Milidrag, Marica

Link to this page

Authority KeyName Variants
85392c0a-67ca-4f3e-b2f2-28d6339cef94
  • Milidrag, Marica (3)
Projects

Author's Bibliography

Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?

Lozanović, Dragana; Milidrag, Marica; Bogdanović, Radovan; Sokal Jovanović, Ljiljana; Videnović, Marina; Stepanovic Ilić, Ivana; Stepanović Ilić, Ivana

(Srpsko lekarsko društvo - Podružnica Zaječar, Zaječar, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Lozanović, Dragana
AU  - Milidrag, Marica
AU  - Bogdanović, Radovan
AU  - Sokal Jovanović, Ljiljana
AU  - Videnović, Marina
AU  - Stepanovic Ilić, Ivana
AU  - Stepanović Ilić, Ivana
PY  - 2021
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4363
AB  - У педијатријској примарној здравственој заштити једна од основних активности је
превенција болести и стања која угрожавају квалитет живота детета и његово свакодневно
функционисање у окружењу. Према подацима у свету око 17% деце има неке развојне тешкоће, а тек код 50% њих оне се открију пре пре поласка у школу. Циљ процене развоја је систематично и прецизно рано откривање одступања од нормативног развоја, правовремено предузимање одговарајућих интервенција, као и отклањања или ублажавања поремећаја. Истраживања су
показала да је употреба инструмената повећала рано откривање развојних кашњења или
поремећаја у развоју (на овај начин открива се 70-80% деце код које постоје развојни проблеми) и
дала могућност за рану примену интервентних мера. Сет од 21 упитнка Ages & Stages
Questionnaires ASQ-3, се користи више од 30 година у свету за скрининг и евалуацију развоја деце посматрањем начина на који деца напредују у важним областима као што су говор, физичка способност, социјалне вештине и вештине решавања проблема све деце узраста од 2 месеца до 5,5 година. Попуњавају га родитељи и враћају професионалцима, а они даље врше процену на основу јасног упутства о поступку уписивања резултата по доменима развоја, бодовања (графички и табеларно) тумачења и саопшавања, као и за обуку родитеља да стимулишу развој кроз игру, тј. како и шта да даље раде са детето родитеља да стимулишу развој кроз игру, тј. како и шта да даље раде са дететом. У претходних десет година Удружење педијатара Србије, заједно са партнерима, залаже за свеобухватну процену и праћење развоја деце употребом валидних инструмената у оквиру превентивних педијатријских прегледа. Низом пројеката у овој области, едукацијом педијатара и сарадника, применом у пракси, тестиран је и адаптиран а у 2019. години и
стандардизован упитник ASQ-3, под називом ,,Узрасти и развој детета“ (УРД).
PB  - Srpsko lekarsko društvo - Podružnica Zaječar, Zaječar
T2  - Timočki medicinski glasnik
T1  - Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?
