenost istraživanja praktičara i mogući načini za prevazilaženje ovog problema. Podaci su prikupljeni tokom onlajn-konferencije posvećene stručnom usavršavanju na kojoj je učestvovalo 157 nastavnika i stručnih saradnika. Korpus podataka za analizu čine objave učesnika na Padlet (eng. Padlet) platformi, i to 156 objava u vezi sa pitanjem koje se odnosilo na nedostatke istraživanja praktičara u odnosu na druge oblike profesionalnog razvoja i 106 objava povodom načina da se podrže kolege da prevaziđu prethodno navedene nedostatke. Podaci su analizirani primenom kvalitativne analize sadržaja. Razlog za nedovoljnu zastupljenost istraživanja prakse učesnici vide u niskoj motivaciji za ovaj vid profesionalnog razvoja, navodeći pri tome prepreke koje postoje na nivou škole, obrazovnog sistema i društva. Načine da se prevaziđu ove prepreke učesnici prepoznaju u isticanju dobiti od istraživanja prakse, preuzimanju odgovornosti za razvoj sopstvene prakse i razvijanje sebe kao istraživača, kao i u građenju zajednice praktičara istraživača. O navedenim nalazima se diskutovalo iz perspektive koncepcija o istraživanjima praktičara, ali i iz ugla kontekstualne uslovljenosti ovog oblika profesionalnog razvoja. Nalazi su poslužili za formulisanje preporuka za unapređivanje položaja istraživanja praktičara i praktičara kao istraživača u obrazovnom sistemu Srbije.
AB  - Starting from the insight that practitioners’ research is increasingly being recognized as a form
of professional development that contributes to the development of educational practice, the aim of
our research is to determine the reasons for an insufficient representation of practitioners’ research
and explore the possible solutions for overcoming this problem. The data were collected during an
online conference dedicated to professional development which was attended by 157 teachers and
professional associates. The data corpus for analysis consists of participants’ posts on the Padlet
platform, namely, 156 posts dealing with the shortcomings of practitioners’ research in relation to
other forms of professional development and 106 posts on how to support other colleagues to overcome
the aforementioned shortcomings. The data were analyzed using the qualitative content analysis. In
the participants’ opinion, the reason for an insufficient representation of the research of practice is the
low motivation for this type of professional development, and they also cite the obstacles present at
the level of school, education system, and society. According to the participants, the ways to overcome
these problems include raising awareness of the benefits of research practice, taking responsibility
for developing their own practice, and developing themselves as researchers, as well as building a
community of research practitioners. The findings are discussed from the perspective of the conceptions
of practitioners’ research, but also from the perspective of the contextual conditionality of this form
of professional development. The findings served to formulate recommendations for improving the
position of practitioners’ research and practitioners as researchers in the Serbian education system.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet
T2  - Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
T1  - Zašto (ne) istraživati sopstvenu praksu - perspektiva praktičara u obrazovanju
EP  - 29
IS  - 2
SP  - 16
VL  - 35
DO  - 10.5937/inovacije2202016S
ER  - 

@article{
author = "Stančić, Milan and Radulović, Lidija R. and Jovanović, Olja",
year = "2022",
abstract = "Polazeći od toga da istraživanja praktičara bivaju sve više prepoznata kao oblik profesionalnog razvoja, koji doprinosi razvoju obrazovnovaspitne prakse, cilj našeg istraživanja je da se sagledaju razlozi za nedovoljnu zastupljenost istraživanja praktičara i mogući načini za prevazilaženje ovog problema. Podaci su prikupljeni tokom onlajn-konferencije posvećene stručnom usavršavanju na kojoj je učestvovalo 157 nastavnika i stručnih saradnika. Korpus podataka za analizu čine objave učesnika na Padlet (eng. Padlet) platformi, i to 156 objava u vezi sa pitanjem koje se odnosilo na nedostatke istraživanja praktičara u odnosu na druge oblike profesionalnog razvoja i 106 objava povodom načina da se podrže kolege da prevaziđu prethodno navedene nedostatke. Podaci su analizirani primenom kvalitativne analize sadržaja. Razlog za nedovoljnu zastupljenost istraživanja prakse učesnici vide u niskoj motivaciji za ovaj vid profesionalnog razvoja, navodeći pri tome prepreke koje postoje na nivou škole, obrazovnog sistema i društva. Načine da se prevaziđu ove prepreke učesnici prepoznaju u isticanju dobiti od istraživanja prakse, preuzimanju odgovornosti za razvoj sopstvene prakse i razvijanje sebe kao istraživača, kao i u građenju zajednice praktičara istraživača. O navedenim nalazima se diskutovalo iz perspektive koncepcija o istraživanjima praktičara, ali i iz ugla kontekstualne uslovljenosti ovog oblika profesionalnog razvoja. Nalazi su poslužili za formulisanje preporuka za unapređivanje položaja istraživanja praktičara i praktičara kao istraživača u obrazovnom sistemu Srbije., Starting from the insight that practitioners’ research is increasingly being recognized as a form
of professional development that contributes to the development of educational practice, the aim of
our research is to determine the reasons for an insufficient representation of practitioners’ research
and explore the possible solutions for overcoming this problem. The data were collected during an
online conference dedicated to professional development which was attended by 157 teachers and
professional associates. The data corpus for analysis consists of participants’ posts on the Padlet
platform, namely, 156 posts dealing with the shortcomings of practitioners’ research in relation to
other forms of professional development and 106 posts on how to support other colleagues to overcome
the aforementioned shortcomings. The data were analyzed using the qualitative content analysis. In
the participants’ opinion, the reason for an insufficient representation of the research of practice is the
low motivation for this type of professional development, and they also cite the obstacles present at
the level of school, education system, and society. According to the participants, the ways to overcome
these problems include raising awareness of the benefits of research practice, taking responsibility
for developing their own practice, and developing themselves as researchers, as well as building a
community of research practitioners. The findings are discussed from the perspective of the conceptions
of practitioners’ research, but also from the perspective of the contextual conditionality of this form
of professional development. The findings served to formulate recommendations for improving the
position of practitioners’ research and practitioners as researchers in the Serbian education system.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet",
journal = "Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu",
title = "Zašto (ne) istraživati sopstvenu praksu - perspektiva praktičara u obrazovanju",
pages = "29-16",
number = "2",
volume = "35",
doi = "10.5937/inovacije2202016S"
}

Stančić, M., Radulović, L. R.,& Jovanović, O.. (2022). Zašto (ne) istraživati sopstvenu praksu - perspektiva praktičara u obrazovanju. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet., 35(2), 16-29.
https://doi.org/10.5937/inovacije2202016S

Stančić M, Radulović LR, Jovanović O. Zašto (ne) istraživati sopstvenu praksu - perspektiva praktičara u obrazovanju. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu. 2022;35(2):16-29.
doi:10.5937/inovacije2202016S .

Stančić, Milan, Radulović, Lidija R., Jovanović, Olja, "Zašto (ne) istraživati sopstvenu praksu - perspektiva praktičara u obrazovanju" in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, 35, no. 2 (2022):16-29,
https://doi.org/10.5937/inovacije2202016S . .

TY  - CONF
AU  - Radulović, Lidija
AU  - Nikolić, Luka
PY  - 2022
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3808
AB  - Polazeći od značaja obrazovanja nastavnika za njihovo buduće delovanje i važnosti socijalne dimenzije nastavnog procesa, rad predstavlja analizu odlika ove dimenzije nastave u programima inicijalnog obrazovanja nastavnika predmetne nastave. Cilj istraživanja je da se sagleda kako studenti koji su pohađali ove programe u periodu krize izazvane pandemijom procenjuju kvalitet socijalne dimenzije nastave i da li se njihovi odgovori razlikuju od procena studenata koji su programe pohađali pre ovog perioda. Ispitivanje je sprovedeno onlajn anketiranjem 57 studenata sa tri državna univerziteta u Srbiji. Rezultati pokazuju da studenti visoko procenjuju odlike socijalne dimenzije nastave u doba krize, ali da je njihova procena niža od procena iste dimenzije pre krize. Budući da se nastava u doba krize pretežno odvijala u onlajn kontekstu, ovi rezultati pokazuju da je kroz ovaj vid nastave moguće postići visok kvalitet socijalne dimenzije nastave i da postoji
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Pedagoško društvo Srbije
C3  - Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
T1  - Obrazovanje nastavnika u vreme krize: šta se dešava sa socijalnom dimenzijom nastave
EP  - 230
SP  - 224
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3808
ER  - 

@conference{
author = "Radulović, Lidija and Nikolić, Luka",
year = "2022",
abstract = "Polazeći od značaja obrazovanja nastavnika za njihovo buduće delovanje i važnosti socijalne dimenzije nastavnog procesa, rad predstavlja analizu odlika ove dimenzije nastave u programima inicijalnog obrazovanja nastavnika predmetne nastave. Cilj istraživanja je da se sagleda kako studenti koji su pohađali ove programe u periodu krize izazvane pandemijom procenjuju kvalitet socijalne dimenzije nastave i da li se njihovi odgovori razlikuju od procena studenata koji su programe pohađali pre ovog perioda. Ispitivanje je sprovedeno onlajn anketiranjem 57 studenata sa tri državna univerziteta u Srbiji. Rezultati pokazuju da studenti visoko procenjuju odlike socijalne dimenzije nastave u doba krize, ali da je njihova procena niža od procena iste dimenzije pre krize. Budući da se nastava u doba krize pretežno odvijala u onlajn kontekstu, ovi rezultati pokazuju da je kroz ovaj vid nastave moguće postići visok kvalitet socijalne dimenzije nastave i da postoji",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Obrazovanje u vreme krize i kako dalje",
title = "Obrazovanje nastavnika u vreme krize: šta se dešava sa socijalnom dimenzijom nastave",
pages = "230-224",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3808"
}

Radulović, L.,& Nikolić, L.. (2022). Obrazovanje nastavnika u vreme krize: šta se dešava sa socijalnom dimenzijom nastave. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju., 224-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3808

Radulović L, Nikolić L. Obrazovanje nastavnika u vreme krize: šta se dešava sa socijalnom dimenzijom nastave. in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje. 2022;:224-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3808 .

Radulović, Lidija, Nikolić, Luka, "Obrazovanje nastavnika u vreme krize: šta se dešava sa socijalnom dimenzijom nastave" in Obrazovanje u vreme krize i kako dalje (2022):224-230,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3808 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Mladen
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Stančić, Milan
PY  - 2022
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3799
AB  - Starting from insights into the inequalities that stem from the effect students’ cultural capital has on their academic achievement, and relatively scarce evidence on whether classroom-level pedagogical interventions could help reduce those inequalities, in this study we aim to explore whether teacher support moderates the relationship between cultural capital and students’ reading performance. In addition, we analysed whether the moderation effect is the same across different education systems, or depends on equity between systems. We used data from PISA 2018 to test a simple moderation model with cultural capital as the independent variable, teacher support – the moderator, and reading performance as the dependent variable. The findings suggest that the correlation between cultural capital and students’ reading performance is moderated by teacher support. However, the nature of the moderation effect differs in education systems with the lowest and education systems with the highest correlation between cultural capital and reading performance.
T2  - British Journal of Sociology of Education
T1  - Can teacher support reduce inequalities in education? Re-examining the relationship between cultural capital and achievement
DO  - 10.1080/01425692.2022.2092449
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Mladen and Radulović, Lidija R. and Stančić, Milan",
year = "2022",
abstract = "Starting from insights into the inequalities that stem from the effect students’ cultural capital has on their academic achievement, and relatively scarce evidence on whether classroom-level pedagogical interventions could help reduce those inequalities, in this study we aim to explore whether teacher support moderates the relationship between cultural capital and students’ reading performance. In addition, we analysed whether the moderation effect is the same across different education systems, or depends on equity between systems. We used data from PISA 2018 to test a simple moderation model with cultural capital as the independent variable, teacher support – the moderator, and reading performance as the dependent variable. The findings suggest that the correlation between cultural capital and students’ reading performance is moderated by teacher support. However, the nature of the moderation effect differs in education systems with the lowest and education systems with the highest correlation between cultural capital and reading performance.",
journal = "British Journal of Sociology of Education",
title = "Can teacher support reduce inequalities in education? Re-examining the relationship between cultural capital and achievement",
doi = "10.1080/01425692.2022.2092449"
}

Radulović, M., Radulović, L. R.,& Stančić, M.. (2022). Can teacher support reduce inequalities in education? Re-examining the relationship between cultural capital and achievement. in British Journal of Sociology of Education.
https://doi.org/10.1080/01425692.2022.2092449

Radulović M, Radulović LR, Stančić M. Can teacher support reduce inequalities in education? Re-examining the relationship between cultural capital and achievement. in British Journal of Sociology of Education. 2022;.
doi:10.1080/01425692.2022.2092449 .

