REFF - Faculty of Philosophy Repository
University of Belgrade - Faculty of Philosophy
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   REFF
  • Istorija / History
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
  • View Item
  •   REFF
  • Istorija / History
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije

A new inscription from Sirmium and the basilica of St. Anastasia

Thumbnail
2013
1602.pdf (681.7Kb)
Authors
Popović, Ivana
Ferjančić, Snežana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici čuva se jedna oštećena mermerna ploča sa natpisom na latinskom jeziku (sl. 1). Iako natpis nije u potpunosti sačuvan, mišljenja smo da se u njemu pominje bazilika Sv. Anastasije, o čijem postojanju u Sirmijumu svedoči podatak iz pisanih izvora. Tekst natpisa mogao bi se rekonstruisati na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae - - - I - - - nost]re Anast[asiae - - - I - - -in] hoc loco d[epositus - - -I - - -]x qui conv[ixit mecum annis - - - I - - -] qui vixit a[nnis - - -I - - -fili]o eius d(ie)pridie [ - - -I - - -] IT Fl(avius, -avia) Decen[ - - -| - - -]++[ - - -I - - - . Na početku natpisa se pominje bazilika Sv. Anastasije, čije je postojanje u Sirmijumu posvedočeno u ranohrišćanskim literarnim izvorima. Termin domus u značenju 'crkva' relativno je čest u ranohrišćanskim natpisima. Prva dva reda mogla bi se dopuniti na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae dominae nostr]ae Anast[asiae - - -. Posle formule in hoc loco depositus u drugom redu sled...ilo je ime pokojnika, koje se verovatno završavalo slovom X, prvim sačuvanim slovom u četvrtom redu. Zajedno sa pokojnikom je, izgleda, bio sahranjen i njegov sin, čije ime nije sačuvano. Na njega bi se odnosila formula qui vixit annis u petom redu. Sudeći prema paleografskim odlikama, fragment natpisa na kojem se pominje bazilika Sv. Anastasije pripada dobu pozne antike (IV-VI vek). Slovo A sa poprečnom crtom slomljenom na dole i slovo L sa koso spuštenom drugom crtom javljaju se krajem III i početkom IV veka. Rasprave o mogućoj lokaciji bazilike Sv. Anastasije u Sirmijumu i eventualnoj identifikaciji postojećih kultnih mesta sa njom u stručnoj literaturi traju od druge polovine XIX veka do današnjih dana (sl. 3-5). Naime, u Passio altera Sancti Demetrii Thessalonicensis, pominje se da je on, pošto je u Solunu podigao crkvu posvećenu Sv. Dimitriju, želeo da takvu sagradi i u Iliriku, pa je, došavši u Sirmijum, kovčeg sa okrvavljenom svečevom hlamidom i delovima njegovog orarija odložio u presvetom hramu svetog mučenika Dimitrija (sl. 2), koji je on osnovao u blizini poštovanog doma (= crkve) slavodobne mučenice Anastasije (πλησiov τoύ σεβασμiov oαikov Τηϛ kαλλivikou μαrτuroϛ 'Avαστασiαϛ). Ne zna se na kojoj je lokaciji u Sirmijumu otkrivena ploča sa natpisom, a na osnovu nalaza ostrogotskog novca uz severni gradski bedem (sl. 6), pretpostavlja se da se bazilika Sv. Anastasije nalazila u ovoj gradskoj regiji, budući da su Ostrogoti veoma poštovali Mučenicu. Moguće je da je reč o martirijumu naslonjenom uz severni gradski bedem, otkopanom i zatim uništenom krajem XIX veka (sl. 7). Kako je iscrpna analiza pisanih izvora, arheološkog, epigrafskog i numizmatičkog materijala pokazala, Leontijeva gradnja bazilike Sv. Dimitrija u Sirmijumu mogla je da se dogodi tek posle ustupanja ovog grada Istočnom carstvu, najverovatnije 424. ili 425. godine, što bi značilo da je crkva osvećena 426. godine. Sledstveno podatku iz Pasije da je Leontije u Sirmijumu svoju crkvu sagradio u blizini crkve Sv. Anastasije, koja je, dakle, već postojala, godina 426. označavala bi terminus ante quem za njenu gradnju. S obzirom na rastuću opasnost od nadiranja Huna i opštu dezintegraciju grada početkom V veka, crkva posvećena sirmijumskoj mučenici verovatno je podignuta u periodu između treće decenije i kraja IV veka, približno u isto vreme kada i martiriji Sv. Sinerota na severnom i Sv. Irineja na istočnom gradskom groblju. Uostalom, formula in domo (?) beatissimae dominae nostrae Anastasiae, koja se sreće na natpisu, dobre paralele nalazi u formulama in basilica domini nostri Erenei, sa natpisa iz bazilike Sv. Irineja, i ad dominum Synerotem, odnosno ad beatu Syneroti, sa dva natpisa iz bazilike Sv. Sinerota. Uz sve nedoumice koje donosi fragmentarnost natpisa o kojem je u ovom tekstu bilo reči, ali i uz neophodnost da se eventualno lociranje crkve Sv. Anastasije u Sirmijumu izvede posrednim putem, pa da, stoga, ostane u domenu hipoteze, nadamo se da je ovaj rad doprineo boljem poznavanju kultnih građevina Sirmijuma, makar u pogledu potvrde podatka iz pisanog izvora da je u ovom gradu postojala crkva mučenice Anastasije.