EP  - 131
EP  - 131
IS  - 3
SP  - 129
VL  - 46
DO  - 10.5937/tmg2103129L
ER  - 
@article{
author = "Lozanović, Dragana and Milidrag, Marica and Bogdanović, Radovan and Sokal Jovanović, Ljiljana and Videnović, Marina and Stepanovic Ilić, Ivana and Stepanović Ilić, Ivana",
year = "2021",
abstract = "У педијатријској примарној здравственој заштити једна од основних активности је
превенција болести и стања која угрожавају квалитет живота детета и његово свакодневно
функционисање у окружењу. Према подацима у свету око 17% деце има неке развојне тешкоће, а тек код 50% њих оне се открију пре пре поласка у школу. Циљ процене развоја је систематично и прецизно рано откривање одступања од нормативног развоја, правовремено предузимање одговарајућих интервенција, као и отклањања или ублажавања поремећаја. Истраживања су
показала да је употреба инструмената повећала рано откривање развојних кашњења или
поремећаја у развоју (на овај начин открива се 70-80% деце код које постоје развојни проблеми) и
дала могућност за рану примену интервентних мера. Сет од 21 упитнка Ages & Stages
Questionnaires ASQ-3, се користи више од 30 година у свету за скрининг и евалуацију развоја деце посматрањем начина на који деца напредују у важним областима као што су говор, физичка способност, социјалне вештине и вештине решавања проблема све деце узраста од 2 месеца до 5,5 година. Попуњавају га родитељи и враћају професионалцима, а они даље врше процену на основу јасног упутства о поступку уписивања резултата по доменима развоја, бодовања (графички и табеларно) тумачења и саопшавања, као и за обуку родитеља да стимулишу развој кроз игру, тј. како и шта да даље раде са детето родитеља да стимулишу развој кроз игру, тј. како и шта да даље раде са дететом. У претходних десет година Удружење педијатара Србије, заједно са партнерима, залаже за свеобухватну процену и праћење развоја деце употребом валидних инструмената у оквиру превентивних педијатријских прегледа. Низом пројеката у овој области, едукацијом педијатара и сарадника, применом у пракси, тестиран је и адаптиран а у 2019. години и
стандардизован упитник ASQ-3, под називом ,,Узрасти и развој детета“ (УРД).",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo - Podružnica Zaječar, Zaječar",
journal = "Timočki medicinski glasnik",
title = "Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?",
pages = "131-131-129",
number = "3",
volume = "46",
doi = "10.5937/tmg2103129L"
}
Lozanović, D., Milidrag, M., Bogdanović, R., Sokal Jovanović, L., Videnović, M., Stepanovic Ilić, I.,& Stepanović Ilić, I.. (2021). Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?. in Timočki medicinski glasnik
Srpsko lekarsko društvo - Podružnica Zaječar, Zaječar., 46(3), 129-131.
https://doi.org/10.5937/tmg2103129L
Lozanović D, Milidrag M, Bogdanović R, Sokal Jovanović L, Videnović M, Stepanovic Ilić I, Stepanović Ilić I. Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?. in Timočki medicinski glasnik. 2021;46(3):129-131.
doi:10.5937/tmg2103129L .
Lozanović, Dragana, Milidrag, Marica, Bogdanović, Radovan, Sokal Jovanović, Ljiljana, Videnović, Marina, Stepanovic Ilić, Ivana, Stepanović Ilić, Ivana, "Зашто и када је важна примена стандардизованих упитника "Ages & Stages questionnaires" (ASQ-3)-''узрасти и развој детета'', за процену и праћење развоја деце у раном детињству?" in Timočki medicinski glasnik, 46, no. 3 (2021):129-131,
https://doi.org/10.5937/tmg2103129L . .
1

Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra

Anđelković, Darinka; Čolić, Gordana; Gajić, Snežana; Ilić, Snežana; Jović, Aleksandra; Milanović, Marko; Milidrag, Marica; Miljuš, Dragan; Ostojić, Sanja; Pejović Milovančević, Milica; Petković Milenović, Milena; Plavšić, Snežana; Prodanović, Ana; Rebić Jelić, Jasna; Rudić, Nenad; Simić, Ljiljana; Stojanović, Sandra; Ševa, Nada; Zajeganović Jakovljević, Jelena; Mandić Kolar, Mirjana

(Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, 2021)

TY  - UNPB
AU  - Anđelković, Darinka
AU  - Čolić, Gordana
AU  - Gajić, Snežana
AU  - Ilić, Snežana
AU  - Jović, Aleksandra
AU  - Milanović, Marko
AU  - Milidrag, Marica
AU  - Miljuš, Dragan
AU  - Ostojić, Sanja
AU  - Pejović Milovančević, Milica
AU  - Petković Milenović, Milena
AU  - Plavšić, Snežana
AU  - Prodanović, Ana
AU  - Rebić Jelić, Jasna
AU  - Rudić, Nenad
AU  - Simić, Ljiljana
AU  - Stojanović, Sandra
AU  - Ševa, Nada
AU  - Zajeganović Jakovljević, Jelena
AU  - Mandić Kolar, Mirjana
PY  - 2021
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4599
AB  - Deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju su jedna od najosetljivijih grupa dece koja teže pristupaju odgovarajućim
uslugama i retko dostižu ili održavaju zadovoljavajući nivo razvoja i zdravlja. Bez dodatne podrške u oblasti zdravstvene zaštite, rehabilitacije, socijalne zaštite, obrazovanja i vaspitanja i odrastanja u porodičnom okruženju, razvoj i
zdravlje ove dece mogu biti ozbiljno ugroženi.
