Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica
Identity restored: Nesmin's forensic facial reconstruction in context
Abstract
Ljudski ostaci otkriveni arheološkim istraživanjima imaju širok hronološki i kulturni raspon, od epipaleolitskih skeleta i egipatskih mumija, preko tela iz močvara gvozdenog doba, do srednjovekovnih sahrana i ostataka starosedelaca Severne Amerike. Sem retkih izuzetaka, stotine hiljada ovih počivših ljudskih bića lišeno je identiteta, ne samo na individualnom, već često i na etničkom nivou. Neretko kontroverzna problematika tretmana ovih ostataka, prešla je dug put od depersonalizacije i desakralizacije XVIII veka, do savremenih shvatanja o njihovom moralnom statusu i viđenja po kome to nisu samo anonimni uzorci prikupljeni u svrhe medicinskih, statističkih i drugih proučavanja, već zemni ostaci nekada živih ljudskih bića, koja činom smrti ne gube pravo na lični integritet, ljudsko dostojanstvo i kulturni identitet. Izučavanje ljudskih ostataka, nesumnjivo neophodno i izuzetno važno, stoga treba vršiti uz uvažavanje i ovih činjenica, u skladu sa savremenim etičkim normama. U kontekstu ...staroegipatske civilizacije, ali i mnogih drugih kultura, od posebnog je značaja utvrđivanje što više elementa identiteta, kako bi se mogla formirati odgovarajuća analitička datoteka koja bi kroz komparaciju i interakciju mnoštva individualnih podataka doprinela boljem razumevanju prošlosti i potpunijoj rekonstrukciji socijalnog tkiva. Studija slučaja Beogradske mumije, staroegipatskog sveštenika Nesmina, datovane oko početka III veka pre naše ere, pokazuje tok utvrđivanja elemenata identiteta, od konstatovanja fizičkog statusa pokojnika, kulturnih i hronoloških markera, preko DNK analize, utvrđivanja mesta porekla, imena, zanimanja i korigovane genealogije, zaključno sa 3D forenzičkom rekonstrukcijom lica (sl. 1-2). Neinvazivni metod digitalne rekonstrukcije podrazumeva prethodno CT skeniranje glave, generisanje 3D modela lobanje, i aplikovanje filtera koji odstranjuju meka tkiva, platnene ovoje i smolaste materije korišćene u procesu mumifikacije. Sledi sinhrona primena više različitih softvera za rekonstrukciju lica, usklađenih sa prethodno utvrđenim polom i životnim dobom, ali i sačuvanim likovnim delima epohe kada su u pitanju boja kože i očiju. Dobijeni rezultat je rekonstrukcija, ili radije otkrivanje, lica Nesmina, finalnog vizuelnog elementa njegovog povraćenog identiteta.
A wide range of archaeological human remains stay, for the most part, anonymous and are consequently treated as objects of analysis; not as dead people. With the growing availability of medical imaging and rapidly developing computer technology, 3D digital facial reconstruction, as a noninvasive form of study, offers a successful method of recreating faces from mummified human remains. Forensic facial reconstruction has been utilized for various purposes in scientific investigation, including restoring the physical appearance of the people of ancient civilizations which is an important aspect of their individual identity. Restoring the identity of the Belgrade mummy started in 1991. Along with the absolute dating, gender, age, name, rank and provenance, we also established his genealogy. The owner of Cairo stela 22053 discovered at Akhmim in 1885, and the Belgrade coffin purchased in Luxor in 1888, in which the mummy rests, have been identified as the very same person. Forensic facial ...reconstruction was used to reproduce, with the highest possible degree of accuracy, the facial appearance of the mummy Nesmin, ca. 300 B.C., a priest from Akhmim, when he was alive.
