@conference{
author = "Perić, Marko and Popović, Tamara and Mojović, Kristina and Bogdanović, Sara and Kostić, Aleksandar",
year = "2016",
abstract = "U zadacima primovanja u kojima se ispituje efekat konteksta (prima) na obradu
reči mete efekti facilitacije i inhibicije određuju se u odnosu na neutralnu tačku
(neutral prime) koja se najčešće sastoji od nekoliko krstića ili pluseva (xxx,
+++) i za koje se pretpostavlja da ni na koji način ne utiču na obradu reči mete.
Najveći broj istraživanja u kojima je ispitan efekat konteksta na obradu reči
mete izveden je u okviru semantičke ili asocijativne povezanosti dve reči.
Dobijeni nalazi su u velikoj meri nekonzistentni jer se pokazalo da u nekim
slučajevima dolazi do produženog vremena reagovanja na reč metu ukoliko se
neutralna tačka sastoji od neleksičkog materijala (xxx, ili +++), što čini procene
efekta facilitacije i inhibicije nepouzdanim. Za razliku od semantičke ili
asocijativne povezanosti dve reči kod kojih je status nekongruentnog konteksta
nedovoljno jasno određen, pa samim tim i efekat inhibicije nema jasno određen
status, u gramatičkoj vezi dve reči kongruentan i nekongruentan kontekst jasno
su određeni gramatičkim pravilima slaganja, iz čega bi trebalo da slede efekti
facilitacije i inhibicije koji se određuju u odnosu na neutralnu tačku (neutralni
kontekst). Izvedena su tri eksperimenta sa zadatkom leksičke odluke u kojima
su imenicama muškog roda, prikazanim u dva flektivna oblika (nastavak –u i
nastavak –om), prethodili gramatički kongruentan i nekongruentan pridevski
kontekst i neutralan kontekst u trajanju od 500 ms. U prvom eksperimentu
neutralan kontekst se sastojao od nekoliko zvezdica (***), u drugom ogledu je
kontekst bio podvučen, tako da se neutralan kontekst sastojao samo od crte, dok
se u trećem ogledu stimulus prim pojavio u okviru /PRIM/, a zatim bi se na
istom ekranu prostorno pomerena pojavila meta /META/. U prva dva
eksperimenta dobijena je statistički značajna razlika (oko 60 ms) između
neutralne i nekongruentne situacije (p < 0.001), dok je u trećem ogledu ova
razlika iznosila 8ms i nije statistički značajna. Rezultati prikazanih
eksperimenata problematizuju status neutralne tačke u ogledima sa gramatičkim primovanjem, a samim tim i status inhibicije u situaciji kada flektivnom obliku
prethodi nekogruentan gramatički kontekst.",
journal = "Book of Abstracts, XXII Scientific Conference Empirical Studies in Psychology, Belgrade, Republic of Serbia (March 18–20)",
title = "Neutralna tačka u ispitivanju efekta gramatičkog konteksta na obradu flektivnih oblika u srpskom jeziku, A neutral point in examining the effects of grammatical context on the processing of inflectional forms in the Serbian language",
pages = "55-54",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5801"
}