Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji
Stalled de-standardization of partnerships: Case of young people in Serbia
Abstract
U radu se propituju razlozi odlaganja formiranja unija u savremenom društvu Srbije u kontekstu profamilizma i standardizovanog životnog toka. Perspektiva životnog toka upotrebljena je kao najpogodnija jer na plodan način povezuje strukturu i akciju, demografiju i sociologiju. Konstatuje se da je tranzicija mladih u odraslost u Srbiji produžena, nešto poput mediteranskih i zemalja Centralne i Istočne Evrope (n.pr, Slovenije). Kao empirijska podloga radu poslužili su raznovrsni izvori podataka, nastali kombinovanjem kvantitativnih (statistika i ankete) i kvalitativnih pristupa. Osnovni zaključak je da strukturalne prepreke u najvećoj meri otežavaju individualizaciju i emancipaciju mladih od porodice porekla, mada ne treba zanemariti ni lične razloge (odsustvo 'pogodnog partnera'). Pri tome ulazak u brak i rađanje su tesno međusobno povezani i uslovljeni procesi i oni predstavljaju markere prelaska u odraslost mladih u Srbiji. Ukoliko se očekuje da ovi slojevi stanovništva budu nosioci (p...ost)modernizacijskih promena, onda je potrebno više socijalne, političke podrške i delovanja koje će podstaći njihovo osnaživanje (zapošljavanje, stanovanje i druge mere iz domena države blagostanja), zatim razvijanje usluga namenjenih institucionalizaciji roditeljstva i poslova nege, kao i rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu.
The paper tackles reasons for the delay of family formation in contemporary Serbia in the cultural context of pro-familism and standardized life course. Life course perspective is applied as the most suitable one because it fruitfully reconciles structure and agency, demography and sociology. Young people’s transition to adulthood in Serbia is assessed as protracted, somewhat like in Mediterranean and CEE countries (e.g. Slovenia). The empirical evidence is based on various sources of data, combining quantitative (surveys and demographics) and qualitative approaches. The main conclusion is that structural barriers mostly hamper individualization and emancipation of young people from the family of origin, although personal reasons are not negligible (lack of a 'proper partner'). Entry into marriage and start of childbearing are tightly related and compressed processes in a life course of young people in Serbia, thus identifying markers of adulthood. If we expect these groups of populati...on to be the forerunners of (post)modernization, then more social, political support and action is needed for the sake of fostering: empowerment (employment, housing, and development of welfare state), services aimed at institutionalization of parenthood and care work, as well as gender equality in everyday life.
Keywords:
tranzicija u odraslost / Srbija / perspektiva životnog toka / mladi / individualizacija / formiranje porodice / young people / transition to adulthood / Serbia / life course perspective / individualization / family formationSource:
Sociologija, 2012, 54, 2, 351-367Publisher:
- Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
Funding / projects:
Institution/Community
Sociologija / SociologyTY - JOUR AU - Bobić, Mirjana PY - 2012 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1485 AB - U radu se propituju razlozi odlaganja formiranja unija u savremenom društvu Srbije u kontekstu profamilizma i standardizovanog životnog toka. Perspektiva životnog toka upotrebljena je kao najpogodnija jer na plodan način povezuje strukturu i akciju, demografiju i sociologiju. Konstatuje se da je tranzicija mladih u odraslost u Srbiji produžena, nešto poput mediteranskih i zemalja Centralne i Istočne Evrope (n.pr, Slovenije). Kao empirijska podloga radu poslužili su raznovrsni izvori podataka, nastali kombinovanjem kvantitativnih (statistika i ankete) i kvalitativnih pristupa. Osnovni zaključak je da strukturalne prepreke u najvećoj meri otežavaju individualizaciju i emancipaciju mladih od porodice porekla, mada ne treba zanemariti ni lične razloge (odsustvo 'pogodnog partnera'). Pri tome ulazak u brak i rađanje su tesno međusobno povezani i uslovljeni procesi i oni predstavljaju markere prelaska u odraslost mladih u Srbiji. Ukoliko se očekuje da ovi slojevi stanovništva budu nosioci (post)modernizacijskih promena, onda je potrebno više socijalne, političke podrške i delovanja koje će podstaći njihovo osnaživanje (zapošljavanje, stanovanje i druge mere iz domena države blagostanja), zatim razvijanje usluga namenjenih institucionalizaciji roditeljstva i poslova nege, kao i rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu. AB - The paper tackles reasons for the delay of family formation in contemporary Serbia in the cultural context of pro-familism and standardized life course. Life course perspective is applied as the most suitable one because