Keywords:
Nesmin / ljudski ostaci / identitet / Beogradska mumija / Akhmim / 3D rekonstrukcija lica / Nesmin / identity / human remains / Belgrade mummy / Akhmim / 3D facial reconstructionSource:
Etnoantropološki problemi, 2011, 6, 3, 715-728Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd
Funding / projects:
Institution/Community
Arheologija / ArchaeologyTY - JOUR AU - Anđelković, Branislav AU - Harker, Joshua PY - 2011 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1209 AB - Ljudski ostaci otkriveni arheološkim istraživanjima imaju širok hronološki i kulturni raspon, od epipaleolitskih skeleta i egipatskih mumija, preko tela iz močvara gvozdenog doba, do srednjovekovnih sahrana i ostataka starosedelaca Severne Amerike. Sem retkih izuzetaka, stotine hiljada ovih počivših ljudskih bića lišeno je identiteta, ne samo na individualnom, već često i na etničkom nivou. Neretko kontroverzna problematika tretmana ovih ostataka, prešla je dug put od depersonalizacije i desakralizacije XVIII veka, do savremenih shvatanja o njihovom moralnom statusu i viđenja po kome to nisu samo anonimni uzorci prikupljeni u svrhe medicinskih, statističkih i drugih proučavanja, već zemni ostaci nekada živih ljudskih bića, koja činom smrti ne gube pravo na lični integritet, ljudsko dostojanstvo i kulturni identitet. Izučavanje ljudskih ostataka, nesumnjivo neophodno i izuzetno važno, stoga treba vršiti uz uvažavanje i ovih činjenica, u skladu sa savremenim etičkim normama. U kontekstu staroegipatske civilizacije, ali i mnogih drugih kultura, od posebnog je značaja utvrđivanje što više elementa identiteta, kako bi se mogla formirati odgovarajuća analitička datoteka koja bi kroz komparaciju i interakciju mnoštva individualnih podataka doprinela boljem razumevanju prošlosti i potpunijoj rekonstrukciji socijalnog tkiva. Studija slučaja Beogradske mumije, staroegipatskog sveštenika Nesmina, datovane oko početka III veka pre naše ere, pokazuje tok utvrđivanja elemenata identiteta, od konstatovanja fizičkog statusa pokojnika, kulturnih i hronoloških markera, preko DNK analize, utvrđivanja mesta porekla, imena, zanimanja i korigovane genealogije, zaključno sa 3D forenzičkom rekonstrukcijom lica (sl. 1-2). Neinvazivni metod digitalne rekonstrukcije podrazumeva prethodno CT skeniranje glave, generisanje 3D modela lobanje, i aplikovanje filtera koji odstranjuju meka tkiva, platnene ovoje i smolaste materije korišćene u procesu mumifikacije. Sledi sinhrona primena više različitih softvera za rekonstrukciju lica, usklađenih sa prethodno utvrđenim polom i životnim dobom, ali i sačuvanim likovnim delima epohe kada su u pitanju boja kože i očiju. Dobijeni rezultat je rekonstrukcija, ili radije otkrivanje, lica Nesmina, finalnog vizuelnog elementa njegovog povraćenog identiteta. AB - A wide range of archaeological human remains stay, for the most part, anonymous and are consequently treated as objects of analysis; not as dead people. With the growing availability of medical imaging and rapidly developing computer technology, 3D digital facial reconstruction, as a noninvasive form of study, offers a successful method of recreating faces from mummified human remains. Forensic facial reconstruction has been utilized for various purposes in scientific investigation, including restoring the physical appearance of the people of ancient civilizations which is an important aspect of their individual identity. Restoring the identity of the Belgrade mummy started in 1991. Along with the absolute dating, gender, age, name, rank and provenance, we also established his genealogy. The owner of Cairo stela 22053 discovered at Akhmim in 1885, and the Belgrade coffin purchased in Luxor in 1888, in which the mummy rests, have been identified as the very same person. Forensic facial reconstruction was used to reproduce, with the highest possible degree of accuracy, the facial appearance of the mummy Nesmin, ca. 300 B.C., a priest from Akhmim, when he was alive. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd T2 - Etnoantropološki problemi T1 - Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica T1 - Identity restored: Nesmin's forensic facial reconstruction in context EP - 728 IS - 3 SP - 715 VL - 6 DO - 10.21301/eap.v6i3.10 ER -