Radulović, Mladen, Radulović, Lidija R., Stančić, Milan, "Can teacher support reduce inequalities in education? Re-examining the relationship between cultural capital and achievement" in British Journal of Sociology of Education (2022),
https://doi.org/10.1080/01425692.2022.2092449 . .

TY  - CHAP
AU  - Radulović, Lidija
AU  - Sekulić, Jelena
PY  - 2021
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3543
AB  - U radu su dati kratak pregled i analiza radova u kojima su predstavljena istraživanja o nastavničkim brigama 
u vezi sa korišćenjem digitalnih tehnologija u nastavi. Cilj je da sagledamo koji su konkretni problemi istraživani i sa kojom svrhom, kako se to menjalo tokom vremena, koja metodologija je korišćena u tim istraživanjima i do kojih se saznanja došlo. Analiza pokazuje da se u istraživanjima koriste različita metodološka rešenja i da postoje različite brige nastavnika, među kojima su najzastupljenije one u vezi sa nedovoljnom informisanošću o digitalnim tehnologijama i ulogom koju nastavnici imaju u procesu njene primene u nastavi. U završnom delu se pozivamo na istraživanja koja bi doprinela razumevanju autentičnih briga nastavnika u vezi sa primenom digitalnih tehnologija u nastavi i razvijanju konteksta koji bi nastavnicima pomogao da 
se suoče sa tim brigama.
PB  - Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Pedagoško društvo Srbije
T2  - Vaspitanje i obrazovanje u digitalnom okruženju
T1  - Nastavničke brige o digitalnim tehnologijama u nastavi: pregled istraživanja
EP  - 102
SP  - 97
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3543
ER  - 

@inbook{
author = "Radulović, Lidija and Sekulić, Jelena",
year = "2021",
abstract = "U radu su dati kratak pregled i analiza radova u kojima su predstavljena istraživanja o nastavničkim brigama 
u vezi sa korišćenjem digitalnih tehnologija u nastavi. Cilj je da sagledamo koji su konkretni problemi istraživani i sa kojom svrhom, kako se to menjalo tokom vremena, koja metodologija je korišćena u tim istraživanjima i do kojih se saznanja došlo. Analiza pokazuje da se u istraživanjima koriste različita metodološka rešenja i da postoje različite brige nastavnika, među kojima su najzastupljenije one u vezi sa nedovoljnom informisanošću o digitalnim tehnologijama i ulogom koju nastavnici imaju u procesu njene primene u nastavi. U završnom delu se pozivamo na istraživanja koja bi doprinela razumevanju autentičnih briga nastavnika u vezi sa primenom digitalnih tehnologija u nastavi i razvijanju konteksta koji bi nastavnicima pomogao da 
se suoče sa tim brigama.",
publisher = "Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za pedagogiju i andragogiju, Pedagoško društvo Srbije",
journal = "Vaspitanje i obrazovanje u digitalnom okruženju",
booktitle = "Nastavničke brige o digitalnim tehnologijama u nastavi: pregled istraživanja",
pages = "102-97",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3543"
}

Radulović, L.,& Sekulić, J.. (2021). Nastavničke brige o digitalnim tehnologijama u nastavi: pregled istraživanja. in Vaspitanje i obrazovanje u digitalnom okruženju
Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Institut za pedagogiju i andragogiju., 97-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3543

Radulović L, Sekulić J. Nastavničke brige o digitalnim tehnologijama u nastavi: pregled istraživanja. in Vaspitanje i obrazovanje u digitalnom okruženju. 2021;:97-102.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3543 .

Radulović, Lidija, Sekulić, Jelena, "Nastavničke brige o digitalnim tehnologijama u nastavi: pregled istraživanja" in Vaspitanje i obrazovanje u digitalnom okruženju (2021):97-102,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3543 .

TY  - CONF
AU  - Bulatović, Marija
AU  - Prlić, Ivana
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2021
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3569
AB  - U radu se  kroz refleksivnu analizu istraživačkog iskustva i njegovo interpretiranje uz pomoć teorijskih izvora problematizuju dva metodološka postupka: građenje konsenzusa i intersubjektivnu
saglasnost.
PB  - Institut za pedagoška istraživanja
C3  - Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, XXVI naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa”
T1  - Odnos intersubjektivne saglasnosti i konsenzusa: rigidna dama i gospodin sa hiljadu maski
EP  - 89
SP  - 84
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3569
ER  - 

@conference{
author = "Bulatović, Marija and Prlić, Ivana and Radulović, Lidija R.",
year = "2021",
abstract = "U radu se  kroz refleksivnu analizu istraživačkog iskustva i njegovo interpretiranje uz pomoć teorijskih izvora problematizuju dva metodološka postupka: građenje konsenzusa i intersubjektivnu
saglasnost.",
publisher = "Institut za pedagoška istraživanja",
journal = "Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, XXVI naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa”",
title = "Odnos intersubjektivne saglasnosti i konsenzusa: rigidna dama i gospodin sa hiljadu maski",
pages = "89-84",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3569"
}

Bulatović, M., Prlić, I.,& Radulović, L. R.. (2021). Odnos intersubjektivne saglasnosti i konsenzusa: rigidna dama i gospodin sa hiljadu maski. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, XXVI naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa”
Institut za pedagoška istraživanja., 84-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3569

Bulatović M, Prlić I, Radulović LR. Odnos intersubjektivne saglasnosti i konsenzusa: rigidna dama i gospodin sa hiljadu maski. in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, XXVI naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa”. 2021;:84-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3569 .

Bulatović, Marija, Prlić, Ivana, Radulović, Lidija R., "Odnos intersubjektivne saglasnosti i konsenzusa: rigidna dama i gospodin sa hiljadu maski" in Kvalitativna istraživanja kroz discipline i kontekste: osmišljavanje sličnosti i razlika, XXVI naučna konferencija „Pedagoška istraživanja i školska praksa” (2021):84-89,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3569 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2020
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3025
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Milan Stančić: Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020
EP  - 100
IS  - 1
SP  - 99
VL  - 69
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3025
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Lidija R.",
year = "2020",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Milan Stančić: Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020",
pages = "100-99",
number = "1",
volume = "69",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3025"
}

Radulović, L. R.. (2020). Milan Stančić: Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 69(1), 99-100.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3025

Radulović LR. Milan Stančić: Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020. in Nastava i vaspitanje. 2020;69(1):99-100.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3025 .

Radulović, Lidija R., "Milan Stančić: Lica i naličja pravednosti u ocenjivanju, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020" in Nastava i vaspitanje, 69, no. 1 (2020):99-100,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3025 .

TY  - CHAP
AU  - Milin, Vladeta
AU  - Stančić, Milan
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2019
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3574
AB  - Article presents an analysis of the didactic aspects of the professional development pro-
gram created for university teachers from faculties in healthcare field. The program was
created and implemented in 2018 as an integral part of the Erasmus+ project ReFEEHS. In
this article we provide an evaluative review from the perspective of its creators and imple-
menters, whereas classroom-level factors developed within the Dynamic model of educa-
tional effectivenes were used as a framework for the analysis. The aims of this analysis was
to identify characteristics of the program for university teachers according to this model,
to offer insights that could be used for development of similar educational programs, and
to understand the scope and limitations of this approach to program evaluations. Results
of our analisis showed that various qualities and didactical aspects of our program could
be identified using Dynamic model, that numerous activities we conducted are in line
with this model’s recommendations while certain aspects of program could be improved,
and that this approach to evaluation has strong points, but also some important limita-
tions. Finally, implications of our findings are presented regarding teacher professional
development and its importance for improvement the quality of education.
PB  - Institute for Pedagogy and Andragogy Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia
PB  - Institute for pedagogy and andragogy Department of Social Work and Social Pedagogy Centre for Innovation in the Early Years Ghent University, Belgium
T2  - Quality of education: global development goals and local strategies
T1  - Didactic Aspects of the Professional Development Program – Case Study of the Program for Improvement of University Teachers’ Competencies
EP  - 133
SP  - 117
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3574
ER  - 

@inbook{
author = "Milin, Vladeta and Stančić, Milan and Radulović, Lidija R.",
year = "2019",
abstract = "Article presents an analysis of the didactic aspects of the professional development pro-
gram created for university teachers from faculties in healthcare field. The program was
created and implemented in 2018 as an integral part of the Erasmus+ project ReFEEHS. In
this article we provide an evaluative review from the perspective of its creators and imple-
menters, whereas classroom-level factors developed within the Dynamic model of educa-
tional effectivenes were used as a framework for the analysis. The aims of this analysis was
to identify characteristics of the program for university teachers according to this model,
to offer insights that could be used for development of similar educational programs, and
to understand the scope and limitations of this approach to program evaluations. Results
of our analisis showed that various qualities and didactical aspects of our program could
be identified using Dynamic model, that numerous activities we conducted are in line
with this model’s recommendations while certain aspects of program could be improved,
and that this approach to evaluation has strong points, but also some important limita-
tions. Finally, implications of our findings are presented regarding teacher professional
development and its importance for improvement the quality of education.",
publisher = "Institute for Pedagogy and Andragogy Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia, Institute for pedagogy and andragogy Department of Social Work and Social Pedagogy Centre for Innovation in the Early Years Ghent University, Belgium",
journal = "Quality of education: global development goals and local strategies",
booktitle = "Didactic Aspects of the Professional Development Program – Case Study of the Program for Improvement of University Teachers’ Competencies",
pages = "133-117",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3574"
}

Milin, V., Stančić, M.,& Radulović, L. R.. (2019). Didactic Aspects of the Professional Development Program – Case Study of the Program for Improvement of University Teachers’ Competencies. in Quality of education: global development goals and local strategies
Institute for Pedagogy and Andragogy Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia., 117-133.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3574

Milin V, Stančić M, Radulović LR. Didactic Aspects of the Professional Development Program – Case Study of the Program for Improvement of University Teachers’ Competencies. in Quality of education: global development goals and local strategies. 2019;:117-133.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3574 .