Potreba za zaštitom i unapređenjem prava dece sa invaliditetom i smetnjama u razvoju je prepoznata u krovnim
međunarodnim konvencijama ratifikovanim i od strane Republike Srbije. Konvencija o pravima deteta je prvi put
uključila član koji se odnosi na prava dece sa invaliditetom. Ona uvodi zabranu svih vrsta diskriminacije na osnovu
invaliditeta (čl. 2) kao i obavezu obezbeđivanja usluga za decu sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo da ostvare
najviši mogući stepen društvene integracije (čl. 23).
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom posebno prepoznaje decu sa invaliditetom (čl. 7) i obavezuje države potpisnice da obezbede ostvarivanje prava dece sa invaliditetom na ravnopravan način sa drugom decom, da promovišu
njihov najbolji interes i da osiguraju njihovo pravo da se čuju njihovi interesi. Usvajanjem ove Кonvencije dolazi i do
redefinisanja koncepta invaliditeta i promene fokusa sa medicinskog modela koji je bio fokusiran na oštećenje koje
treba lečiti i nedostatke pojedinca, ka socijalnom modelu koji invaliditet posmatra kao posledicu okruženja (socijalnog, fizičkog, programskog, kulturnog) koje postavljanjem barijera onemogućava punu participaciju osoba i dece sa
invaliditetom. Obe pomenute konvencije se fokusiraju na neravnopravan položaj u kome se nalaze deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju i pozivaju da se unapredi njihov pristup uslugama i participacija u svim sferama života.
Da bi države mogle da razvijaju, primenjuju i evaluiraju politike i programe koji treba da unaprede položaj dece sa
smetnjama u razvoju i invaliditetom, neophodni su im podaci o njihovom broju i položaju. Iz tog razloga i Konvencija o
pravima osoba sa invaliditetom ohrabruje države da sakupljaju odgovarajuće informacije kako bi mogle da formulišu
i sprovode politike usmerene na ostvarivanje Konvencije (čl. 31).
Uspostavljanje Registra dece sa smetnjama u razvoju u ovom smislu predstavlja ispunjavanje obaveze Republike Srbije po obe konvencije koje se odnose na prava dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Procenjuje se da 3–22%
dece u svetu ima neki vid smetnji u razvoju (1, 2, 3, 4). Rano prepoznavanje smetnji u razvoju i razvojnih odstupanja
i obezbeđivanje odgovarajućih ranih intervencija mogu umanjiti težinu razvojnih smetnji koje u odsustvu intervencije
mogu dovesti do trajnog invaliditeta. Učestalost privremenog ili trajnog smanjenja funkcija se povećava sa godinama.
Pouzdani podaci o učestalosti invaliditeta i smetnji u razvoju kod dece u Srbiji ne postoje.
Registar dece sa smetnjama u razvoju (Registar) osnovni je deo svakog racionalnog programa koji teži da adekvatno
podrži decu sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom i prati njihov status. Registar sadrži niz utvrđenih, novootkrivenih slučajeva dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom u populaciji Srbije. Osnovni cilj registracije je da pruži
uvid u broj utvrđenih, novootkrivenih slučajeva dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u populaciji Srbije.
Registar procenjuje ukupnu stopu incidencije i prevalencije funkcionalnih teškoća po uzrastu, polu, mestu stanovanja
i drugim karakteristikama. Registar predstavlja i osnovu za analize vremenskih trendova i kohorti formiranih na
rođenju, izračunavanje godina života izgubljenih zbog smetnji u razvoju ili invaliditeta, kao i utvrđivanje direktnih i
indirektnih troškova nastalih zbog privremene ili trajne onesposobljenosti osoba zbog smetnji u razvoju.