A fragmentary marble inscription, preserved in the Museum of Srem in Sremska Mitrovica, seems to mention the basilica of St. Anastasia: [In dom]o beati[ssimae dominae nost]re Anast[asiae. This monument provides epigraphic evidence on the cult place of the martyr in Sirmium, already recorded by written sources. According to the Passion of St. Demetrius, the church of St. Anastasia had already existed in Sirmium when Leontius, praetorian prefect of Illyricum, started the construction of the basilica of St. Demetrius. Although the find spot of the plate is not known, the finds of Ostrogothic coins next to the northern city wall imply that the basilica of St. Anastasia was located in that zone of the city, as the Ostrogoths highly respected the Martyr. It is possible that it should be identified with a martyrium leaning against the northern city wall that had been unearthed and then destroyed at the end of the 19th century.
Keywords:
Sv. Anastasija / Sirmijum / rano hrišćanstvo / natpis / mučenici / bazilika / St. Anastasia / Sirmium / martyrs / inscription / Early Christianity / basilica
Source:
Starinar, 2013, 63, 101-114
Publisher:
  • Arheološki institut, Beograd
Funding / projects:
  • City Life in Antiquity: The Expansion of Cities and Urban Civilization in the Balkans and the Neighbouring Areas from the Hellenistic to the Late Roman Period (RS-177005)
  • Romanization, urbanization and transformation of urban centres of civil, military and residential character in Roman provinces on territory of Serbia (RS-177007)

DOI: 10.2298/STA1363101P

ISSN: 0350-0241

[ Google Scholar ]
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1605
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
Institution/Community
Istorija / History
TY  - JOUR
AU  - Popović, Ivana
AU  - Ferjančić, Snežana
PY  - 2013
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1605
AB  - U Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici čuva se jedna oštećena mermerna ploča sa natpisom na latinskom jeziku (sl. 1). Iako natpis nije u potpunosti sačuvan, mišljenja smo da se u njemu pominje bazilika Sv. Anastasije, o čijem postojanju u Sirmijumu svedoči podatak iz pisanih izvora. Tekst natpisa mogao bi se rekonstruisati na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae - - - I - - - nost]re Anast[asiae - - - I - - -in] hoc loco d[epositus - - -I - - -]x qui conv[ixit mecum annis - - - I - - -] qui vixit a[nnis - - -I - - -fili]o eius d(ie)pridie [ - - -I - - -] IT Fl(avius, -avia) Decen[ - - -| - - -]++[ - - -I - - - . Na početku natpisa se pominje bazilika Sv. Anastasije, čije je postojanje u Sirmijumu posvedočeno u ranohrišćanskim literarnim izvorima. Termin domus u značenju 'crkva' relativno je čest u ranohrišćanskim natpisima. Prva dva reda mogla bi se dopuniti na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae dominae nostr]ae Anast[asiae - - -. Posle formule in hoc loco depositus u drugom redu sledilo je ime pokojnika, koje se verovatno završavalo slovom X, prvim sačuvanim slovom u četvrtom redu. Zajedno sa pokojnikom je, izgleda, bio sahranjen i njegov sin, čije ime nije sačuvano. Na njega bi se odnosila formula qui vixit annis u petom redu. Sudeći prema paleografskim odlikama, fragment natpisa na kojem se pominje bazilika Sv. Anastasije pripada dobu pozne antike (IV-VI vek). Slovo A sa poprečnom crtom slomljenom na dole i slovo L sa koso spuštenom drugom crtom javljaju se krajem III i početkom IV veka. Rasprave o mogućoj lokaciji bazilike Sv. Anastasije