Milin, Vladeta, Stančić, Milan, Radulović, Lidija R., "Didactic Aspects of the Professional Development Program – Case Study of the Program for Improvement of University Teachers’ Competencies" in Quality of education: global development goals and local strategies (2019):117-133,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3574 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Stančić, Milan
AU  - Bulatović, Marija M.
PY  - 2019
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/2733
AB  - Rad predstavlja istraživanje rezultata obrazovnog programa namenjenog podsticanju razvoja učeničke samoregulacije u učenju. Program je koncipiran kao učenje učenika da koriste Blumovu taksonomiju u učenju, uz demistifikaciju procesa ocenjivanja, nove uloge i aktivnosti učenika i promenu međusobnih odnosa u nastavi, a realizovan je u jednom odeljenju srednje stručne škole. Cilj istraživanja bio je da se sagleda doprinos programa učeničkim strategijama učenja i postignuću učenika. Podaci o učeničkim strategijama učenja dobijeni su korišćenjem MSLQ upitnika (eng. Motivated Strategies for Learning Questionnaire), dok je kao mera postignuća učenika korišćen rezultat na testovima znanja. U analizi je korišćena deskriptivna statistika, t-test i korelaciona analiza. Rezultati pokazuju da je program doprineo, kako učeničkim strategijama učenja, tako i postignućima. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između korišćenja svih pojedinačnih strategija učenja i postignuća, što se iz perspektive sociokonstruktivističkih razumevanja nastave/učenja može tumačiti umreženim odnosom strategija, postignuća i konteksta u kojem se učenje dešava, te neadekvatnošću istraživanja njihovog uticaja kao pojedinačnih varijabli. Pedagoška implikacija sprovedenog istraživanja je da za promenu kvaliteta obrazovanja u nastavi nije dovoljna promena pojedinačnih segmenata učenja/nastave, već je važna promena celovitog konteksta.
AB  - This article presents research on the results of one educational programme aimed at fostering self-regulation in learning among students. The programme is designed as enabling students to use Bloom's taxonomy in their learning, which is accompanied by demystifying the assessment process, students' new roles and activities, and changes in interpersonal relations in the teaching process. The programme was implemented in one student group in a vocational school from Belgrade. The research aimed to examine the programme's contributions to students' learning strategies and their achievement. Data on students' learning strategies were gathered using the MSLQ questionnaire, while the results of knowledge tests were used as a measure of students' achievement. For data analysis, we used descriptive statistics, t-test and Pearson correlation coefficient. The results show that the programme has contributed both to students' learning strategies and achievement. However, the statistically significant relationship between students' use of different learning strategies and their achievement has not been found. From socioconstructivistic viewpoints on teaching and learning, this could be interpreted by a complex interrelation between learning strategies, achievement and the context in which learning is occurring. Thus, it is inadequate to research them as separate variables. The pedagogical implication of the research is that for a change in the quality of education it is not sufficient to change individual segments of teaching/learning, but it is important to change the complete context.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd
T2  - Inovacije u nastavi
T1  - Strategije učenja i postignuće učenika - iskustvo jednog obrazovnog programa
T1  - Learning strategies and student achievement: Experience from implementation of an educational programme
EP  - 15
IS  - 1
SP  - 1
VL  - 32
DO  - 10.5937/inovacije1901001R
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Lidija R. and Stančić, Milan and Bulatović, Marija M.",
year = "2019",
abstract = "Rad predstavlja istraživanje rezultata obrazovnog programa namenjenog podsticanju razvoja učeničke samoregulacije u učenju. Program je koncipiran kao učenje učenika da koriste Blumovu taksonomiju u učenju, uz demistifikaciju procesa ocenjivanja, nove uloge i aktivnosti učenika i promenu međusobnih odnosa u nastavi, a realizovan je u jednom odeljenju srednje stručne škole. Cilj istraživanja bio je da se sagleda doprinos programa učeničkim strategijama učenja i postignuću učenika. Podaci o učeničkim strategijama učenja dobijeni su korišćenjem MSLQ upitnika (eng. Motivated Strategies for Learning Questionnaire), dok je kao mera postignuća učenika korišćen rezultat na testovima znanja. U analizi je korišćena deskriptivna statistika, t-test i korelaciona analiza. Rezultati pokazuju da je program doprineo, kako učeničkim strategijama učenja, tako i postignućima. Nije utvrđena statistički značajna povezanost između korišćenja svih pojedinačnih strategija učenja i postignuća, što se iz perspektive sociokonstruktivističkih razumevanja nastave/učenja može tumačiti umreženim odnosom strategija, postignuća i konteksta u kojem se učenje dešava, te neadekvatnošću istraživanja njihovog uticaja kao pojedinačnih varijabli. Pedagoška implikacija sprovedenog istraživanja je da za promenu kvaliteta obrazovanja u nastavi nije dovoljna promena pojedinačnih segmenata učenja/nastave, već je važna promena celovitog konteksta., This article presents research on the results of one educational programme aimed at fostering self-regulation in learning among students. The programme is designed as enabling students to use Bloom's taxonomy in their learning, which is accompanied by demystifying the assessment process, students' new roles and activities, and changes in interpersonal relations in the teaching process. The programme was implemented in one student group in a vocational school from Belgrade. The research aimed to examine the programme's contributions to students' learning strategies and their achievement. Data on students' learning strategies were gathered using the MSLQ questionnaire, while the results of knowledge tests were used as a measure of students' achievement. For data analysis, we used descriptive statistics, t-test and Pearson correlation coefficient. The results show that the programme has contributed both to students' learning strategies and achievement. However, the statistically significant relationship between students' use of different learning strategies and their achievement has not been found. From socioconstructivistic viewpoints on teaching and learning, this could be interpreted by a complex interrelation between learning strategies, achievement and the context in which learning is occurring. Thus, it is inadequate to research them as separate variables. The pedagogical implication of the research is that for a change in the quality of education it is not sufficient to change individual segments of teaching/learning, but it is important to change the complete context.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd",
journal = "Inovacije u nastavi",
title = "Strategije učenja i postignuće učenika - iskustvo jednog obrazovnog programa, Learning strategies and student achievement: Experience from implementation of an educational programme",
pages = "15-1",
number = "1",
volume = "32",
doi = "10.5937/inovacije1901001R"
}

Radulović, L. R., Stančić, M.,& Bulatović, M. M.. (2019). Strategije učenja i postignuće učenika - iskustvo jednog obrazovnog programa. in Inovacije u nastavi
Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd., 32(1), 1-15.
https://doi.org/10.5937/inovacije1901001R

Radulović LR, Stančić M, Bulatović MM. Strategije učenja i postignuće učenika - iskustvo jednog obrazovnog programa. in Inovacije u nastavi. 2019;32(1):1-15.
doi:10.5937/inovacije1901001R .

Radulović, Lidija R., Stančić, Milan, Bulatović, Marija M., "Strategije učenja i postignuće učenika - iskustvo jednog obrazovnog programa" in Inovacije u nastavi, 32, no. 1 (2019):1-15,
https://doi.org/10.5937/inovacije1901001R . .

TY  - CONF
AU  - Stojković, Jelena N.
AU  - Miljković Pavlović, Ana
AU  - Radulović, Lidija
PY  - 2018
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3508
AB  - In order to develop culture of kindergarten, as well as to
design initial teacher education and to develop education policy, we
need landmarks. Taking into account globalization trends and process
of european integration, we are aware that educational policy of
European Union has a significant impact on development of education
field in countries that want to be a part of this community, such as
Serbia. That is why we tried to discover what landmarks can be found
in document of European Commission about teachers and their
competences. The aim of our research was to discover how educational
policy sees teachers in document Supporting teachers competence
development (for better learning outcomes). We analyzed the content
of document by categorizing analysis units according to the matrix by
crossing two dimensions: autonomy of teachers (from tehnician to
reflective practicioner) and value orientation in education (from
economic and pragmatic to humanistic and critical). Categorisation was
done two times. Analysis units were relevant terms and entire
paragraphs. The results show that we have two dominant ideas about
teachers, described as: 1. teacher as technician serving given economic
values and the market and 2. teacher as critical, reflective practicioner
who contributes to institutional and social change. The existence of two
images of a teacher, which are not only different but contradictory,
means that the document sends contradictory messages, and that, by
itself, it can not be a clear orientation to understanding the practice and deciding on it. On the other hand, dialogue between teachers about
different ways of understanding this and similar documents, its values
and consequences, can lead them to understanding their own
ideologies, profession and ways of developing culture of kindergarten.
It is important to note that in this paper, teacher is understood in the
broadest sense: preschool teacher, school teacher, educator.
AB  - Za razvijanje kulture vrtića, kao i za osmišljavanje inicijalnog
obrazovanja vaspitača i razvijanje obrazovne politike potrebni su nam
orijentiri. Imajući u vidu globalizacijske trendove i proces evropske
integracije, svesni smo da obrazovna politika EU značajno utiče na kretanja u polju obrazovanja i u zemljama koje žele da se priključe ovoj
zajednici, dakle i u Srbiji. Zato smo pokušali da otkrijemo koje
orijentire možemo pronaći u jednom dokumentu Evropske komisije
koji se odnosi na nastavnike i njihove kompetencije i kao cilj
istraživanja postavili sagledavanje kakvo se viđenje praktičara -
vaspitača i nastavnika zagovara dokumentom Supporting teacher
competence development (for better learning outcomes). Analizu
sadržaja dokumenta vršili smo kategorizacijom jedinica analize prema
matrici nastaloj ukrštanjem dve dimenzije: autonomija nastavnika
(koja se kreće na kontinuumu od tehničara do refleksinog praktičara) i
vrednosne orijentacije u obrazovanju (koja se kreće od ekonomskih i
pragmatičnih do humanističkih i kritičkih). Kategorizacija je vršena dva
puta, pri čemu su jedinice analize bile relevantni pojmovi i paragrafi u
celini. Rezultati pokazuju da u dokumentu dominiraju dva viđenja
praktičara, koja bismo ukratko mogli opisati kao: 1. nastavnik kao
tehničar u službi zadatih ekonomskih vrednosti i tržišta i 2. nastavnik
kao kritički refleksivni praktičar koji doprinosi institucionalnoj i
društvenoj promeni. Postojanje dve slike o nastavniku, koje nisu samo
različite već i suprotstavljene, znači da dokument šalje protivrečne
poruke, te da sam po sebi ne može biti jasan orijentir za razumevanje
prakse i odlučivanje o njoj. S druge strane, dijalog među nastavnicima
o tome kako razumeju ovaj i slične dokumente, vrednosti na koje se
oslanjaju i posledice za koje ostavljaju prostor, može biti način za
razumevanje sopstvenih ideologija, viđenja profesije i kulture vrtića
kakvu želimo da razvijamo. Važno je napomenuti da se u radu pod
nastavnikom, podrazumeva nastavnik u najširem smislu: vaspitač,
učitelj, nastavnik predmetne nastave.
PB  - Preschool Teacher Training and Business Informatics College of Applied Studies - Sirmium
C3  - The Book of Proceedings from Second International Scientific-Professional Conference „Initial Education and Professional Development of Preschool Teachers – Partnership in Building Education“
T1  - What Kind of a Teacher Does Educational Policy Want: An Analysis of one European Document
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3508
ER  - 

@conference{
author = "Stojković, Jelena N. and Miljković Pavlović, Ana and Radulović, Lidija",
year = "2018",
abstract = "In order to develop culture of kindergarten, as well as to
design initial teacher education and to develop education policy, we
need landmarks. Taking into account globalization trends and process
of european integration, we are aware that educational policy of
European Union has a significant impact on development of education
field in countries that want to be a part of this community, such as
Serbia. That is why we tried to discover what landmarks can be found
in document of European Commission about teachers and their
competences. The aim of our research was to discover how educational
policy sees teachers in document Supporting teachers competence
development (for better learning outcomes). We analyzed the content
of document by categorizing analysis units according to the matrix by
crossing two dimensions: autonomy of teachers (from tehnician to
reflective practicioner) and value orientation in education (from
economic and pragmatic to humanistic and critical). Categorisation was
done two times. Analysis units were relevant terms and entire
paragraphs. The results show that we have two dominant ideas about
teachers, described as: 1. teacher as technician serving given economic
values and the market and 2. teacher as critical, reflective practicioner
who contributes to institutional and social change. The existence of two
images of a teacher, which are not only different but contradictory,
means that the document sends contradictory messages, and that, by
itself, it can not be a clear orientation to understanding the practice and deciding on it. On the other hand, dialogue between teachers about
different ways of understanding this and similar documents, its values
and consequences, can lead them to understanding their own
ideologies, profession and ways of developing culture of kindergarten.
It is important to note that in this paper, teacher is understood in the
broadest sense: preschool teacher, school teacher, educator., Za razvijanje kulture vrtića, kao i za osmišljavanje inicijalnog
obrazovanja vaspitača i razvijanje obrazovne politike potrebni su nam
orijentiri. Imajući u vidu globalizacijske trendove i proces evropske
integracije, svesni smo da obrazovna politika EU značajno utiče na kretanja u polju obrazovanja i u zemljama koje žele da se priključe ovoj
zajednici, dakle i u Srbiji. Zato smo pokušali da otkrijemo koje
orijentire možemo pronaći u jednom dokumentu Evropske komisije
koji se odnosi na nastavnike i njihove kompetencije i kao cilj
istraživanja postavili sagledavanje kakvo se viđenje praktičara -
vaspitača i nastavnika zagovara dokumentom Supporting teacher
competence development (for better learning outcomes). Analizu
sadržaja dokumenta vršili smo kategorizacijom jedinica analize prema
matrici nastaloj ukrštanjem dve dimenzije: autonomija nastavnika
(koja se kreće na kontinuumu od tehničara do refleksinog praktičara) i
vrednosne orijentacije u obrazovanju (koja se kreće od ekonomskih i
pragmatičnih do humanističkih i kritičkih). Kategorizacija je vršena dva
puta, pri čemu su jedinice analize bile relevantni pojmovi i paragrafi u
celini. Rezultati pokazuju da u dokumentu dominiraju dva viđenja
praktičara, koja bismo ukratko mogli opisati kao: 1. nastavnik kao
tehničar u službi zadatih ekonomskih vrednosti i tržišta i 2. nastavnik
kao kritički refleksivni praktičar koji doprinosi institucionalnoj i
društvenoj promeni. Postojanje dve slike o nastavniku, koje nisu samo
različite već i suprotstavljene, znači da dokument šalje protivrečne
poruke, te da sam po sebi ne može biti jasan orijentir za razumevanje
prakse i odlučivanje o njoj. S druge strane, dijalog među nastavnicima
o tome kako razumeju ovaj i slične dokumente, vrednosti na koje se
oslanjaju i posledice za koje ostavljaju prostor, može biti način za
razumevanje sopstvenih ideologija, viđenja profesije i kulture vrtića
kakvu želimo da razvijamo. Važno je napomenuti da se u radu pod
nastavnikom, podrazumeva nastavnik u najširem smislu: vaspitač,
učitelj, nastavnik predmetne nastave.",
publisher = "Preschool Teacher Training and Business Informatics College of Applied Studies - Sirmium",
journal = "The Book of Proceedings from Second International Scientific-Professional Conference „Initial Education and Professional Development of Preschool Teachers – Partnership in Building Education“",
title = "What Kind of a Teacher Does Educational Policy Want: An Analysis of one European Document",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3508"
}