1 UVOD
Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra 9
Ovakav način posmatranja i praćenja dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima ogroman javnozdravstveni značaj, jer omogućava procenu opterećenja društva različitim smetnjama u razvoju i invaliditetom dece, ali i oboljenjima
koja do njih dovode, stručni pristup planiranju zdravstvene zaštite u oblasti razvoja ove osetljive populacije, izradu
preventivnih strategija i programa prevencije smetnji u razvoju i invaliditeta, praćenje i procenu sprovođenja preventivnih mera, formulisanje zdravstvene politike i unapređenje organizacije zdravstvene zaštite dece sa smetnjama u
razvoju i/ili invaliditetom, ali i polaznu osnovu za klinička i epidemiološka istraživanja u ovoj oblasti.
Identifikacija smetnji u razvoju i poteškoća u funkcionisanju u različitim domenima je važan preduslov za koncipiranje nemedicinske podrške iz sistema obrazovanja ili socijalne zaštite, a koja treba da omogući obrazovnu ili širu
društvenu inkluziju deteta. Univerzalni jezik koji Registar koristi da opiše smetnje u razvoju kao intenzitet teškoća
u funkcionisanju, omogućava drugim sistemima da podatke iz Registra koriste za definisanje mera podrške iz svoje
nadležnosti. Na ovaj način Registar potencijalno ima mnogo veći značaj u obezbeđivanju preduslova za ostvarivanje
pune participacije i razvoja dece i mladih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Osnovni uslov za kvalitetno funkcionisanje Registra je da podaci koji se prikupljaju budu usklađeni sa nacionalnim
potrebama, pri čemu nomenklature i definicije svakog entiteta, obeležja i modaliteta varijabli koje se prate treba da
budu konzistentne, kako bi se postigla međunarodna komparabilnost podataka.
Preduslovi za organizovanje Registra odnose se na: definisan obrazac prijave dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom, precizirane izvore informacija, učesnike, kadar i opremu u registraciji, kao i na uspostavljenu informatičku
podršku i sistem informisanja.
Sve informacije koje se odnose na Registar, uključujući organizaciju, metodologiju i principe rada u Registru, sastavni
su deo ovog uputstva.
U cilju izrade predloga obrasca prijave dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom, Institut za javno zdravlje Srbije
je krajem 2015. godine inicirao i organizovao formiranje posebne Radne grupe, sa zadatkom izrade predloga navedene prijave. Radnu grupu činili su predstavnici Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje,
Instituta za javno zdravlje Srbije, sistema zdravstvene i socijalne zaštite, prosvete, UNICEF-a i drugih. Radu grupe
značajno su doprinele stručne sugestije Džudit Holenveger Haskel i Nirvane Pištoljević, konsultanata UNICEF-a u
oblasti procene funkcija, sposobnosti i zdravlja. Džudit Holenveger Haskel, profesorka Univerziteta u Cirihu, jedna
je od autora Međunarodne klasifikacije funkcionisanja, invaliditeta i zdravlja za decu i mlade (International Classification of Functioning, Disability and Health — Children and Youth — ICF-CY) Svetske zdravstvene organizacije (5).
Na kraju svog mandata, Radna grupa je definisala predlog obrasca Prijave dece sa smetnjama u razvoju, Instrument
za procenu funkcionalne sposobnosti, kao i osnovne metodološke principe neophodne za funkcionisanje ovog Registra.