it fruitfully reconciles structure and agency, demography and sociology. Young people’s transition to adulthood in Serbia is assessed as protracted, somewhat like in Mediterranean and CEE countries (e.g. Slovenia). The empirical evidence is based on various sources of data, combining quantitative (surveys and demographics) and qualitative approaches. The main conclusion is that structural barriers mostly hamper individualization and emancipation of young people from the family of origin, although personal reasons are not negligible (lack of a 'proper partner'). Entry into marriage and start of childbearing are tightly related and compressed processes in a life course of young people in Serbia, thus identifying markers of adulthood. If we expect these groups of population to be the forerunners of (post)modernization, then more social, political support and action is needed for the sake of fostering: empowerment (employment, housing, and development of welfare state), services aimed at institutionalization of parenthood and care work, as well as gender equality in everyday life. PB - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd T2 - Sociologija T1 - Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji T1 - Stalled de-standardization of partnerships: Case of young people in Serbia EP - 367 IS - 2 SP - 351 VL - 54 DO - 10.2298/SOC1202351B ER -
@article{ author = "Bobić, Mirjana", year = "2012", abstract = "U radu se propituju razlozi odlaganja formiranja unija u savremenom društvu Srbije u kontekstu profamilizma i standardizovanog životnog toka. Perspektiva životnog toka upotrebljena je kao najpogodnija jer na plodan način povezuje strukturu i akciju, demografiju i sociologiju. Konstatuje se da je tranzicija mladih u odraslost u Srbiji produžena, nešto poput mediteranskih i zemalja Centralne i Istočne Evrope (n.pr, Slovenije). Kao empirijska podloga radu poslužili su raznovrsni izvori podataka, nastali kombinovanjem kvantitativnih (statistika i ankete) i kvalitativnih pristupa. Osnovni zaključak je da strukturalne prepreke u najvećoj meri otežavaju individualizaciju i emancipaciju mladih od porodice porekla, mada ne treba zanemariti ni lične razloge (odsustvo 'pogodnog partnera'). Pri tome ulazak u brak i rađanje su tesno međusobno povezani i uslovljeni procesi i oni predstavljaju markere prelaska u odraslost mladih u Srbiji. Ukoliko se očekuje da ovi slojevi stanovništva budu nosioci (post)modernizacijskih promena, onda je potrebno više socijalne, političke podrške i delovanja koje će podstaći njihovo osnaživanje (zapošljavanje, stanovanje i druge mere iz domena države blagostanja), zatim razvijanje usluga namenjenih institucionalizaciji roditeljstva i poslova nege, kao i rodne ravnopravnosti u svakodnevnom životu., The paper tackles reasons for the delay of family formation in contemporary Serbia in the cultural context of pro-familism and standardized life course. Life course perspective is applied as the most suitable one because it fruitfully reconciles structure and agency, demography and sociology. Young people’s transition to adulthood in Serbia is assessed as protracted, somewhat like in Mediterranean and CEE countries (e.g. Slovenia). The empirical evidence is based on various sources of data, combining quantitative (surveys and demographics) and qualitative approaches. The main conclusion is that structural barriers mostly hamper individualization and emancipation of young people from the family of origin, although personal reasons are not negligible (lack of a 'proper partner'). Entry into marriage and start of childbearing are tightly related and compressed processes in a life course of young people in Serbia, thus identifying markers of adulthood. If we expect these groups of population to be the forerunners of (post)modernization, then more social, political support and action is needed for the sake of fostering: empowerment (employment, housing, and development of welfare state), services aimed at institutionalization of parenthood and care work, as well as gender equality in everyday life.", publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd", journal = "Sociologija", title = "Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji, Stalled de-standardization of partnerships: Case of young people in Serbia", pages = "367-351", number = "2", volume = "54", doi = "10.2298/SOC1202351B" }
Bobić, M.. (2012). Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji. in Sociologija Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 54(2), 351-367. https://doi.org/10.2298/SOC1202351B
Bobić M. Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji. in Sociologija. 2012;54(2):351-367. doi:10.2298/SOC1202351B .
Bobić, Mirjana, "Zaustavljena destandardizacija partnerstva - slučaj mladih u Srbiji" in Sociologija, 54, no. 2 (2012):351-367, https://doi.org/10.2298/SOC1202351B . .