Stojković, J. N., Miljković Pavlović, A.,& Radulović, L.. (2018). What Kind of a Teacher Does Educational Policy Want: An Analysis of one European Document. in The Book of Proceedings from Second International Scientific-Professional Conference „Initial Education and Professional Development of Preschool Teachers – Partnership in Building Education“
Preschool Teacher Training and Business Informatics College of Applied Studies - Sirmium..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3508

Stojković JN, Miljković Pavlović A, Radulović L. What Kind of a Teacher Does Educational Policy Want: An Analysis of one European Document. in The Book of Proceedings from Second International Scientific-Professional Conference „Initial Education and Professional Development of Preschool Teachers – Partnership in Building Education“. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3508 .

Stojković, Jelena N., Miljković Pavlović, Ana, Radulović, Lidija, "What Kind of a Teacher Does Educational Policy Want: An Analysis of one European Document" in The Book of Proceedings from Second International Scientific-Professional Conference „Initial Education and Professional Development of Preschool Teachers – Partnership in Building Education“ (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3508 .

TY  - CHAP
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Stančić, Milan
PY  - 2018
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3441
AB  - Inspired by the fact that teacher education is often seen as the cause of low quality of
teaching, but also as a potential solution to this problem, in the paper we look for recommendations on how to educate teachers in Serbia. Starting from an analysis of research
data on teacher education, professional development and teaching in Serbia, as well as
from contemporary theoretical understandings of teaching, we derived implications for
teacher education on two levels – systemic and curricular. As important system measures to be taken we point out: finishing establishment of the initial teacher education
system; providing support to the programs of teacher education and induction; changing
system of teachers’ professional development and taking special care for the status of
teacher profession on the state level. The suggestions for the curriculum development
and methodical aspects of teacher education are: focusing the curriculum on the teacher competence, basing teaching on dialogue, reflection, interdisciplinary approach and
teamwork of teacers and providing context where students feel safe.
PB  - Institute for Pedagogy and Andragogy, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia
PB  - Institut für Erziehungswissenschaft Justus-Liebig-Universität Gießen, Germany
T2  - Strategies to Improve Quality of Education
T1  - How to educate teachers: What can we learn from research insights on teaching and teacher education in Serbia and from contemporary understandings of teaching?
EP  - 172
SP  - 157
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3441
ER  - 

@inbook{
author = "Radulović, Lidija R. and Stančić, Milan",
year = "2018",
abstract = "Inspired by the fact that teacher education is often seen as the cause of low quality of
teaching, but also as a potential solution to this problem, in the paper we look for recommendations on how to educate teachers in Serbia. Starting from an analysis of research
data on teacher education, professional development and teaching in Serbia, as well as
from contemporary theoretical understandings of teaching, we derived implications for
teacher education on two levels – systemic and curricular. As important system measures to be taken we point out: finishing establishment of the initial teacher education
system; providing support to the programs of teacher education and induction; changing
system of teachers’ professional development and taking special care for the status of
teacher profession on the state level. The suggestions for the curriculum development
and methodical aspects of teacher education are: focusing the curriculum on the teacher competence, basing teaching on dialogue, reflection, interdisciplinary approach and
teamwork of teacers and providing context where students feel safe.",
publisher = "Institute for Pedagogy and Andragogy, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia, Institut für Erziehungswissenschaft Justus-Liebig-Universität Gießen, Germany",
journal = "Strategies to Improve Quality of Education",
booktitle = "How to educate teachers: What can we learn from research insights on teaching and teacher education in Serbia and from contemporary understandings of teaching?",
pages = "172-157",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3441"
}

Radulović, L. R.,& Stančić, M.. (2018). How to educate teachers: What can we learn from research insights on teaching and teacher education in Serbia and from contemporary understandings of teaching?. in Strategies to Improve Quality of Education
Institute for Pedagogy and Andragogy, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia., 157-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3441

Radulović LR, Stančić M. How to educate teachers: What can we learn from research insights on teaching and teacher education in Serbia and from contemporary understandings of teaching?. in Strategies to Improve Quality of Education. 2018;:157-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3441 .

Radulović, Lidija R., Stančić, Milan, "How to educate teachers: What can we learn from research insights on teaching and teacher education in Serbia and from contemporary understandings of teaching?" in Strategies to Improve Quality of Education (2018):157-172,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3441 .

TY  - CONF
AU  - Stojković, Jelena N.
AU  - Miljković Pavlović, Ana
AU  - Radulović, Lidija
PY  - 2018
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3515
AB  - Za razvijanje kulture vrtića, kao i za osmišljavanje inicijalnog obrazovanja vaspitača i razvijanje obrazovne politike potrebni su nam orijentiri. Imajući u vidu globalizacijske trendove i proces evropske integracije, svesni smo da obrazovna politika EU značajno utiče na kretanja  u  polju  obrazovanja  i  u  zemljama  koje  žele  da  se  priključe  ovoj zajednici,  dakle  i  u  Srbiji.  Zato  smo  pokušali  da  otkrijemo  koje orijentire  možemo  pronaći  u  jednom  dokumentu  Evropske  komisije k oji  se  odnosi  na  nastavnike  i  njihove  kompetencije  i  kao  cilj istraživanja  postavili  sagledavanje  kakvo  se  viđenje  praktičara vaspitača  i  nastavnika  zagovara  dokumentom  Supporting  teacher competence  development  (for  better  learning  outcomes).  Analizu sad ržaja  dokumenta  vršili  smo  kategorizacijom  jedinica  analize  prema   matrici   nastaloj  ukrštanjem  dve  dimenzije:  autonomija  nastavnika (koja  se  kreće  na  kontinuumu  od  tehničara  do  refleksinog  praktičara)  i vrednosne  orijentacije  u  obrazovanju  (koja  se  kreće od  ekonomskih  i pragmatičnih  do  humanističkih  i  kritičkih).  Kategorizacija  je  vršena  dva puta,  pri  čemu  su  jedinice  analize  bile  relevantni  pojmovi  i  paragrafi  u celini.  Rezultati  pokazuju  da  u  dokumentu  dominiraju  dva  viđenja praktičara,  koja  bismo  ukratk o  mogli  opisati  kao:  1.  nastavnik    kao tehničar  u  službi  zadatih  ekonomskih  vrednosti  i  tržišta  i  2.  nastavnik kao  kritički  refleksivni  praktičar  koji  doprinosi  institucionalnoj  i društvenoj  promeni.  Postojanje  dve  slike  o  nastavniku,  koje  nisu  samo različ ite  već  i  suprotstavljene,  znači  da  dokument  šalje  protivrečne poruke,  te  da  sam  po  sebi  ne  može  biti  jasan  orijentir  za  razumevanje prakse  i  odlučivanje  o  njoj.  S  druge  strane,  dijalog  među  nastavnicima o  tome  kako  razumeju  ovaj  i  slične  dokumente,  vredno sti  na  koje  se oslanjaju  i  posledice  za  koje  ostavljaju  prostor,  može  biti  način  za razumevanje  sopstvenih  ideologija,  viđenja  profesije  i  kulture  vrtića kakvu  želimo  da  razvijamo.  Važno  je  napomenuti  da  se  u  radu  pod nastavnikom,  podrazumeva  nastavnik  u  najširem smislu: vaspitač, učitelj,  nastavnik  predmetne  nastave.
PB  - Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare - Sirmium
C3  - Zbornik rezimea sa Druge međunarodne naučno-stručne konferencije Inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje vaspitača – partnerstvo u građenju kvaliteta
T1  - Kakvog nastavnika u obrazovanju želi obrazovna politika: analiza jednog evropskog dokumenta
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3515
ER  - 

@conference{
author = "Stojković, Jelena N. and Miljković Pavlović, Ana and Radulović, Lidija",
year = "2018",
abstract = "Za razvijanje kulture vrtića, kao i za osmišljavanje inicijalnog obrazovanja vaspitača i razvijanje obrazovne politike potrebni su nam orijentiri. Imajući u vidu globalizacijske trendove i proces evropske integracije, svesni smo da obrazovna politika EU značajno utiče na kretanja  u  polju  obrazovanja  i  u  zemljama  koje  žele  da  se  priključe  ovoj zajednici,  dakle  i  u  Srbiji.  Zato  smo  pokušali  da  otkrijemo  koje orijentire  možemo  pronaći  u  jednom  dokumentu  Evropske  komisije k oji  se  odnosi  na  nastavnike  i  njihove  kompetencije  i  kao  cilj istraživanja  postavili  sagledavanje  kakvo  se  viđenje  praktičara vaspitača  i  nastavnika  zagovara  dokumentom  Supporting  teacher competence  development  (for  better  learning  outcomes).  Analizu sad ržaja  dokumenta  vršili  smo  kategorizacijom  jedinica  analize  prema   matrici   nastaloj  ukrštanjem  dve  dimenzije:  autonomija  nastavnika (koja  se  kreće  na  kontinuumu  od  tehničara  do  refleksinog  praktičara)  i vrednosne  orijentacije  u  obrazovanju  (koja  se  kreće od  ekonomskih  i pragmatičnih  do  humanističkih  i  kritičkih).  Kategorizacija  je  vršena  dva puta,  pri  čemu  su  jedinice  analize  bile  relevantni  pojmovi  i  paragrafi  u celini.  Rezultati  pokazuju  da  u  dokumentu  dominiraju  dva  viđenja praktičara,  koja  bismo  ukratk o  mogli  opisati  kao:  1.  nastavnik    kao tehničar  u  službi  zadatih  ekonomskih  vrednosti  i  tržišta  i  2.  nastavnik kao  kritički  refleksivni  praktičar  koji  doprinosi  institucionalnoj  i društvenoj  promeni.  Postojanje  dve  slike  o  nastavniku,  koje  nisu  samo različ ite  već  i  suprotstavljene,  znači  da  dokument  šalje  protivrečne poruke,  te  da  sam  po  sebi  ne  može  biti  jasan  orijentir  za  razumevanje prakse  i  odlučivanje  o  njoj.  S  druge  strane,  dijalog  među  nastavnicima o  tome  kako  razumeju  ovaj  i  slične  dokumente,  vredno sti  na  koje  se oslanjaju  i  posledice  za  koje  ostavljaju  prostor,  može  biti  način  za razumevanje  sopstvenih  ideologija,  viđenja  profesije  i  kulture  vrtića kakvu  želimo  da  razvijamo.  Važno  je  napomenuti  da  se  u  radu  pod nastavnikom,  podrazumeva  nastavnik  u  najširem smislu: vaspitač, učitelj,  nastavnik  predmetne  nastave.",
publisher = "Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare - Sirmium",
journal = "Zbornik rezimea sa Druge međunarodne naučno-stručne konferencije Inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje vaspitača – partnerstvo u građenju kvaliteta",
title = "Kakvog nastavnika u obrazovanju želi obrazovna politika: analiza jednog evropskog dokumenta",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3515"
}

Stojković, J. N., Miljković Pavlović, A.,& Radulović, L.. (2018). Kakvog nastavnika u obrazovanju želi obrazovna politika: analiza jednog evropskog dokumenta. in Zbornik rezimea sa Druge međunarodne naučno-stručne konferencije Inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje vaspitača – partnerstvo u građenju kvaliteta
Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare - Sirmium..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3515

Stojković JN, Miljković Pavlović A, Radulović L. Kakvog nastavnika u obrazovanju želi obrazovna politika: analiza jednog evropskog dokumenta. in Zbornik rezimea sa Druge međunarodne naučno-stručne konferencije Inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje vaspitača – partnerstvo u građenju kvaliteta. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3515 .