PB  - Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”
T1  - Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4599
ER  - 
@techreport{
author = "Anđelković, Darinka and Čolić, Gordana and Gajić, Snežana and Ilić, Snežana and Jović, Aleksandra and Milanović, Marko and Milidrag, Marica and Miljuš, Dragan and Ostojić, Sanja and Pejović Milovančević, Milica and Petković Milenović, Milena and Plavšić, Snežana and Prodanović, Ana and Rebić Jelić, Jasna and Rudić, Nenad and Simić, Ljiljana and Stojanović, Sandra and Ševa, Nada and Zajeganović Jakovljević, Jelena and Mandić Kolar, Mirjana",
year = "2021",
abstract = "Deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju su jedna od najosetljivijih grupa dece koja teže pristupaju odgovarajućim
uslugama i retko dostižu ili održavaju zadovoljavajući nivo razvoja i zdravlja. Bez dodatne podrške u oblasti zdravstvene zaštite, rehabilitacije, socijalne zaštite, obrazovanja i vaspitanja i odrastanja u porodičnom okruženju, razvoj i
zdravlje ove dece mogu biti ozbiljno ugroženi.
Potreba za zaštitom i unapređenjem prava dece sa invaliditetom i smetnjama u razvoju je prepoznata u krovnim
međunarodnim konvencijama ratifikovanim i od strane Republike Srbije. Konvencija o pravima deteta je prvi put
uključila član koji se odnosi na prava dece sa invaliditetom. Ona uvodi zabranu svih vrsta diskriminacije na osnovu
invaliditeta (čl. 2) kao i obavezu obezbeđivanja usluga za decu sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo da ostvare
najviši mogući stepen društvene integracije (čl. 23).
Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom posebno prepoznaje decu sa invaliditetom (čl. 7) i obavezuje države potpisnice da obezbede ostvarivanje prava dece sa invaliditetom na ravnopravan način sa drugom decom, da promovišu
njihov najbolji interes i da osiguraju njihovo pravo da se čuju njihovi interesi. Usvajanjem ove Кonvencije dolazi i do
redefinisanja koncepta invaliditeta i promene fokusa sa medicinskog modela koji je bio fokusiran na oštećenje koje
treba lečiti i nedostatke pojedinca, ka socijalnom modelu koji invaliditet posmatra kao posledicu okruženja (socijalnog, fizičkog, programskog, kulturnog) koje postavljanjem barijera onemogućava punu participaciju osoba i dece sa
invaliditetom. Obe pomenute konvencije se fokusiraju na neravnopravan položaj u kome se nalaze deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju i pozivaju da se unapredi njihov pristup uslugama i participacija u svim sferama života.
Da bi države mogle da razvijaju, primenjuju i evaluiraju politike i programe koji treba da unaprede položaj dece sa
smetnjama u razvoju i invaliditetom, neophodni su im podaci o njihovom broju i položaju. Iz tog razloga i Konvencija o
pravima osoba sa invaliditetom ohrabruje države da sakupljaju odgovarajuće informacije kako bi mogle da formulišu
i sprovode politike usmerene na ostvarivanje Konvencije (čl. 31).
Uspostavljanje Registra dece sa smetnjama u razvoju u ovom smislu predstavlja ispunjavanje obaveze Republike Srbije po obe konvencije koje se odnose na prava dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom. Procenjuje se da 3–22%
dece u svetu ima neki vid smetnji u razvoju (1, 2, 3, 4). Rano prepoznavanje smetnji u razvoju i razvojnih odstupanja
i obezbeđivanje odgovarajućih ranih intervencija mogu umanjiti težinu razvojnih smetnji koje u odsustvu intervencije
mogu dovesti do trajnog invaliditeta. Učestalost privremenog ili trajnog smanjenja funkcija se povećava sa godinama.
Pouzdani podaci o učestalosti invaliditeta i smetnji u razvoju kod dece u Srbiji ne postoje.
Registar dece sa smetnjama u razvoju (Registar) osnovni je deo svakog racionalnog programa koji teži da adekvatno
podrži decu sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom i prati njihov status. Registar sadrži niz utvrđenih, novootkrivenih slučajeva dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom u populaciji Srbije. Osnovni cilj registracije je da pruži
uvid u broj utvrđenih, novootkrivenih slučajeva dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom u populaciji Srbije.