u Sirmijumu i eventualnoj identifikaciji postojećih kultnih mesta sa njom u stručnoj literaturi traju od druge polovine XIX veka do današnjih dana (sl. 3-5). Naime, u Passio altera Sancti Demetrii Thessalonicensis, pominje se da je on, pošto je u Solunu podigao crkvu posvećenu Sv. Dimitriju, želeo da takvu sagradi i u Iliriku, pa je, došavši u Sirmijum, kovčeg sa okrvavljenom svečevom hlamidom i delovima njegovog orarija odložio u presvetom hramu svetog mučenika Dimitrija (sl. 2), koji je on osnovao u blizini poštovanog doma (= crkve) slavodobne mučenice Anastasije (πλησiov τoύ σεβασμiov oαikov Τηϛ kαλλivikou μαrτuroϛ 'Avαστασiαϛ). Ne zna se na kojoj je lokaciji u Sirmijumu otkrivena ploča sa natpisom, a na osnovu nalaza ostrogotskog novca uz severni gradski bedem (sl. 6), pretpostavlja se da se bazilika Sv. Anastasije nalazila u ovoj gradskoj regiji, budući da su Ostrogoti veoma poštovali Mučenicu. Moguće je da je reč o martirijumu naslonjenom uz severni gradski bedem, otkopanom i zatim uništenom krajem XIX veka (sl. 7). Kako je iscrpna analiza pisanih izvora, arheološkog, epigrafskog i numizmatičkog materijala pokazala, Leontijeva gradnja bazilike Sv. Dimitrija u Sirmijumu mogla je da se dogodi tek posle ustupanja ovog grada Istočnom carstvu, najverovatnije 424. ili 425. godine, što bi značilo da je crkva osvećena 426. godine. Sledstveno podatku iz Pasije da je Leontije u Sirmijumu svoju crkvu sagradio u blizini crkve Sv. Anastasije, koja je, dakle, već postojala, godina 426. označavala bi terminus ante quem za njenu gradnju. S obzirom na rastuću opasnost od nadiranja Huna i opštu dezintegraciju grada početkom V veka, crkva posvećena sirmijumskoj mučenici verovatno je podignuta u periodu između treće decenije i kraja IV veka, približno u isto vreme kada i martiriji Sv. Sinerota na severnom i Sv. Irineja na istočnom gradskom groblju. Uostalom, formula in domo (?) beatissimae dominae nostrae Anastasiae, koja se sreće na natpisu, dobre paralele nalazi u formulama in basilica domini nostri Erenei, sa natpisa iz bazilike Sv. Irineja, i ad dominum Synerotem, odnosno ad beatu Syneroti, sa dva natpisa iz bazilike Sv. Sinerota. Uz sve nedoumice koje donosi fragmentarnost natpisa o kojem je u ovom tekstu bilo reči, ali i uz neophodnost da se eventualno lociranje crkve Sv. Anastasije u Sirmijumu izvede posrednim putem, pa da, stoga, ostane u domenu hipoteze, nadamo se da je ovaj rad doprineo boljem poznavanju kultnih građevina Sirmijuma, makar u pogledu potvrde podatka iz pisanog izvora da je u ovom gradu postojala crkva mučenice Anastasije.
AB  - A fragmentary marble inscription, preserved in the Museum of Srem in Sremska Mitrovica, seems to mention the basilica of St. Anastasia: [In dom]o beati[ssimae dominae nost]re Anast[asiae. This monument provides epigraphic evidence on the cult place of the martyr in Sirmium, already recorded by written sources. According to the Passion of St. Demetrius, the church of St. Anastasia had already existed in Sirmium when Leontius, praetorian prefect of Illyricum, started the construction of the basilica of St. Demetrius. Although the find spot of the plate is not known, the finds of Ostrogothic coins next to the northern city wall imply that the basilica of St. Anastasia was located in that zone of the city, as the Ostrogoths highly respected the Martyr. It is possible that it should be identified with a martyrium leaning against the northern city wall that had been unearthed and then destroyed at the end of the 19th century.