Stojković, Jelena N., Miljković Pavlović, Ana, Radulović, Lidija, "Kakvog nastavnika u obrazovanju želi obrazovna politika: analiza jednog evropskog dokumenta" in Zbornik rezimea sa Druge međunarodne naučno-stručne konferencije Inicijalno obrazovanje i stručno usavršavanje vaspitača – partnerstvo u građenju kvaliteta (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3515 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Stančić, Milan
PY  - 2017
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/2440
AB  - Starting with the fact that school education has failed to become education for critical thinking and that one of the reasons for that could be in how education for critical thinking is conceptualised, this paper presents: (1) an analysis of the predominant approach to education for critical thinking through the implementation of special programs and methods, and (2) an attempt to establish different approaches to education for critical thinking. The overview and analysis of understanding education for developing critical thinking as the implementation of special programs reveal that it is perceived as a decontextualised activity, reduced to practicing individual intellectual skills. Foundations for a different approach, which could be characterised as the ‘education for critical competencies’, are found in ideas of critical pedagogy and open curriculum theory. This approach differs from the predominant approach in terms of how the nature and purpose of critical thinking and education for critical thinking are understood. In the approach of education for critical competencies, it is not sufficient to introduce special programs and methods for the development of critical thinking to the existing educational system. This approach emphasises the need to question and reconstruct the status, role, and power of pupils and teachers in the teaching process, but also in the process of curriculum development.
PB  - University of Ljubljana
T2  - Center for Educational Policy Studies Journal
T1  - Kaj je potrebno za razvoj kritičnega mišljenja v šoli?
T1  - What is needed to develop critical thinking in schools?
EP  - 25
EP  - 
IS  - 3
SP  - 9
VL  - 7
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_2440
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Lidija R. and Stančić, Milan",
year = "2017",
abstract = "Starting with the fact that school education has failed to become education for critical thinking and that one of the reasons for that could be in how education for critical thinking is conceptualised, this paper presents: (1) an analysis of the predominant approach to education for critical thinking through the implementation of special programs and methods, and (2) an attempt to establish different approaches to education for critical thinking. The overview and analysis of understanding education for developing critical thinking as the implementation of special programs reveal that it is perceived as a decontextualised activity, reduced to practicing individual intellectual skills. Foundations for a different approach, which could be characterised as the ‘education for critical competencies’, are found in ideas of critical pedagogy and open curriculum theory. This approach differs from the predominant approach in terms of how the nature and purpose of critical thinking and education for critical thinking are understood. In the approach of education for critical competencies, it is not sufficient to introduce special programs and methods for the development of critical thinking to the existing educational system. This approach emphasises the need to question and reconstruct the status, role, and power of pupils and teachers in the teaching process, but also in the process of curriculum development.",
publisher = "University of Ljubljana",
journal = "Center for Educational Policy Studies Journal",
title = "Kaj je potrebno za razvoj kritičnega mišljenja v šoli?, What is needed to develop critical thinking in schools?",
pages = "25--9",
number = "3",
volume = "7",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_2440"
}

Radulović, L. R.,& Stančić, M.. (2017). Kaj je potrebno za razvoj kritičnega mišljenja v šoli?. in Center for Educational Policy Studies Journal
University of Ljubljana., 7(3), 9-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_2440

Radulović LR, Stančić M. Kaj je potrebno za razvoj kritičnega mišljenja v šoli?. in Center for Educational Policy Studies Journal. 2017;7(3):9-25.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_2440 .

Radulović, Lidija R., Stančić, Milan, "Kaj je potrebno za razvoj kritičnega mišljenja v šoli?" in Center for Educational Policy Studies Journal, 7, no. 3 (2017):9-25,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_2440 .

TY  - BOOK
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2016
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3568
PB  - Institut za pedagogiju i andragogiju
PB  - Centar za obrazovanje nastavnika
T1  - Slike o nastavniku - između moderne i postmoderne
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3568
ER  - 

@book{
author = "Radulović, Lidija R.",
year = "2016",
publisher = "Institut za pedagogiju i andragogiju, Centar za obrazovanje nastavnika",
title = "Slike o nastavniku - između moderne i postmoderne",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3568"
}

Radulović, L. R.. (2016). Slike o nastavniku - između moderne i postmoderne. 
Institut za pedagogiju i andragogiju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3568

Radulović LR. Slike o nastavniku - između moderne i postmoderne. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3568 .

Radulović, Lidija R., "Slike o nastavniku - između moderne i postmoderne" (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3568 .

TY  - CHAP
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Mitrović, Milica
PY  - 2015
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3577
AB  - Polazeći od shvatanja da razumevanje kvaliteta u obrazovanju mora da uključi perspektivu aktera i da o kvalitetu nastave možemo suditi na osnovu podataka o radu nastavnika,
istraživali smo nastavničku percepciju tipičnog i dobrog delovanja nastavnika. Podaci
su prikupljeni kroz intervju sa 167 nastavnika koji predaju različite nastavne predmete
u osnovnim školama, gimnazijama i srednjim stručim školama širom Srbije. Rezulta-
ti pokazuju da velika većina nastavnika svih kategorija procenjuje da se tipičan nastav-
nik u našim školama može opisati kao prenosilac znanja, odnosno da je tipična nastava
transmisivna. Istovremeno, postoji razlika između nastavničke procene tipičnog stanja
i viđenja slike dobrog nastavnika i nastave. Kao dobrog nastavnika nastavnici najčešće
označavaju onog koji je organizator procesa učenja ili nastavnika usmerenog na učeni-
ka, što odgovara shvatanju nastave kao podsticanja kognitivnog razvoja učenika ili kao
negovanja i brige o učenicima. Nalazi dobijeni istraživanjem (1) upotpunjavaju novim
empirijskim podacima sliku o postojećoj nastavnoj praksi kao tradicionalnoj i (2) upo-
zoravaju da u postojećem kontekstu način na koji većina nastavnika radi nije isto što i
način koji većina nastavnika smatra dobrom nastavom, te za promenu nije dovoljno da
nastavnici imaju saznanja o savremenim shvatanjima nastave i profesije nastavnik.
AB  - Starting  from  the  ideas  that  quality  in  education  can’t  be  understood  without  reconsid-

eration  of  stakeholder’s  perspective  and  that  quality  of  teaching  can  be  evaluated  based  

on data regarding teachers work, we researched teachers’perspective of typical and ideal 

teacher. Data was collected by interviewing 167 teachers of different subjects in elemen-

tary  schools,  vocational  schools  and  high  schools  (gymnasiums).  The  results  indicate  

that  majority  of  teachers  consider  that  typical  teacher  in  schools  in  Serbia  can  be  described as „knowledge transmitter“, i.e. that typical teaching is transmissive. At the same 
time,  there  is  a  difference  between  teachers’  perception  of  typical  and  ideal  teacher  and  

teaching. They consider that good teacher is the one who organizes learning process, or 

the  one  who  is  focused  on  students,  which  is  in  accordance  with  understanding  teach-

ing  as  encouragement  of  students’  cognitive  development  or  as  nurturing  and  care  for  

students. These findings: 1) provide empirical evidence that current teaching practice in 

Serbia  is  traditional;  2)  emphasize  that  the  way  in  which  the  majority  of  teachers  work  

is  not  the  way  they  consider  to  be  good,  hence  informing  teachers  about  contemporary  

theories of teaching is not enough for changing the practice.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju
T2  - Istraživanja i razvoj kvaliteta obrazovanja u Srbiji–stanje, izazovi i perspektive
T1  - Nastavnici i nastava u našim školama – perspektiva nastavnika
EP  - 121
SP  - 105
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3577
ER  - 

@inbook{
author = "Radulović, Lidija R. and Mitrović, Milica",
year = "2015",
abstract = "Polazeći od shvatanja da razumevanje kvaliteta u obrazovanju mora da uključi perspektivu aktera i da o kvalitetu nastave možemo suditi na osnovu podataka o radu nastavnika,
istraživali smo nastavničku percepciju tipičnog i dobrog delovanja nastavnika. Podaci
su prikupljeni kroz intervju sa 167 nastavnika koji predaju različite nastavne predmete
u osnovnim školama, gimnazijama i srednjim stručim školama širom Srbije. Rezulta-
ti pokazuju da velika većina nastavnika svih kategorija procenjuje da se tipičan nastav-
nik u našim školama može opisati kao prenosilac znanja, odnosno da je tipična nastava
transmisivna. Istovremeno, postoji razlika između nastavničke procene tipičnog stanja
i viđenja slike dobrog nastavnika i nastave. Kao dobrog nastavnika nastavnici najčešće
označavaju onog koji je organizator procesa učenja ili nastavnika usmerenog na učeni-
ka, što odgovara shvatanju nastave kao podsticanja kognitivnog razvoja učenika ili kao
negovanja i brige o učenicima. Nalazi dobijeni istraživanjem (1) upotpunjavaju novim
empirijskim podacima sliku o postojećoj nastavnoj praksi kao tradicionalnoj i (2) upo-
zoravaju da u postojećem kontekstu način na koji većina nastavnika radi nije isto što i
način koji većina nastavnika smatra dobrom nastavom, te za promenu nije dovoljno da
nastavnici imaju saznanja o savremenim shvatanjima nastave i profesije nastavnik., Starting  from  the  ideas  that  quality  in  education  can’t  be  understood  without  reconsid-

eration  of  stakeholder’s  perspective  and  that  quality  of  teaching  can  be  evaluated  based  

on data regarding teachers work, we researched teachers’perspective of typical and ideal 

teacher. Data was collected by interviewing 167 teachers of different subjects in elemen-

tary  schools,  vocational  schools  and  high  schools  (gymnasiums).  The  results  indicate  

that  majority  of  teachers  consider  that  typical  teacher  in  schools  in  Serbia  can  be  described as „knowledge transmitter“, i.e. that typical teaching is transmissive. At the same 
time,  there  is  a  difference  between  teachers’  perception  of  typical  and  ideal  teacher  and  

teaching. They consider that good teacher is the one who organizes learning process, or 

the  one  who  is  focused  on  students,  which  is  in  accordance  with  understanding  teach-

ing  as  encouragement  of  students’  cognitive  development  or  as  nurturing  and  care  for  

students. These findings: 1) provide empirical evidence that current teaching practice in 

Serbia  is  traditional;  2)  emphasize  that  the  way  in  which  the  majority  of  teachers  work  

is  not  the  way  they  consider  to  be  good,  hence  informing  teachers  about  contemporary  

theories of teaching is not enough for changing the practice.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju",
journal = "Istraživanja i razvoj kvaliteta obrazovanja u Srbiji–stanje, izazovi i perspektive",
booktitle = "Nastavnici i nastava u našim školama – perspektiva nastavnika",
pages = "121-105",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3577"
}

Radulović, L. R.,& Mitrović, M.. (2015). Nastavnici i nastava u našim školama – perspektiva nastavnika. in Istraživanja i razvoj kvaliteta obrazovanja u Srbiji–stanje, izazovi i perspektive
Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Institut za pedagogiju i andragogiju., 105-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3577

Radulović LR, Mitrović M. Nastavnici i nastava u našim školama – perspektiva nastavnika. in Istraživanja i razvoj kvaliteta obrazovanja u Srbiji–stanje, izazovi i perspektive. 2015;:105-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3577 .

