Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda
Niko Županić et l'anthropologie historique des peuples des Balkans
Abstract
Svojim radovima o istorijskoj antropologiji balkanskih naroda pred Prvi svetski rat, Niko Županić je fundirao teorijsko-metodološke osnove proučavanja balkanskih naroda počevši od praistorijskih pa do njemu savremenih populacija, uspostavljajući među njima jednu vrstu kontinuiteta. Osnovano je pretpostaviti da su doktorske studije iz oblasti filozofskih nauka u Beču i specijalizacije iz antropologije u Minhenu i Cirihu snažno uticale na njegovo shvatanje načina na koje treba proučavati narode na Balkanu. Svakako, nije reč o jednostavnom prenošenju ideja, već o njihovoj modifikaciji u skladu sa Županićevim razumevanjem sopstvenog identiteta i političkih okolnosti u kojima je delovao. Uzimajući u obzir značaj kulturno-istorijske paradigme u srpskim/jugoslovenskim arheologijama, odnosno ogledanje arheološke kulture i etniciteta, proučavanje naroda u istraživanjima Nika Županića se preispituje kao jedan od mogućih okvira za nastanak opštih mesta etnogenetskog metoda.
Before the World War I, in his works on the historical anthropology of the Balkan peoples, Niko Županić laid down the theoretical and methodological foundations of the research into the population of the region from the prehistoric to the modern times, thus establishing a kind of long-lasting continuity. It is possible to assume that his doctorial studies of philosophy in Vienna, as well as specialization in anthropology in Munich and Zurich, have profoundly influenced the way in which Niko Županić conceptualized the study of the Balkan peoples. However, this was not a simple idea transfer, but a process of modification, in accordance to the understanding of his own identity and the political circumstances of Županić’s work. His research into peoples is particularly important in the light of perseverance of culture-historical paradigm in the Serbian/Yugoslavian archaeologies. / (francuski) Par ses travaux sur l’anthropologie culturelle des peuples des Balkans à la veille de la Première... Guerre mondiale, Niko Županić a posé les bases théorico-méthodologiques de l’étude des peuples des Balkans, étude réunissant les populations préhistoriques aux populations contemporaines et établissant entre elles une sorte de continuité. Nous sommes justifiés de supposer que les études doctorales dans le domaine des sciences philosophiques à Vienne et la spécialisation dans le domaine de l’anthropologie à Munich et à Zurich ont fortement influencé sa conception de la manière dont il fallait étudier les peuples des Balkans. Il ne s’agit sans doute pas d’un simple transfert des idées, mais de leur modification en accord avec la perception de sa propre identité de la part de Županić et des circonstances politiques dans lesquelles il avait travaillé. Compte tenu de l’importance du paradigme historico-culturel dans les archéologies serbes/yougoslaves, c’est-à-dire du lien entre la culture archéologique et l’ethnicité, l’étude du peuple dans les recherches de Niko Županić peut gagner en importance.
Keywords:
'opšta mesta' / Niko Županić / istorija arheologije / epistemologija / balkanski narodi / antropologija nemačkog jezičkog područja / Niko Županić / history of archaeology / epistemology / 'common places' / Balkan peoples / anthropology of the German-speaking landsSource:
Etnoantropološki problemi, 2012, 7, 3, 681-708Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd
Funding / projects:
Institution/Community
Arheologija / ArchaeologyTY - JOUR AU - Milosavljević, Monika PY - 2012 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1394 AB - Svojim radovima o istorijskoj antropologiji balkanskih naroda pred Prvi svetski rat, Niko Županić je fundirao teorijsko-metodološke osnove proučavanja balkanskih naroda počevši od praistorijskih pa do njemu savremenih populacija, uspostavljajući među njima jednu vrstu kontinuiteta. Osnovano je pretpostaviti da su doktorske studije iz oblasti filozofskih nauka u Beču i specijalizacije iz antropologije u Minhenu i Cirihu snažno uticale na njegovo shvatanje načina na koje treba proučavati narode na Balkanu. Svakako, nije reč o jednostavnom prenošenju ideja, već o njihovoj modifikaciji u skladu sa Županićevim razumevanjem sopstvenog identiteta i političkih okolnosti u kojima je delovao. Uzimajući u obzir značaj kulturno-istorijske paradigme u srpskim/jugoslovenskim arheologijama, odnosno ogledanje arheološke kulture i etniciteta, proučavanje naroda u istraživanjima Nika Županića se preispituje kao jedan od mogućih okvira za nastanak opštih mesta etnogenetskog metoda. AB - Before the World War I, in his works on the historical anthropology of the Balkan peoples, Niko Županić laid down the theoretical and methodological foundations of the research into the population of the region from the prehistoric to the modern times, thus establishing a kind of long-lasting continuity. It is possible to assume that his doctorial studies of philosophy in Vienna, as well as specialization in anthropology in Munich and Zurich, have profoundly influenced the way in which Niko Županić conceptualized the study of the Balkan peoples. However, this was not a simple idea transfer, but a process of modification, in accordance to the understanding of his own identity and the political circumstances of Županić’s work. His research into peoples is particularly important in the light of perseverance of culture-historical paradigm in the Serbian/Yugoslavian archaeologies. / (francuski) Par ses travaux sur l’anthropologie culturelle des peuples des Balkans à la veille de la Première Guerre mondiale, Niko Županić a posé les bases théorico-méthodologiques de l’étude des peuples des Balkans, étude réunissant les populations préhistoriques aux populations contemporaines et établissant entre elles une sorte de continuité. Nous sommes justifiés de supposer que les études doctorales dans le domaine des sciences philosophiques à Vienne et la spécialisation dans le domaine de l’anthropologie à Munich et à Zurich ont fortement influencé sa conception de la manière dont il fallait étudier les peuples des Balkans. Il ne s’agit sans doute pas d’un simple transfert des idées, mais de leur modification en accord avec la perception de sa propre identité de la part de Županić et des circonstances politiques dans lesquelles il avait travaillé. Compte tenu de l’importance du paradigme historico-culturel dans les archéologies serbes/yougoslaves, c’est-à-dire du lien entre la culture archéologique et l’ethnicité, l’étude du peuple dans les recherches de Niko Županić peut gagner en importance. