@book{
author = "Burgund, Anita and Jović, Nikola and Krnjaić, Zora and Pucarević, Bojana and Rajić, Milana and Skrobić, Ljiljana and Videnović, Marina and Žegarac, Nevenka",
year = "2019",
abstract = "Projekat „Hraniteljstvo i dobrobit adolestenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi“ je usmeren na sticanje znanja o dobrobiti, odnosno dobrostanju adolescenata na porodičnom smeštaju. On je deo šire inicijative koja u partnerstvu sprovode UNICEF, Departman za socijalni rad i socijalnu politiku Fakulteta političkih nauka i Institut za psihologiju Univerziteta u Beogradu.
Na osnovu raspoloživih podataka, tokom 2018. godine približno 3000 adolescenata je bilo porodičnom smeštaju u Srbiji. Najveći broj njih je na altenativnom staranju 8 ili više godina, imaju prekinute ili sporadične kontakte sa svojim porodicama porekla i socijalnim mrežama u zajednicama iz kojih potiču. Ovi adolescenti imaju samo delimične podatke o svojoj prošlosti i budućnosti, i ne učestvuju ili sporadično učestvuju u odlukama koje utiču na njihove živote. Stoga je važno sagledati njihova iskustva, gledišta i aspiracije, kao i gledišta odraslih koji su odgovorni za njihovo odrastanje o povoljnim i manje povoljnim aspektima aktuelnog sistema hraniteljstva u Srbiji.
U ovoj studiji, dobrobit ili dobro-stanje dece i adolescenta je operacionalizovana podsredstvom pozitivnih emocija, angažovanosti i uključenosti, odnosa, istrajnosti, optimizma, davanja smisla i dostignuća koja su povezana sa četri strane mreže hraniteljstva: dete, biološka porodica, hranitelji i socijalna služba. Nastojali smo da utvrdimo sličnosti i razlike među adolescentima iz hraniteljskih i bioloških porodica, a i da razmotrimo iskustva, gledišta i težnje adolescenata na porodičnom smeštaju, kao i gledišta o aspektima njihove dobrobiti onih koji se o njima staraju.
Ovo istraživanje ima za svrhu da unapredi sistem hraniteljstva u Srbiji, da bi taj sistem bio u većoj meri pripremljen i sposoban da obezbedi kvalitetnu podršku dobrobiti adolescenata.
U istraživanju je primenjen pristup kovergentnog paralelnog mešanog metoda (Piano and Creswell, 2015). Dva različita tipa istraživanja su primenjena paralelno, a potom su spojena tokom interpretacije da bi dospeli do dubljeg razumevanja fenomena, i to upotrebom triangulacije za sistematizaciju i analizu različitih izvora informacija.
Kvantitativni deo istraživanja usmeren je na poređenje adolescenata na hraniteljstvu i referentne grupe adolescenata iz opšte populacije po različitim aspektima dobrobiti kao i na identifikovanje glavnih prepreka za pozitivan razvoj i napredovanje adolescenata na hraniteljstvu. Ovaj deo istraživanja obuhvata:
• Adolescente uzrasta od 14 do 19 godina, koji pohađaju više razrede osnovne škole i srednju školu (uključujući i adolescente iz hraniteljskih porodica);
• Stručne saradnike u školama (psihologe i pedagoge), jer se pretpostavlja da su oni resurs i podrška nastavnicima koji rade sa adolescentima na hraniteljstvu.
Kvalitativni deo istraživanja se usmerio na dobrobit adolescenata na hraniteljstvu, te je korišćen metod dubinskih intervijua i fokus grupa sa relevantnim društvenim akterima: adolescentima koji odrastaju na porodičnom smeštaju, a koji su bili podeljeni u uzrasne grupe, odraslima koji su odgovorni za njihovu svakodnevnu negu i dobrobit i sa ključnim informatorima, kao osobama koje su zadužene ili imaju uticaj na opštu dobrobit adolescenata.
Kvantitativni deo istraživanja obavljen je baterijom upitnika za adolescente koja obuhvata: relevantne sociodemografske podatke; Upitnik koji se odnosi na participaciju adolescenata u donošenju odluka, u aktivnostima u svakodnevnom životu i odnosima sa značajnim odraslima i vršnjacima; EPOCH skalu dobrobiti adolescenata; Skalu benevolentnih iskustava u detinjstvu (The Benevolent Childhood Experiences (BCEs) scale); AIDA Upitnik za samoprocenu identiteta u adolescenciji (A Self Report Questionnaire For Measuring Identity In Adolescence). Za stručne saradnike koji rade u školama napravljen je poseban Upitnik.
Kvalitativni deo istraživanja je obavljen pomoću protokola za intervjuisanje i niza protokola za diskusije u fokus grupama koji su adaptirani za različite grupe ispitanika (adolescente različitog uzrasta, hranitelje i profesionalce).
Ključni nalazi
• Adolescnti na hraniteljstvu deluju dobro integrisano, a imaju izražen doživljaj i iskustva diskriminacije.
• Adolescentima je dobro kada imaju dobar odnos sa hraniteljima, a ako toga nema, njihovi problemi mogu da ostanu neprepoznati.
• Hranitelji su zbunjeni pred adolescentima i nedovoljno podržani usled prebacivanja odgovornosti među akterima u sistemu.
• Nedostatak sistemskih kapaciteta ugrožava dobrobit adoelscenata na alternativnom stanju u Srbiji.
• Adolescenti su nepoželjni za hraniteljstvo i za sistem alternativnog staranja u celini.
• Sistem alternativnog staranja nije dovoljno responzivan za potrebe srodničkih hranitelja i bioloških roditelja.
• Profesionalci eventualno rade na kontaktima adoelscenata, a ne i na odnosima.
• Hraniteljstvo u Srbiji je konstruisano kao rešenje za neostatak opcija stalnosti za decu.
• Nema sistemskog rada na životnoj priči adolescenata na hraniteljsvu.
• Participacija nije proznata kao pravo i vitalan interes adolescenta na hraniteljstvu.",
publisher = "Beograd: Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka",
title = "Hraniteljstvo i dobrobit adolescenata: Istraživanje za unapređenje politika i praksi",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4354"
}