Radulović, Lidija R., Mitrović, Milica, "Nastavnici i nastava u našim školama – perspektiva nastavnika" in Istraživanja i razvoj kvaliteta obrazovanja u Srbiji–stanje, izazovi i perspektive (2015):105-121,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3577 .

TY  - CHAP
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Mitrović, Milica
PY  - 2014
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3576
AB  - U ovom radu se istražuje pedagoško-didaktički reformski odgovor o građenju kvaliteta nastave
u aktuelnom obrazovno političkom kontekstu. Polazi se od analize različitih načina konceptualizovanja kvaliteta obrazovanja i tendencija u savremenim pristupima kvalitetu, od rezultata istraživanja pojedinih aspekata nastave u Srbiji koji govore o njenoj neusaglašenosti sa savremenim tendencijama, kao i od stajališta da je značajno preispitivati i (re)definisati koja obrazovna politika se želi realizovati posredstvom koncepta kvaliteta. Deo tog traganja je i preispitivanje načina evaluiranja kvaliteta nastave. U vezi njega se naglašava značaj praćenja nastavnog procesa, metodološko zasnivanje evaluacije na interpretativnom i kritičkom pristupu, te značaj unutrašnje evaluacije, samoevaluacije i participativne evaluacije. Polazišta za razvijanje strategije građenja kvaliteta nastave pronalaze se : 1) u shvatanju kvaliteta obrazovanja kao društveno konstruisanog koncepta, koji zavisi od razumevanja učenja, znanja, nastave ali i od karakteristika konteksta i načina na koje ove fenomene razumeju njegovi akteri, 2) u uvažavanju humanističkih vrednosti i diskursu razvoja čoveka 3) u potrebi preispitivanja i pregovaranja značenja kvaliteta nastave iz perspektive učenika i nastavnika. Sa tih osnova u radu se predlaže niz dugoročnih i kratkoročnih mera, kao elemenata strategije građenja kvaliteta, koje se mogu preduzeti na nivou škole i na nivou obrazovnog sistema, a čiji je zajednički imenitelj menjanje paradigme koja je u osnovi obrazovanja u nastavi.
AB  - This paper explores the pedagogical and didactical reform response to building quality of teach-
ing in the current educational and political context. It starts from the analysis of different ways 
of  conceptualizing  the  quality  of  education  and  the  tendencies  in  contemporary  approaches  
to quality, from the results of studies on specific aspects of teaching in Serbia that indicate its 
incompliance with these contemporary tendencies, as well as from the point of view that it is 
important to explore and (re)define the policy that is to be implemented through the concept 
of quality. Part of this quest is also reconsideration of the ways to evaluate quality of teaching. 
According that, we emphasize the importance of monitoring the teaching process, the need to 
establish  evaluation  methodology  on  interpretive  and  critical  approach,  thus  the  significance  
of  internal  evaluation,  self-evaluation  and  participatory  evaluation. The  starting  points  for  the  
development  of  strategy  for  building  quality  of  teaching  are  found  in:  1)  understanding  the  
quality of education as a socially constructed concept, which depends on the understanding of 
learning, knowledge, teaching as well as the characteristics of the context and the ways in which 
these  phenomena  are  understood  by  various  actors  2)  respect  of  humanistic  values    and  dis-
course of human development 3) need of reconsideration and negotiation of meanings of qual-
ity of teaching from the perspective of students and teachers. From these grounds, the paper 
proposes a series of long-term and short-term measures, as elements of the strategy for building 
quality, which could be taken at the school level and at the level of the educational system, and 
whose common denominator is changing the paradigm that underlies teaching
PB  - Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu Institut za pedagogiju i andragogiju
T2  - Pedagoški modeli evaluacije i strategije razvijanja kvaliteta obrazovanja
T1  - Elementi za strategiju građenja kvaliteta nastave
EP  - 159
SP  - 141
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3576
ER  - 

@inbook{
author = "Radulović, Lidija R. and Mitrović, Milica",
year = "2014",
abstract = "U ovom radu se istražuje pedagoško-didaktički reformski odgovor o građenju kvaliteta nastave
u aktuelnom obrazovno političkom kontekstu. Polazi se od analize različitih načina konceptualizovanja kvaliteta obrazovanja i tendencija u savremenim pristupima kvalitetu, od rezultata istraživanja pojedinih aspekata nastave u Srbiji koji govore o njenoj neusaglašenosti sa savremenim tendencijama, kao i od stajališta da je značajno preispitivati i (re)definisati koja obrazovna politika se želi realizovati posredstvom koncepta kvaliteta. Deo tog traganja je i preispitivanje načina evaluiranja kvaliteta nastave. U vezi njega se naglašava značaj praćenja nastavnog procesa, metodološko zasnivanje evaluacije na interpretativnom i kritičkom pristupu, te značaj unutrašnje evaluacije, samoevaluacije i participativne evaluacije. Polazišta za razvijanje strategije građenja kvaliteta nastave pronalaze se : 1) u shvatanju kvaliteta obrazovanja kao društveno konstruisanog koncepta, koji zavisi od razumevanja učenja, znanja, nastave ali i od karakteristika konteksta i načina na koje ove fenomene razumeju njegovi akteri, 2) u uvažavanju humanističkih vrednosti i diskursu razvoja čoveka 3) u potrebi preispitivanja i pregovaranja značenja kvaliteta nastave iz perspektive učenika i nastavnika. Sa tih osnova u radu se predlaže niz dugoročnih i kratkoročnih mera, kao elemenata strategije građenja kvaliteta, koje se mogu preduzeti na nivou škole i na nivou obrazovnog sistema, a čiji je zajednički imenitelj menjanje paradigme koja je u osnovi obrazovanja u nastavi., This paper explores the pedagogical and didactical reform response to building quality of teach-
ing in the current educational and political context. It starts from the analysis of different ways 
of  conceptualizing  the  quality  of  education  and  the  tendencies  in  contemporary  approaches  
to quality, from the results of studies on specific aspects of teaching in Serbia that indicate its 
incompliance with these contemporary tendencies, as well as from the point of view that it is 
important to explore and (re)define the policy that is to be implemented through the concept 
of quality. Part of this quest is also reconsideration of the ways to evaluate quality of teaching. 
According that, we emphasize the importance of monitoring the teaching process, the need to 
establish  evaluation  methodology  on  interpretive  and  critical  approach,  thus  the  significance  
of  internal  evaluation,  self-evaluation  and  participatory  evaluation. The  starting  points  for  the  
development  of  strategy  for  building  quality  of  teaching  are  found  in:  1)  understanding  the  
quality of education as a socially constructed concept, which depends on the understanding of 
learning, knowledge, teaching as well as the characteristics of the context and the ways in which 
these  phenomena  are  understood  by  various  actors  2)  respect  of  humanistic  values    and  dis-
course of human development 3) need of reconsideration and negotiation of meanings of qual-
ity of teaching from the perspective of students and teachers. From these grounds, the paper 
proposes a series of long-term and short-term measures, as elements of the strategy for building 
quality, which could be taken at the school level and at the level of the educational system, and 
whose common denominator is changing the paradigm that underlies teaching",
publisher = "Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu Institut za pedagogiju i andragogiju",
journal = "Pedagoški modeli evaluacije i strategije razvijanja kvaliteta obrazovanja",
booktitle = "Elementi za strategiju građenja kvaliteta nastave",
pages = "159-141",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3576"
}

Radulović, L. R.,& Mitrović, M.. (2014). Elementi za strategiju građenja kvaliteta nastave. in Pedagoški modeli evaluacije i strategije razvijanja kvaliteta obrazovanja
Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu Institut za pedagogiju i andragogiju., 141-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3576

Radulović LR, Mitrović M. Elementi za strategiju građenja kvaliteta nastave. in Pedagoški modeli evaluacije i strategije razvijanja kvaliteta obrazovanja. 2014;:141-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3576 .

Radulović, Lidija R., Mitrović, Milica, "Elementi za strategiju građenja kvaliteta nastave" in Pedagoški modeli evaluacije i strategije razvijanja kvaliteta obrazovanja (2014):141-159,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3576 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Mitrović, Milica
PY  - 2014
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1828
AB  - Budući da su nastavne metode i odnos prema njima u načelu zasnovane na određenom shvatanju obrazovanja i nastave, podaci o njima predstavljaju dobar pokazatelj prihvaćene koncepcije obrazovanja i pristupa nastavi, te su element za građenje slike o kvalitetu nastave u celini. Zato je predmet empirijskog istraživanja koje predstavljamo u ovom radu raznovrsnost nastavnih metoda u školama u Srbiji, a istraživanjem se nastoji saznati koje se metode sreću, koliko su zastupljene pojedine metode i na koji način su organizovane u nastavnom procesu. Podaci su prikupljeni posmatranjem 354 nastavna časa u školama različitih vrsta i nivoa obrazovanja, tokom tri školske godine, u periodu 2012-2014. godina. Rezultati pokazuju da se u nastavi primenjuju različite metode, ali je njihova zastupljenost neujednačena, pri čemu dominiraju oni načini rada i organizacija metoda na času koji su zasnovani na transmisiji znanja. Najviše se koristi metoda predavanja, a ona se u toku časa najčešće javlja zajedno s ispitivanjem u funkciji ponavljanja gradiva. Na osnovu dobijenih podataka može se zaključiti da je raznovrsnost načina rada na časovima u našim školama mala i u neskladu sa savremenim tendencijama u konceptualizovanju nastavnih metoda.
AB  - Since teaching methods and the attitudes towards them are based, in principle, on a certain concept of education and teaching, the data about teachers' attitudes are a good indicator of the accepted educational concept and approach to teaching, and are at the same time an element for forming a view of the quality of teaching in general. That is why the subject of the empirical research, which we present in this article, is the variety of teaching methods in Serbia. By research we tried to find out which methods are common, how much individual methods are used and how they are organized in the teaching process. The data were gathered by observing 354 teaching lessons in the schools of different types and levels of education, during three academic years, in the period of 2012 - 2014. The results show that, in practice, different methods are used, but the frequence of individual methods use are uneven, and that those ways of work and the organization of methods based on transmission of knowledge dominate. Lecturing is the most commonly used, combined with examining in the function of the repetition of the matter. It can be concluded that the diversity of work forms in our schools is small and not in accordance with modern conceptualizations of the teaching methods.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Raznovrsnost nastavnih metoda u našim školama
T1  - Raznoobrazie metodov obučenija v naših školah
T1  - Diversity of teaching methods in our schools
EP  - 464
IS  - 3
SP  - 451
VL  - 63
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1828
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Lidija R. and Mitrović, Milica",
year = "2014",
abstract = "Budući da su nastavne metode i odnos prema njima u načelu zasnovane na određenom shvatanju obrazovanja i nastave, podaci o njima predstavljaju dobar pokazatelj prihvaćene koncepcije obrazovanja i pristupa nastavi, te su element za građenje slike o kvalitetu nastave u celini. Zato je predmet empirijskog istraživanja koje predstavljamo u ovom radu raznovrsnost nastavnih metoda u školama u Srbiji, a istraživanjem se nastoji saznati koje se metode sreću, koliko su zastupljene pojedine metode i na koji način su organizovane u nastavnom procesu. Podaci su prikupljeni posmatranjem 354 nastavna časa u školama različitih vrsta i nivoa obrazovanja, tokom tri školske godine, u periodu 2012-2014. godina. Rezultati pokazuju da se u nastavi primenjuju različite metode, ali je njihova zastupljenost neujednačena, pri čemu dominiraju oni načini rada i organizacija metoda na času koji su zasnovani na transmisiji znanja. Najviše se koristi metoda predavanja, a ona se u toku časa najčešće javlja zajedno s ispitivanjem u funkciji ponavljanja gradiva. Na osnovu dobijenih podataka može se zaključiti da je raznovrsnost načina rada na časovima u našim školama mala i u neskladu sa savremenim tendencijama u konceptualizovanju nastavnih metoda., Since teaching methods and the attitudes towards them are based, in principle, on a certain concept of education and teaching, the data about teachers' attitudes are a good indicator of the accepted educational concept and approach to teaching, and are at the same time an element for forming a view of the quality of teaching in general. That is why the subject of the empirical research, which we present in this article, is the variety of teaching methods in Serbia. By research we tried to find out which methods are common, how much individual methods are used and how they are organized in the teaching process. The data were gathered by observing 354 teaching lessons in the schools of different types and levels of education, during three academic years, in the period of 2012 - 2014. The results show that, in practice, different methods are used, but the frequence of individual methods use are uneven, and that those ways of work and the organization of methods based on transmission of knowledge dominate. Lecturing is the most commonly used, combined with examining in the function of the repetition of the matter. It can be concluded that the diversity of work forms in our schools is small and not in accordance with modern conceptualizations of the teaching methods.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Raznovrsnost nastavnih metoda u našim školama, Raznoobrazie metodov obučenija v naših školah, Diversity of teaching methods in our schools",
pages = "464-451",
number = "3",
volume = "63",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1828"
}

Radulović, L. R.,& Mitrović, M.. (2014). Raznovrsnost nastavnih metoda u našim školama. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 63(3), 451-464.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1828

Radulović LR, Mitrović M. Raznovrsnost nastavnih metoda u našim školama. in Nastava i vaspitanje. 2014;63(3):451-464.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1828 .