@article{ author = "Anđelković, Branislav and Harker, Joshua", year = "2011", abstract = "Ljudski ostaci otkriveni arheološkim istraživanjima imaju širok hronološki i kulturni raspon, od epipaleolitskih skeleta i egipatskih mumija, preko tela iz močvara gvozdenog doba, do srednjovekovnih sahrana i ostataka starosedelaca Severne Amerike. Sem retkih izuzetaka, stotine hiljada ovih počivših ljudskih bića lišeno je identiteta, ne samo na individualnom, već često i na etničkom nivou. Neretko kontroverzna problematika tretmana ovih ostataka, prešla je dug put od depersonalizacije i desakralizacije XVIII veka, do savremenih shvatanja o njihovom moralnom statusu i viđenja po kome to nisu samo anonimni uzorci prikupljeni u svrhe medicinskih, statističkih i drugih proučavanja, već zemni ostaci nekada živih ljudskih bića, koja činom smrti ne gube pravo na lični integritet, ljudsko dostojanstvo i kulturni identitet. Izučavanje ljudskih ostataka, nesumnjivo neophodno i izuzetno važno, stoga treba vršiti uz uvažavanje i ovih činjenica, u skladu sa savremenim etičkim normama. U kontekstu staroegipatske civilizacije, ali i mnogih drugih kultura, od posebnog je značaja utvrđivanje što više elementa identiteta, kako bi se mogla formirati odgovarajuća analitička datoteka koja bi kroz komparaciju i interakciju mnoštva individualnih podataka doprinela boljem razumevanju prošlosti i potpunijoj rekonstrukciji socijalnog tkiva. Studija slučaja Beogradske mumije, staroegipatskog sveštenika Nesmina, datovane oko početka III veka pre naše ere, pokazuje tok utvrđivanja elemenata identiteta, od konstatovanja fizičkog statusa pokojnika, kulturnih i hronoloških markera, preko DNK analize, utvrđivanja mesta porekla, imena, zanimanja i korigovane genealogije, zaključno sa 3D forenzičkom rekonstrukcijom lica (sl. 1-2). Neinvazivni metod digitalne rekonstrukcije podrazumeva prethodno CT skeniranje glave, generisanje 3D modela lobanje, i aplikovanje filtera koji odstranjuju meka tkiva, platnene ovoje i smolaste materije korišćene u procesu mumifikacije. Sledi sinhrona primena više različitih softvera za rekonstrukciju lica, usklađenih sa prethodno utvrđenim polom i životnim dobom, ali i sačuvanim likovnim delima epohe kada su u pitanju boja kože i očiju. Dobijeni rezultat je rekonstrukcija, ili radije otkrivanje, lica Nesmina, finalnog vizuelnog elementa njegovog povraćenog identiteta., A wide range of archaeological human remains stay, for the most part, anonymous and are consequently treated as objects of analysis; not as dead people. With the growing availability of medical imaging and rapidly developing computer technology, 3D digital facial reconstruction, as a noninvasive form of study, offers a successful method of recreating faces from mummified human remains. Forensic facial reconstruction has been utilized for various purposes in scientific investigation, including restoring the physical appearance of the people of ancient civilizations which is an important aspect of their individual identity. Restoring the identity of the Belgrade mummy started in 1991. Along with the absolute dating, gender, age, name, rank and provenance, we also established his genealogy. The owner of Cairo stela 22053 discovered at Akhmim in 1885, and the Belgrade coffin purchased in Luxor in 1888, in which the mummy rests, have been identified as the very same person. Forensic facial reconstruction was used to reproduce, with the highest possible degree of accuracy, the facial appearance of the mummy Nesmin, ca. 300 B.C., a priest from Akhmim, when he was alive.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica, Identity restored: Nesmin's forensic facial reconstruction in context", pages = "728-715", number = "3", volume = "6", doi = "10.21301/eap.v6i3.10" }
Anđelković, B.,& Harker, J.. (2011). Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica. in Etnoantropološki problemi Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd., 6(3), 715-728. https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.10
Anđelković B, Harker J. Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica. in Etnoantropološki problemi. 2011;6(3):715-728. doi:10.21301/eap.v6i3.10 .
Anđelković, Branislav, Harker, Joshua, "Vraćeni identitet - kontekst forenzičke rekonstrukcije Nesminovog lica" in Etnoantropološki problemi, 6, no. 3 (2011):715-728, https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.10 . .