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd T2 - Etnoantropološki problemi T1 - Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda T1 - Niko Županić et l'anthropologie historique des peuples des Balkans T1 - Niko Županić and historical anthropology of the Balkan peoples EP - 708 IS - 3 SP - 681 VL - 7 DO - 10.21301/eap.v7i3.4 ER -
@article{ author = "Milosavljević, Monika", year = "2012", abstract = "Svojim radovima o istorijskoj antropologiji balkanskih naroda pred Prvi svetski rat, Niko Županić je fundirao teorijsko-metodološke osnove proučavanja balkanskih naroda počevši od praistorijskih pa do njemu savremenih populacija, uspostavljajući među njima jednu vrstu kontinuiteta. Osnovano je pretpostaviti da su doktorske studije iz oblasti filozofskih nauka u Beču i specijalizacije iz antropologije u Minhenu i Cirihu snažno uticale na njegovo shvatanje načina na koje treba proučavati narode na Balkanu. Svakako, nije reč o jednostavnom prenošenju ideja, već o njihovoj modifikaciji u skladu sa Županićevim razumevanjem sopstvenog identiteta i političkih okolnosti u kojima je delovao. Uzimajući u obzir značaj kulturno-istorijske paradigme u srpskim/jugoslovenskim arheologijama, odnosno ogledanje arheološke kulture i etniciteta, proučavanje naroda u istraživanjima Nika Županića se preispituje kao jedan od mogućih okvira za nastanak opštih mesta etnogenetskog metoda., Before the World War I, in his works on the historical anthropology of the Balkan peoples, Niko Županić laid down the theoretical and methodological foundations of the research into the population of the region from the prehistoric to the modern times, thus establishing a kind of long-lasting continuity. It is possible to assume that his doctorial studies of philosophy in Vienna, as well as specialization in anthropology in Munich and Zurich, have profoundly influenced the way in which Niko Županić conceptualized the study of the Balkan peoples. However, this was not a simple idea transfer, but a process of modification, in accordance to the understanding of his own identity and the political circumstances of Županić’s work. His research into peoples is particularly important in the light of perseverance of culture-historical paradigm in the Serbian/Yugoslavian archaeologies. / (francuski) Par ses travaux sur l’anthropologie culturelle des peuples des Balkans à la veille de la Première Guerre mondiale, Niko Županić a posé les bases théorico-méthodologiques de l’étude des peuples des Balkans, étude réunissant les populations préhistoriques aux populations contemporaines et établissant entre elles une sorte de continuité. Nous sommes justifiés de supposer que les études doctorales dans le domaine des sciences philosophiques à Vienne et la spécialisation dans le domaine de l’anthropologie à Munich et à Zurich ont fortement influencé sa conception de la manière dont il fallait étudier les peuples des Balkans. Il ne s’agit sans doute pas d’un simple transfert des idées, mais de leur modification en accord avec la perception de sa propre identité de la part de Županić et des circonstances politiques dans lesquelles il avait travaillé. Compte tenu de l’importance du paradigme historico-culturel dans les archéologies serbes/yougoslaves, c’est-à-dire du lien entre la culture archéologique et l’ethnicité, l’étude du peuple dans les recherches de Niko Županić peut gagner en importance.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda, Niko Županić et l'anthropologie historique des peuples des Balkans, Niko Županić and historical anthropology of the Balkan peoples", pages = "708-681", number = "3", volume = "7", doi = "10.21301/eap.v7i3.4" }
Milosavljević, M.. (2012). Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda. in Etnoantropološki problemi Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd., 7(3), 681-708. https://doi.org/10.21301/eap.v7i3.4
Milosavljević M. Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda. in Etnoantropološki problemi. 2012;7(3):681-708. doi:10.21301/eap.v7i3.4 .
Milosavljević, Monika, "Niko Županić i istorijska antropologija Balkanskih naroda" in Etnoantropološki problemi, 7, no. 3 (2012):681-708, https://doi.org/10.21301/eap.v7i3.4 . .
Related items
Showing items related by title, author, creator and subject.
-
Wine glass size and wine sales: A replication study in two bars ISRCTN12018175 ISRCTN
Pechey, R.; Couturier, D.-L.; Hollands, G.J.; Mantzari, E.; Zupan, Zorana; Marteau, Theresa M. (BioMed Central Ltd., 2017) -
Erratum to: Wine glass size and wine sales: a replication study in two bars
Pechey, R.; Couturier, D.-L.; Hollands, G.J.; Mantzari, E.; Zupan, Zorana; Marteau, Theresa M. (NLM (Medline), 2017) -
What drives us to be (ir)responsible for our health during the COVID-19 pandemic? The role of personality, thinking styles, and conspiracy mentality
Lazarević, Ljiljana; Purić, Danka; Teovanović, Predrag; Lukić, Petar; Zupan, Zorana; Knežević, Goran (Pergamon-Elsevier Science Ltd, Oxford, 2021)