Radulović, Lidija R., Mitrović, Milica, "Raznovrsnost nastavnih metoda u našim školama" in Nastava i vaspitanje, 63, no. 3 (2014):451-464,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1828 .

TY  - GEN
AU  - Bennett, Maureen
AU  - Madigan, Imelda
AU  - Radulović, Lidija
AU  - Miškeljin, Lidija
PY  - 2013
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3740
AB  - Razlozi za razvijanje ovog vodiča nalaze se u saznanjima o značaju ranog razvoja i kvalitetnog
predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i u shvatanju da je dobro predškolsko vaspitanje
i obrazovanje ono koje se stalno razvija, menja, unapređuje. Preispitivanje i razvijanje
prakse predškolskog vaspitanja i obrazovanja utemeljeno je i u Zakonu o osnovama sistema
obrazovanja i vaspitanja, Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Standardima
kvaliteta rada predškolskih ustanova i Pravilniku o vrednovanju kvaliteta rada ustanova.
Praktičari u vrtićima (medicinske sestre-vaspitači, vaspitači, stručni saradnici) su ključni akteri
predškolskog vaspitanja i obrazovanja i potencijalni nosioci promene. Iako druge socijalne
i materijalne okolnosti mogu da stvore teškoće i prepreke u razvoju kvaliteta predškolskog
vaspitanja i obrazovanja, ipak će aktivnosti praktičara u velikoj meri odrediti šta će biti praksa
predškolskog vaspitanja i obrazovanja i da li će se ta praksa menjati i razvijati. Samovrednovanje
je proces koji može da pomogne praktičarima da, polazeći od razumevanja aktuelne prakse,
donose odluke kojima će menjati okolnosti i razvijati praksu predškolskog vaspitanja i
obrazovanja.
Samovrednovanje uključuje i zahteva kritički pristup prema praksi i otvorenost za preispitivanje
i promenu.To je ono što je zajedničko svakom značajnom samovrednovanju. Dakle, vodič za
samovrednovanje ne može da sadrži listu recepata koji odgovaraju svemu i svima na isti način.
Umesto toga, nadamo se da će ovaj vodič:
• pomoći vaspitačima, stručnim saradnicima i rukovodiocima da razumeju suštinu
samovrednovanja i njegove uloge u razvoju prakse
• ponuditi neke procedure, procese i resurse koji mogu da im pomognu u procesu
samovrednovanja, ali i da ih podstaknu da dalje razvijaju svoju praksu.
• podstaći ih da preispituju uobičajene načine rada i rutine, način na koji razumeju
decu i njihove potrebe, kontekst u kome deluju, svoju ulogu u vrtiću..., ali i svoju
rešenost da samoevaluiraju i menjaju praksu
• pomoći zaposlenima da prihvate samovrednovanje i da kroz njega sagledaju,
razumeju i razvijaju praksu.
U ovom smislu, samovrednovanje nije procena toga da li je rad vaspitača (ili stručnog saradnika,
ili direktora) dobar ili loš ocenjivanjem kako njegov rad korespondira nekim kriterijumima
vrednovanja koji su prethodno defnisani bez obzira na kontekst. Kriterijum procene pre bi
mogao da bude koliko praktičar istražuje, sve bolje razume, razvija svoje delovanje u kontekstu
i doprinosi promeni vrtića. Slično, značajna odlika dobrog vrtića je da u njemu postoji
spremnost da se razvija/menja kroz proces samoevaluacije i samovrednovanja i da se angažuje
na obezbeđivanju okolnosti za samoevaluaciju i razvoj.
PB  - Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije
T1  - Vodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovama
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740
ER  - 

@misc{
author = "Bennett, Maureen and Madigan, Imelda and Radulović, Lidija and Miškeljin, Lidija",
year = "2013",
abstract = "Razlozi za razvijanje ovog vodiča nalaze se u saznanjima o značaju ranog razvoja i kvalitetnog
predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i u shvatanju da je dobro predškolsko vaspitanje
i obrazovanje ono koje se stalno razvija, menja, unapređuje. Preispitivanje i razvijanje
prakse predškolskog vaspitanja i obrazovanja utemeljeno je i u Zakonu o osnovama sistema
obrazovanja i vaspitanja, Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Standardima
kvaliteta rada predškolskih ustanova i Pravilniku o vrednovanju kvaliteta rada ustanova.
Praktičari u vrtićima (medicinske sestre-vaspitači, vaspitači, stručni saradnici) su ključni akteri
predškolskog vaspitanja i obrazovanja i potencijalni nosioci promene. Iako druge socijalne
i materijalne okolnosti mogu da stvore teškoće i prepreke u razvoju kvaliteta predškolskog
vaspitanja i obrazovanja, ipak će aktivnosti praktičara u velikoj meri odrediti šta će biti praksa
predškolskog vaspitanja i obrazovanja i da li će se ta praksa menjati i razvijati. Samovrednovanje
je proces koji može da pomogne praktičarima da, polazeći od razumevanja aktuelne prakse,
donose odluke kojima će menjati okolnosti i razvijati praksu predškolskog vaspitanja i
obrazovanja.
Samovrednovanje uključuje i zahteva kritički pristup prema praksi i otvorenost za preispitivanje
i promenu.To je ono što je zajedničko svakom značajnom samovrednovanju. Dakle, vodič za
samovrednovanje ne može da sadrži listu recepata koji odgovaraju svemu i svima na isti način.
Umesto toga, nadamo se da će ovaj vodič:
• pomoći vaspitačima, stručnim saradnicima i rukovodiocima da razumeju suštinu
samovrednovanja i njegove uloge u razvoju prakse
• ponuditi neke procedure, procese i resurse koji mogu da im pomognu u procesu
samovrednovanja, ali i da ih podstaknu da dalje razvijaju svoju praksu.
• podstaći ih da preispituju uobičajene načine rada i rutine, način na koji razumeju
decu i njihove potrebe, kontekst u kome deluju, svoju ulogu u vrtiću..., ali i svoju
rešenost da samoevaluiraju i menjaju praksu
• pomoći zaposlenima da prihvate samovrednovanje i da kroz njega sagledaju,
razumeju i razvijaju praksu.
U ovom smislu, samovrednovanje nije procena toga da li je rad vaspitača (ili stručnog saradnika,
ili direktora) dobar ili loš ocenjivanjem kako njegov rad korespondira nekim kriterijumima
vrednovanja koji su prethodno defnisani bez obzira na kontekst. Kriterijum procene pre bi
mogao da bude koliko praktičar istražuje, sve bolje razume, razvija svoje delovanje u kontekstu
i doprinosi promeni vrtića. Slično, značajna odlika dobrog vrtića je da u njemu postoji
spremnost da se razvija/menja kroz proces samoevaluacije i samovrednovanja i da se angažuje
na obezbeđivanju okolnosti za samoevaluaciju i razvoj.",
publisher = "Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije",
title = "Vodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovama",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740"
}

Bennett, M., Madigan, I., Radulović, L.,& Miškeljin, L.. (2013). Vodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovama. 
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740

Bennett M, Madigan I, Radulović L, Miškeljin L. Vodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovama. 2013;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740 .

Bennett, Maureen, Madigan, Imelda, Radulović, Lidija, Miškeljin, Lidija, "Vodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovama" (2013),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740 .

TY  - CHAP
AU  - Stančić, Milan
AU  - Mitrović, Milica
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2013
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3579
AB  - This paper deals with the changes in the way of conceptualizing method in the
context of teaching and learning and their meaning for the study of quality in education. We have used two sources of information: didactic terminology relevant for understanding the methods and the way of conceptualizing the method. Overview and analysis of the relation of method with the related didactic terms (teaching approach, strategy, technique and organizational forms) have shown that the process of conceptualizing method is still open. The paper discusses four ways of conceptualizing the method: teaching method, teaching/learning methods, post-method and
methods taken as the expression of the mutual understanding of the participants in teaching/learning process. Both sources of information suggest that: (1) the current didactic moment can be considered as a period of re-defining comprehension of methods and position to the methods; (2) didactic literature includes modern, post-modern and critical concept of methods; (3) there are no uniform responses on what is quality of teaching/learning in respect to the methods; and (4) different tendencies in considering methods are linked to the different criteria for understanding the quality of teaching/learning. We have reached the conclusion that there
are two opposed tendencies in conceptualizing the methods: (1) glorification of
  “quality” method(s) and (2) abandonment of the method concept in the in the favour of teachers’ search for a “good” relation to the methods in teaching/learning context.
PB  - Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy
PB  - Faculty of Adult Education and HRD, University of Pécs, Hungary
T2  - Contemporary issues of education quality
T1  - From glorifying method toward post-method stance: Searching for quality of teaching/learning
EP  - 55
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3579
ER  - 

@inbook{
author = "Stančić, Milan and Mitrović, Milica and Radulović, Lidija R.",
year = "2013",
abstract = "This paper deals with the changes in the way of conceptualizing method in the
context of teaching and learning and their meaning for the study of quality in education. We have used two sources of information: didactic terminology relevant for understanding the methods and the way of conceptualizing the method. Overview and analysis of the relation of method with the related didactic terms (teaching approach, strategy, technique and organizational forms) have shown that the process of conceptualizing method is still open. The paper discusses four ways of conceptualizing the method: teaching method, teaching/learning methods, post-method and
methods taken as the expression of the mutual understanding of the participants in teaching/learning process. Both sources of information suggest that: (1) the current didactic moment can be considered as a period of re-defining comprehension of methods and position to the methods; (2) didactic literature includes modern, post-modern and critical concept of methods; (3) there are no uniform responses on what is quality of teaching/learning in respect to the methods; and (4) different tendencies in considering methods are linked to the different criteria for understanding the quality of teaching/learning. We have reached the conclusion that there
are two opposed tendencies in conceptualizing the methods: (1) glorification of
  “quality” method(s) and (2) abandonment of the method concept in the in the favour of teachers’ search for a “good” relation to the methods in teaching/learning context.",
publisher = "Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy, Faculty of Adult Education and HRD, University of Pécs, Hungary",
journal = "Contemporary issues of education quality",
booktitle = "From glorifying method toward post-method stance: Searching for quality of teaching/learning",
pages = "55-41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3579"
}

Stančić, M., Mitrović, M.,& Radulović, L. R.. (2013). From glorifying method toward post-method stance: Searching for quality of teaching/learning. in Contemporary issues of education quality
Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy., 41-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3579

Stančić M, Mitrović M, Radulović LR. From glorifying method toward post-method stance: Searching for quality of teaching/learning. in Contemporary issues of education quality. 2013;:41-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3579 .

Stančić, Milan, Mitrović, Milica, Radulović, Lidija R., "From glorifying method toward post-method stance: Searching for quality of teaching/learning" in Contemporary issues of education quality (2013):41-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3579 .