Registar procenjuje ukupnu stopu incidencije i prevalencije funkcionalnih teškoća po uzrastu, polu, mestu stanovanja
i drugim karakteristikama. Registar predstavlja i osnovu za analize vremenskih trendova i kohorti formiranih na
rođenju, izračunavanje godina života izgubljenih zbog smetnji u razvoju ili invaliditeta, kao i utvrđivanje direktnih i
indirektnih troškova nastalih zbog privremene ili trajne onesposobljenosti osoba zbog smetnji u razvoju.
1 UVOD
Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra 9
Ovakav način posmatranja i praćenja dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom ima ogroman javnozdravstveni značaj, jer omogućava procenu opterećenja društva različitim smetnjama u razvoju i invaliditetom dece, ali i oboljenjima
koja do njih dovode, stručni pristup planiranju zdravstvene zaštite u oblasti razvoja ove osetljive populacije, izradu
preventivnih strategija i programa prevencije smetnji u razvoju i invaliditeta, praćenje i procenu sprovođenja preventivnih mera, formulisanje zdravstvene politike i unapređenje organizacije zdravstvene zaštite dece sa smetnjama u
razvoju i/ili invaliditetom, ali i polaznu osnovu za klinička i epidemiološka istraživanja u ovoj oblasti.
Identifikacija smetnji u razvoju i poteškoća u funkcionisanju u različitim domenima je važan preduslov za koncipiranje nemedicinske podrške iz sistema obrazovanja ili socijalne zaštite, a koja treba da omogući obrazovnu ili širu
društvenu inkluziju deteta. Univerzalni jezik koji Registar koristi da opiše smetnje u razvoju kao intenzitet teškoća
u funkcionisanju, omogućava drugim sistemima da podatke iz Registra koriste za definisanje mera podrške iz svoje
nadležnosti. Na ovaj način Registar potencijalno ima mnogo veći značaj u obezbeđivanju preduslova za ostvarivanje
pune participacije i razvoja dece i mladih sa smetnjama u razvoju i invaliditetom.
Osnovni uslov za kvalitetno funkcionisanje Registra je da podaci koji se prikupljaju budu usklađeni sa nacionalnim
potrebama, pri čemu nomenklature i definicije svakog entiteta, obeležja i modaliteta varijabli koje se prate treba da
budu konzistentne, kako bi se postigla međunarodna komparabilnost podataka.
Preduslovi za organizovanje Registra odnose se na: definisan obrazac prijave dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom, precizirane izvore informacija, učesnike, kadar i opremu u registraciji, kao i na uspostavljenu informatičku
podršku i sistem informisanja.
Sve informacije koje se odnose na Registar, uključujući organizaciju, metodologiju i principe rada u Registru, sastavni
su deo ovog uputstva.
U cilju izrade predloga obrasca prijave dece sa smetnjama u razvoju i/ili invaliditetom, Institut za javno zdravlje Srbije
je krajem 2015. godine inicirao i organizovao formiranje posebne Radne grupe, sa zadatkom izrade predloga navedene prijave. Radnu grupu činili su predstavnici Ministarstva zdravlja, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje,
Instituta za javno zdravlje Srbije, sistema zdravstvene i socijalne zaštite, prosvete, UNICEF-a i drugih. Radu grupe
značajno su doprinele stručne sugestije Džudit Holenveger Haskel i Nirvane Pištoljević, konsultanata UNICEF-a u
oblasti procene funkcija, sposobnosti i zdravlja. Džudit Holenveger Haskel, profesorka Univerziteta u Cirihu, jedna
je od autora Međunarodne klasifikacije funkcionisanja, invaliditeta i zdravlja za decu i mlade (International Classification of Functioning, Disability and Health — Children and Youth — ICF-CY) Svetske zdravstvene organizacije (5).
