Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija
The use of factor analysis in sociology: The example of value orientation analysis
Abstract
Široka primena faktorske analize u društvenim istraživanjima nameće zahtev za detaljnim preispitivanjem njenih metodoloških i epistemoloških osobenosti jer je jedino na ovaj način moguće 'prevazići' uobičajeni način shvatanja faktorske analize kao statističke tehnike i u isto vreme proširiti njene saznajne pretenzije. U metodološkom pogledu, nameće se zahtev za preciznim teorijskim definisanjem osnovnih pojmova, potom teorijskih pretpostavki koje su povezane s primenom faktorske analize, kao i adekvatno operacionalno definisanje. Suštinska osnovanost isticanja značaja ovih teorijskih preduslova nastoji se pokazati na primeru dve vrste faktorske analize: eksplorativne i konfirmatorne. Uz to, pokušaće se da se razmotri problem zadovoljavanja osnovnih epistemoloških principa. Primenom konfirmatorne faktorske analize na primeru proučavanja vrednosnih orijentacija pokazaće se na koji način ova statistička metoda, uz upotrebu jasnih teorijskih pretpostavki i odgovarajućih operacionalnih defi...nicija, može dovesti do otkrivanja pojmova čiji se sadržaj ne može neposredno opaziti. U kontekstu proučavanja vrednosnih orijentacija neka kao primeri posluže pojmovi patrijarhalnosti i autoritarnog kolektivizma.
The widespread use of factor analysis in social research requires a detailed review of epistemological and methodological aspects of its use. This is the only way to overcome 'usual manner' of understanding factor analysis as a statistical method. In methodological terms, it is necessary to provide not only theoretical definition of the basic concepts and theoretical assumptions related to use of factor analysis, but also adequate operational definition. The importance of these theoretical prerequisites is being shown through two types of factor analysis: exploratory vs. confirmatory factor analysis. In addion, this paper gives particular attention to fulfill the basic epistemological principles. In this paper an example of the use of confirmatory factor analysis will be given. This will be done by carrying out a confirmatory factor analysis on data from a study in the field of value orientation. This type of factor analysis is used with the intention of revealing and understanding lat...ent constructs. In the context of value orientation analysis, the concepts of authoritarian collectivism and patriarchalism will ilustrate the concept of latent dimensions.
Keywords:
vrednosne orijentacije / latentne dimenzije / konfirmatorna faktorska analiza / faktorska analiza / epistemološki i metodološki aspekti / value orientation / latent dimensions / factor analysis / epistemological and methodological aspects / confirmatory factor analysisSource:
Sociologija, 2013, 55, 4, 557-588Publisher:
- Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
Funding / projects:
Institution/Community
Sociologija / SociologyTY - JOUR AU - Petrović, Irena PY - 2013 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1567 AB - Široka primena faktorske analize u društvenim istraživanjima nameće zahtev za detaljnim preispitivanjem njenih metodoloških i epistemoloških osobenosti jer je jedino na ovaj način moguće 'prevazići' uobičajeni način shvatanja faktorske analize kao statističke tehnike i u isto vreme proširiti njene saznajne pretenzije. U metodološkom pogledu, nameće se zahtev za preciznim teorijskim definisanjem osnovnih pojmova, potom teorijskih pretpostavki koje su povezane s primenom faktorske analize, kao i adekvatno operacionalno definisanje. Suštinska osnovanost isticanja značaja ovih teorijskih preduslova nastoji se pokazati na primeru dve vrste faktorske analize: eksplorativne i konfirmatorne. Uz to, pokušaće se da se razmotri problem zadovoljavanja osnovnih epistemoloških principa. Primenom konfirmatorne faktorske analize na primeru proučavanja vrednosnih orijentacija pokazaće se na koji način ova statistička metoda, uz upotrebu jasnih teorijskih pretpostavki i odgovarajućih operacionalnih definicija, može dovesti do otkrivanja pojmova čiji se sadržaj ne može neposredno opaziti. U kontekstu proučavanja vrednosnih orijentacija neka kao primeri posluže pojmovi patrijarhalnosti i autoritarnog kolektivizma. AB - The widespread use of factor analysis in social research requires a detailed review of epistemological and methodological aspects of its use. This is the only way to overcome 'usual manner' of understanding factor analysis as a