TY  - CHAP
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2013
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3578
AB  - Teacher research is long– known concept in pedagogical literature and the phenomenon not new in the practice. However, there are different ways of conceptualising this kind of research and many dilemmas concerning its realization. This paper searches for the landmarks which could be useful if we want to encourage, research and realize this kind of research. Our search involves: 1. Clarification of the theoretical conceptual framework of teacher research; 2. Presentation and explanation of the general teacher research characteristics; 3. Discussion of the characteristics that the successful research of this kind have. The paper gives the analysis, integration and interpretation of different sources: literature on the contemporary tendencies in pedagogical epistemology and methodology (particularly postmodern and critically oriented), literature on teachers’ research and the experiences of teachers researching own practice. The most important landmarks are: 1. Teacher research should be based on the teacher’s research attitude and issues
which are relevant for him/her; 2. Inseparability of research, practice and professional
development; 3. Critical nature and change as the part of research process.
PB  - Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy
PB  - Faculty of Adult Education and HRD, University of Pécs, Hungary
T2  - Contemporary issues of education quality
T1  - Teacher research: From theoretically-conceptual framework to the practice landmarks.
EP  - 453
SP  - 439
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3578
ER  - 

@inbook{
author = "Radulović, Lidija R.",
year = "2013",
abstract = "Teacher research is long– known concept in pedagogical literature and the phenomenon not new in the practice. However, there are different ways of conceptualising this kind of research and many dilemmas concerning its realization. This paper searches for the landmarks which could be useful if we want to encourage, research and realize this kind of research. Our search involves: 1. Clarification of the theoretical conceptual framework of teacher research; 2. Presentation and explanation of the general teacher research characteristics; 3. Discussion of the characteristics that the successful research of this kind have. The paper gives the analysis, integration and interpretation of different sources: literature on the contemporary tendencies in pedagogical epistemology and methodology (particularly postmodern and critically oriented), literature on teachers’ research and the experiences of teachers researching own practice. The most important landmarks are: 1. Teacher research should be based on the teacher’s research attitude and issues
which are relevant for him/her; 2. Inseparability of research, practice and professional
development; 3. Critical nature and change as the part of research process.",
publisher = "Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy, Faculty of Adult Education and HRD, University of Pécs, Hungary",
journal = "Contemporary issues of education quality",
booktitle = "Teacher research: From theoretically-conceptual framework to the practice landmarks.",
pages = "453-439",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3578"
}

Radulović, L. R.. (2013). Teacher research: From theoretically-conceptual framework to the practice landmarks.. in Contemporary issues of education quality
Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia Institute for Pedagogy and Andragogy., 439-453.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3578

Radulović LR. Teacher research: From theoretically-conceptual framework to the practice landmarks.. in Contemporary issues of education quality. 2013;:439-453.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3578 .

Radulović, Lidija R., "Teacher research: From theoretically-conceptual framework to the practice landmarks." in Contemporary issues of education quality (2013):439-453,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3578 .

TY  - JOUR
AU  - Radulović, Lidija R.
AU  - Mitrović, Milica
PY  - 2011
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1276
AB  - U prilogu se problematizuje pitanje zašto metode u nastavi u našoj sredini nisu dovoljno raznovrsne. Okvir problematizovanja čine različita naučna saznanja koja upućuju na neophodnost raznovrsnih metoda i tehnika rada u nastavi, reformski proces obrazovanja u Srbiji započet početkom dvehiljadite godine, kao i neki empirijski uvidi o vrstama i načinu korišćenja metoda u nastavi. Najnoviji radovi o metodama nastave, s jedne, i o profesiji nastavnik, s druge strane, ukazuju ne samo na nužnost korišćenja različitih metoda već i na potrebu da nastavnik razvija i u praksi istražuje odgovarajući metodski postupak. U prilogu razmatramo koliko je započeti reformski proces obezbedio uslove za autonomnu ulogu nastavnika u kreiranju obrazovanja različitim metodama i koje još obrazovne i normativne okolnosti imaju uticaja na ovu autonomiju nastavnika u našoj sredini. Problematizujući ovo pitanje zaključile smo da je mnogo više faktora koji ograničavaju profesionalnu autonomiju nastavnika i stavljaju ga pred suprotstavljene profesionalne zahteve od onih koji mu otvaraju prostor za autonomno oblikovanje i razvijanje nastave.
AB  - The paper discusses the issue of lack in diversity of teaching techniques in our school. The framework for consideration includes different scientific findings which stress the importance of using varied techniques and methodology in teaching, the process of reforming education in Serbia, and some empirical insights on different teaching techniques and the modes of their usage in the classroom. The latest research on the types and modes of usage of teaching techniques, on the one hand, and on teacher profession, on the other, indicate not only the necessity of using different techniques, but also to the need for the teacher to develop and practically explore the possibilities of teaching procedures. This paper is an attempt to analyze to what extent the ongoing reform process provides conditions for teacher autonomy in fostering education by varied teaching techniques and which educational and normative factors affect teacher autonomy in our society. Having considered the issue we concluded that there are many more factors that limit professional autonomy of teachers and confront them with competing professional demands than those which open space for autonomous design and development of teaching.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Zašto su nastavne metode u našim školama nedovoljno raznovrsne?
T1  - Why do teaching techniques in our school lack in diversity?
EP  - 377
IS  - 3
SP  - 367
VL  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1276
ER  - 

@article{
author = "Radulović, Lidija R. and Mitrović, Milica",
year = "2011",
abstract = "U prilogu se problematizuje pitanje zašto metode u nastavi u našoj sredini nisu dovoljno raznovrsne. Okvir problematizovanja čine različita naučna saznanja koja upućuju na neophodnost raznovrsnih metoda i tehnika rada u nastavi, reformski proces obrazovanja u Srbiji započet početkom dvehiljadite godine, kao i neki empirijski uvidi o vrstama i načinu korišćenja metoda u nastavi. Najnoviji radovi o metodama nastave, s jedne, i o profesiji nastavnik, s druge strane, ukazuju ne samo na nužnost korišćenja različitih metoda već i na potrebu da nastavnik razvija i u praksi istražuje odgovarajući metodski postupak. U prilogu razmatramo koliko je započeti reformski proces obezbedio uslove za autonomnu ulogu nastavnika u kreiranju obrazovanja različitim metodama i koje još obrazovne i normativne okolnosti imaju uticaja na ovu autonomiju nastavnika u našoj sredini. Problematizujući ovo pitanje zaključile smo da je mnogo više faktora koji ograničavaju profesionalnu autonomiju nastavnika i stavljaju ga pred suprotstavljene profesionalne zahteve od onih koji mu otvaraju prostor za autonomno oblikovanje i razvijanje nastave., The paper discusses the issue of lack in diversity of teaching techniques in our school. The framework for consideration includes different scientific findings which stress the importance of using varied techniques and methodology in teaching, the process of reforming education in Serbia, and some empirical insights on different teaching techniques and the modes of their usage in the classroom. The latest research on the types and modes of usage of teaching techniques, on the one hand, and on teacher profession, on the other, indicate not only the necessity of using different techniques, but also to the need for the teacher to develop and practically explore the possibilities of teaching procedures. This paper is an attempt to analyze to what extent the ongoing reform process provides conditions for teacher autonomy in fostering education by varied teaching techniques and which educational and normative factors affect teacher autonomy in our society. Having considered the issue we concluded that there are many more factors that limit professional autonomy of teachers and confront them with competing professional demands than those which open space for autonomous design and development of teaching.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Zašto su nastavne metode u našim školama nedovoljno raznovrsne?, Why do teaching techniques in our school lack in diversity?",
pages = "377-367",
number = "3",
volume = "60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1276"
}

Radulović, L. R.,& Mitrović, M.. (2011). Zašto su nastavne metode u našim školama nedovoljno raznovrsne?. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 60(3), 367-377.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1276

Radulović LR, Mitrović M. Zašto su nastavne metode u našim školama nedovoljno raznovrsne?. in Nastava i vaspitanje. 2011;60(3):367-377.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1276 .

Radulović, Lidija R., Mitrović, Milica, "Zašto su nastavne metode u našim školama nedovoljno raznovrsne?" in Nastava i vaspitanje, 60, no. 3 (2011):367-377,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_1276 .

TY  - BOOK
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2011
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3573
AB  - Educating Teachers for Reflective Practice:The  understanding  of  the  characteristics  of  the  education  for  the  re-
flective  practice  and  development  of  such  an  education  is  based  on  the  way  we  understand  the  concepts  of  a  teacher  as  the  reflective  practitioner  and  reflective  practice.  These  concepts  do  not  cover  only  the  individual  characteristics of a teacher and his/her practice but the aspects of the particular approach to a teacher profession too. The approach to a teacher as to a reflective practitioner encompasses teachers’ competences, his/her way 
of acting and the comprehensive understanding of the teaching profession 
as a whole, cognition and exploration of the education issues, institutions 

and  the  teacher’s  position  and  his/her  actions  in  relation  to  the  institutional and wider context.
The basic characteristics of this approach are:The way it responds to the epistemology issues: the unity of theory and practice, and spiral cycle of action, evaluation and reflection;The way it looks at the meaning and the purpose of the reflective practice:  the  development  of  the individual  and  environment,  development of the theory and practice.
PB  - Filozofski fakultet u Beogradu
T1  - Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3573
ER  - 

@book{
author = "Radulović, Lidija R.",
year = "2011",
abstract = "Educating Teachers for Reflective Practice:The  understanding  of  the  characteristics  of  the  education  for  the  re-
flective  practice  and  development  of  such  an  education  is  based  on  the  way  we  understand  the  concepts  of  a  teacher  as  the  reflective  practitioner  and  reflective  practice.  These  concepts  do  not  cover  only  the  individual  characteristics of a teacher and his/her practice but the aspects of the particular approach to a teacher profession too. The approach to a teacher as to a reflective practitioner encompasses teachers’ competences, his/her way 
of acting and the comprehensive understanding of the teaching profession 
as a whole, cognition and exploration of the education issues, institutions 

and  the  teacher’s  position  and  his/her  actions  in  relation  to  the  institutional and wider context.
The basic characteristics of this approach are:The way it responds to the epistemology issues: the unity of theory and practice, and spiral cycle of action, evaluation and reflection;The way it looks at the meaning and the purpose of the reflective practice:  the  development  of  the individual  and  environment,  development of the theory and practice.",
publisher = "Filozofski fakultet u Beogradu",
title = "Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3573"
}

Radulović, L. R.. (2011). Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu. 
Filozofski fakultet u Beogradu..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3573

Radulović LR. Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu. 2011;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3573 .

Radulović, Lidija R., "Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu" (2011),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3573 .

TY  - JOUR
AU  - Vujisić-Živković, Nataša
AU  - Pejatović, Aleksandra
AU  - Radulović, Lidija R.
PY  - 2010
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3570
PB  - Institut za pedagogiju i andragogiju
T2  - Andragoške studije
T1  - Profesionalne kompetencije nastavnika - standardi profesionalnih kompetencija nastavnika - da li su nam potrebni i kako da do njih dođemo
EP  - 170
IS  - 1
SP  - 161
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3570
ER  - 

@article{
author = "Vujisić-Živković, Nataša and Pejatović, Aleksandra and Radulović, Lidija R.",
year = "2010",
publisher = "Institut za pedagogiju i andragogiju",
journal = "Andragoške studije",
title = "Profesionalne kompetencije nastavnika - standardi profesionalnih kompetencija nastavnika - da li su nam potrebni i kako da do njih dođemo",
pages = "170-161",
number = "1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3570"
}

Vujisić-Živković, N., Pejatović, A.,& Radulović, L. R.. (2010). Profesionalne kompetencije nastavnika - standardi profesionalnih kompetencija nastavnika - da li su nam potrebni i kako da do njih dođemo. in Andragoške studije
Institut za pedagogiju i andragogiju.(1), 161-170.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3570

Vujisić-Živković N, Pejatović A, Radulović LR. Profesionalne kompetencije nastavnika - standardi profesionalnih kompetencija nastavnika - da li su nam potrebni i kako da do njih dođemo. in Andragoške studije. 2010;(1):161-170.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3570 .

Vujisić-Živković, Nataša, Pejatović, Aleksandra, Radulović, Lidija R., "Profesionalne kompetencije nastavnika - standardi profesionalnih kompetencija nastavnika - da li su nam potrebni i kako da do njih dođemo" in Andragoške studije, no. 1 (2010):161-170,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3570 .