Na kraju svog mandata, Radna grupa je definisala predlog obrasca Prijave dece sa smetnjama u razvoju, Instrument
za procenu funkcionalne sposobnosti, kao i osnovne metodološke principe neophodne za funkcionisanje ovog Registra.",
publisher = "Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”",
title = "Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4599"
}
Anđelković, D., Čolić, G., Gajić, S., Ilić, S., Jović, A., Milanović, M., Milidrag, M., Miljuš, D., Ostojić, S., Pejović Milovančević, M., Petković Milenović, M., Plavšić, S., Prodanović, A., Rebić Jelić, J., Rudić, N., Simić, L., Stojanović, S., Ševa, N., Zajeganović Jakovljević, J.,& Mandić Kolar, M.. (2021). Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra. 
Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4599
Anđelković D, Čolić G, Gajić S, Ilić S, Jović A, Milanović M, Milidrag M, Miljuš D, Ostojić S, Pejović Milovančević M, Petković Milenović M, Plavšić S, Prodanović A, Rebić Jelić J, Rudić N, Simić L, Stojanović S, Ševa N, Zajeganović Jakovljević J, Mandić Kolar M. Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4599 .
Anđelković, Darinka, Čolić, Gordana, Gajić, Snežana, Ilić, Snežana, Jović, Aleksandra, Milanović, Marko, Milidrag, Marica, Miljuš, Dragan, Ostojić, Sanja, Pejović Milovančević, Milica, Petković Milenović, Milena, Plavšić, Snežana, Prodanović, Ana, Rebić Jelić, Jasna, Rudić, Nenad, Simić, Ljiljana, Stojanović, Sandra, Ševa, Nada, Zajeganović Jakovljević, Jelena, Mandić Kolar, Mirjana, "Registar dece sa smetnjama u razvoju: Stručno-metodološko uputstvo za primenu Registra" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4599 .

How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?

Rajić, Milana; Videnović, Marina; Stepanović Ilić, Ivana; Krstić, Ksenija; Milidrag, Marica; Bogdanović, Radovan

(Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2019)

TY  - CONF
AU  - Rajić, Milana
AU  - Videnović, Marina
AU  - Stepanović Ilić, Ivana
AU  - Krstić, Ksenija
AU  - Milidrag, Marica
AU  - Bogdanović, Radovan
PY  - 2019
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4408
AB  - The capacity of parents to create learning opportunities and stimulate the development of a child is now considered as one of the key factors of care quality. The aim of this paper is to examine the extent to which parents of children in Serbia support and stimulate their development through everyday activities. The total sample consisted of 1388 parents of children aged 2 to 60 months. Parents' encouragement scale was designed for 8 ages (from 2 to 60 months) based on the Early Learning and Developmental Standards (Baucal et al., 2012), precisely based on the content of the items. Questions have been formulated about how many parents, or other adults taking care of the child, engage with the child in interaction in their daily activities, or in certain activities that are assumed to be developmentaly stimulating. The reliability of these scales, expressed by Kronbach's alpha coefficient was from 0.77, which is considered to be an acceptable value, up to 0.97 which is considered to be an excellent indicator of the reliability of the instrument. The minimum score on the Parents' encouragement scale was 0.96, and the maximum 5. The mean (M) was relatively high and was 4.10 (SD = 0.55) for the total sample. The mean was the lowest when it comes to the age of 14 months (M = 3.76, SD = 0.40), 18 months (M = 3.76, SD = 0.46), 48 months (M = 3.76, SD = 0.50) and 60 months M = 3.76, SD = 0.42). Individual items with lower means were: "How often have you checked the picture books with the baby in the last 15 days"; "How often have you, in the past 15 days, shown the baby what kind of sounds are common household items (spoons, mugs, etc.) and allowed the baby to study, cuddle or shake" (at the age of 6 months) and "How often are you in for the last 15 days, has encouraged the child to use crayons and wrap around paper" (at the age of 10 to 14 months) and playing roles at the age of 12 to 18 months. The highest means were obtained at 4 months (M = 4.65, SD = 0.34) and 2 months of age (M = 4.44, SD = 0.42). The distribution being curved towards higher scores is probably due to the characteristics of the sample itself, since it was relatively high number of parents with a high education, which is probably reflected in the way they support the early development of children. However, there was no correlation with parents' education and socioeconomic status. About 14% of the children surveyed were below one standard deviation compared to the mean, while under 2 standard deviations were only 2.5% of the respondents. The obtained data indicate a relatively small number of children living in nonstimulative environment, although one should not ignore the fact that every fourteenth child is in the enviroment in which adults could support their development in a better way.