statistical method. In methodological terms, it is necessary to provide not only theoretical definition of the basic concepts and theoretical assumptions related to use of factor analysis, but also adequate operational definition. The importance of these theoretical prerequisites is being shown through two types of factor analysis: exploratory vs. confirmatory factor analysis. In addion, this paper gives particular attention to fulfill the basic epistemological principles. In this paper an example of the use of confirmatory factor analysis will be given. This will be done by carrying out a confirmatory factor analysis on data from a study in the field of value orientation. This type of factor analysis is used with the intention of revealing and understanding latent constructs. In the context of value orientation analysis, the concepts of authoritarian collectivism and patriarchalism will ilustrate the concept of latent dimensions. PB - Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd T2 - Sociologija T1 - Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija T1 - The use of factor analysis in sociology: The example of value orientation analysis EP - 588 IS - 4 SP - 557 VL - 55 DO - 10.2298/SOC1304557P ER -
@article{ author = "Petrović, Irena", year = "2013", abstract = "Široka primena faktorske analize u društvenim istraživanjima nameće zahtev za detaljnim preispitivanjem njenih metodoloških i epistemoloških osobenosti jer je jedino na ovaj način moguće 'prevazići' uobičajeni način shvatanja faktorske analize kao statističke tehnike i u isto vreme proširiti njene saznajne pretenzije. U metodološkom pogledu, nameće se zahtev za preciznim teorijskim definisanjem osnovnih pojmova, potom teorijskih pretpostavki koje su povezane s primenom faktorske analize, kao i adekvatno operacionalno definisanje. Suštinska osnovanost isticanja značaja ovih teorijskih preduslova nastoji se pokazati na primeru dve vrste faktorske analize: eksplorativne i konfirmatorne. Uz to, pokušaće se da se razmotri problem zadovoljavanja osnovnih epistemoloških principa. Primenom konfirmatorne faktorske analize na primeru proučavanja vrednosnih orijentacija pokazaće se na koji način ova statistička metoda, uz upotrebu jasnih teorijskih pretpostavki i odgovarajućih operacionalnih definicija, može dovesti do otkrivanja pojmova čiji se sadržaj ne može neposredno opaziti. U kontekstu proučavanja vrednosnih orijentacija neka kao primeri posluže pojmovi patrijarhalnosti i autoritarnog kolektivizma., The widespread use of factor analysis in social research requires a detailed review of epistemological and methodological aspects of its use. This is the only way to overcome 'usual manner' of understanding factor analysis as a statistical method. In methodological terms, it is necessary to provide not only theoretical definition of the basic concepts and theoretical assumptions related to use of factor analysis, but also adequate operational definition. The importance of these theoretical prerequisites is being shown through two types of factor analysis: exploratory vs. confirmatory factor analysis. In addion, this paper gives particular attention to fulfill the basic epistemological principles. In this paper an example of the use of confirmatory factor analysis will be given. This will be done by carrying out a confirmatory factor analysis on data from a study in the field of value orientation. This type of factor analysis is used with the intention of revealing and understanding latent constructs. In the context of value orientation analysis, the concepts of authoritarian collectivism and patriarchalism will ilustrate the concept of latent dimensions.", publisher = "Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd", journal = "Sociologija", title = "Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija, The use of factor analysis in sociology: The example of value orientation analysis", pages = "588-557", number = "4", volume = "55", doi = "10.2298/SOC1304557P" }
Petrović, I.. (2013). Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija. in Sociologija Sociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd., 55(4), 557-588. https://doi.org/10.2298/SOC1304557P
Petrović I. Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija. in Sociologija. 2013;55(4):557-588. doi:10.2298/SOC1304557P .
Petrović, Irena, "Mogućnosti primene faktorske analize u sociologiji - primer proučavanja vrednosnih orijentacija" in Sociologija, 55, no. 4 (2013):557-588, https://doi.org/10.2298/SOC1304557P . .