PB  - Filozofski fakultet u Novom Sadu
C3  - Book of abstarcts of Current Trends in Psychology
T1  - How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?
EP  - 40
SP  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4408
ER  - 
@conference{
author = "Rajić, Milana and Videnović, Marina and Stepanović Ilić, Ivana and Krstić, Ksenija and Milidrag, Marica and Bogdanović, Radovan",
year = "2019",
abstract = "The capacity of parents to create learning opportunities and stimulate the development of a child is now considered as one of the key factors of care quality. The aim of this paper is to examine the extent to which parents of children in Serbia support and stimulate their development through everyday activities. The total sample consisted of 1388 parents of children aged 2 to 60 months. Parents' encouragement scale was designed for 8 ages (from 2 to 60 months) based on the Early Learning and Developmental Standards (Baucal et al., 2012), precisely based on the content of the items. Questions have been formulated about how many parents, or other adults taking care of the child, engage with the child in interaction in their daily activities, or in certain activities that are assumed to be developmentaly stimulating. The reliability of these scales, expressed by Kronbach's alpha coefficient was from 0.77, which is considered to be an acceptable value, up to 0.97 which is considered to be an excellent indicator of the reliability of the instrument. The minimum score on the Parents' encouragement scale was 0.96, and the maximum 5. The mean (M) was relatively high and was 4.10 (SD = 0.55) for the total sample. The mean was the lowest when it comes to the age of 14 months (M = 3.76, SD = 0.40), 18 months (M = 3.76, SD = 0.46), 48 months (M = 3.76, SD = 0.50) and 60 months M = 3.76, SD = 0.42). Individual items with lower means were: "How often have you checked the picture books with the baby in the last 15 days"; "How often have you, in the past 15 days, shown the baby what kind of sounds are common household items (spoons, mugs, etc.) and allowed the baby to study, cuddle or shake" (at the age of 6 months) and "How often are you in for the last 15 days, has encouraged the child to use crayons and wrap around paper" (at the age of 10 to 14 months) and playing roles at the age of 12 to 18 months. The highest means were obtained at 4 months (M = 4.65, SD = 0.34) and 2 months of age (M = 4.44, SD = 0.42). The distribution being curved towards higher scores is probably due to the characteristics of the sample itself, since it was relatively high number of parents with a high education, which is probably reflected in the way they support the early development of children. However, there was no correlation with parents' education and socioeconomic status. About 14% of the children surveyed were below one standard deviation compared to the mean, while under 2 standard deviations were only 2.5% of the respondents. The obtained data indicate a relatively small number of children living in nonstimulative environment, although one should not ignore the fact that every fourteenth child is in the enviroment in which adults could support their development in a better way.",
publisher = "Filozofski fakultet u Novom Sadu",
journal = "Book of abstarcts of Current Trends in Psychology",
title = "How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?",
pages = "40-38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4408"
}
Rajić, M., Videnović, M., Stepanović Ilić, I., Krstić, K., Milidrag, M.,& Bogdanović, R.. (2019). How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?. in Book of abstarcts of Current Trends in Psychology
Filozofski fakultet u Novom Sadu., 38-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4408
Rajić M, Videnović M, Stepanović Ilić I, Krstić K, Milidrag M, Bogdanović R. How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?. in Book of abstarcts of Current Trends in Psychology. 2019;:38-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4408 .
Rajić, Milana, Videnović, Marina, Stepanović Ilić, Ivana, Krstić, Ksenija, Milidrag, Marica, Bogdanović, Radovan, "How much is environment supportive for early childhood development in Serbia?" in Book of abstarcts of Current Trends in Psychology (2019):38-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4408 .