PB  - Arheološki institut, Beograd
T2  - Starinar
T1  - Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije
T1  - A new inscription from Sirmium and the basilica of St. Anastasia
EP  - 114
IS  - 63
SP  - 101
DO  - 10.2298/STA1363101P
ER  - 
@article{
author = "Popović, Ivana and Ferjančić, Snežana",
year = "2013",
abstract = "U Muzeju Srema u Sremskoj Mitrovici čuva se jedna oštećena mermerna ploča sa natpisom na latinskom jeziku (sl. 1). Iako natpis nije u potpunosti sačuvan, mišljenja smo da se u njemu pominje bazilika Sv. Anastasije, o čijem postojanju u Sirmijumu svedoči podatak iz pisanih izvora. Tekst natpisa mogao bi se rekonstruisati na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae - - - I - - - nost]re Anast[asiae - - - I - - -in] hoc loco d[epositus - - -I - - -]x qui conv[ixit mecum annis - - - I - - -] qui vixit a[nnis - - -I - - -fili]o eius d(ie)pridie [ - - -I - - -] IT Fl(avius, -avia) Decen[ - - -| - - -]++[ - - -I - - - . Na početku natpisa se pominje bazilika Sv. Anastasije, čije je postojanje u Sirmijumu posvedočeno u ranohrišćanskim literarnim izvorima. Termin domus u značenju 'crkva' relativno je čest u ranohrišćanskim natpisima. Prva dva reda mogla bi se dopuniti na sledeći način: [In dom]o beati[ssimae dominae nostr]ae Anast[asiae - - -. Posle formule in hoc loco depositus u drugom redu sledilo je ime pokojnika, koje se verovatno završavalo slovom X, prvim sačuvanim slovom u četvrtom redu. Zajedno sa pokojnikom je, izgleda, bio sahranjen i njegov sin, čije ime nije sačuvano. Na njega bi se odnosila formula qui vixit annis u petom redu. Sudeći prema paleografskim odlikama, fragment natpisa na kojem se pominje bazilika Sv. Anastasije pripada dobu pozne antike (IV-VI vek). Slovo A sa poprečnom crtom slomljenom na dole i slovo L sa koso spuštenom drugom crtom javljaju se krajem III i početkom IV veka. Rasprave o mogućoj lokaciji bazilike Sv. Anastasije u Sirmijumu i eventualnoj identifikaciji postojećih kultnih mesta sa njom u stručnoj literaturi traju od druge polovine XIX veka do današnjih dana (sl. 3-5). Naime, u Passio altera Sancti Demetrii Thessalonicensis, pominje se da je on, pošto je u Solunu podigao crkvu posvećenu Sv. Dimitriju, želeo da takvu sagradi i u Iliriku, pa je, došavši u Sirmijum, kovčeg sa okrvavljenom svečevom hlamidom i delovima njegovog orarija odložio u presvetom hramu svetog mučenika Dimitrija (sl. 2), koji je on osnovao u blizini poštovanog doma (= crkve) slavodobne mučenice Anastasije (πλησiov τoύ σεβασμiov oαikov Τηϛ kαλλivikou μαrτuroϛ 'Avαστασiαϛ). Ne zna se na kojoj je lokaciji u Sirmijumu otkrivena ploča sa natpisom, a na osnovu nalaza ostrogotskog novca uz severni gradski bedem (sl. 6), pretpostavlja se da se bazilika Sv. Anastasije nalazila u ovoj gradskoj regiji, budući da su Ostrogoti veoma poštovali Mučenicu. Moguće je da je reč o martirijumu naslonjenom uz severni gradski bedem, otkopanom i zatim uništenom krajem XIX veka (sl. 7). Kako je iscrpna analiza pisanih izvora, arheološkog, epigrafskog i numizmatičkog materijala pokazala, Leontijeva gradnja bazilike Sv. Dimitrija u Sirmijumu mogla je da se dogodi tek posle ustupanja ovog grada Istočnom carstvu, najverovatnije 424. ili 425. godine, što bi značilo da je crkva osvećena 426. godine. Sledstveno podatku iz Pasije da je Leontije u Sirmijumu svoju crkvu sagradio u blizini crkve Sv. Anastasije, koja je, dakle, već postojala, godina 426. označavala bi terminus ante quem za njenu gradnju. S obzirom na rastuću opasnost od nadiranja Huna i opštu dezintegraciju grada početkom V veka, crkva posvećena sirmijumskoj mučenici verovatno je podignuta u periodu između treće decenije i kraja IV veka, približno u isto vreme kada i martiriji Sv. Sinerota na severnom i Sv. Irineja na istočnom gradskom groblju. Uostalom, formula in domo (?) beatissimae dominae nostrae Anastasiae, koja se sreće na natpisu, dobre paralele nalazi u formulama in basilica domini nostri Erenei, sa natpisa iz bazilike Sv. Irineja, i ad dominum Synerotem, odnosno ad beatu Syneroti, sa dva natpisa iz bazilike Sv. Sinerota. Uz sve nedoumice koje donosi fragmentarnost natpisa o kojem je u ovom tekstu bilo reči, ali i uz neophodnost da se eventualno lociranje crkve Sv. Anastasije u Sirmijumu izvede posrednim putem, pa da, stoga, ostane u domenu hipoteze, nadamo se da je ovaj rad doprineo boljem poznavanju kultnih građevina Sirmijuma, makar u pogledu potvrde podatka iz pisanog izvora da je u ovom gradu postojala crkva mučenice Anastasije., A fragmentary marble inscription, preserved in the Museum of Srem in Sremska Mitrovica, seems to mention the basilica of St. Anastasia: [In dom]o beati[ssimae dominae nost]re Anast[asiae. This monument provides epigraphic evidence on the cult place of the martyr in Sirmium, already recorded by written sources. According to the Passion of St. Demetrius, the church of St. Anastasia had already existed in Sirmium when Leontius, praetorian prefect of Illyricum, started the construction of the basilica of St. Demetrius. Although the find spot of the plate is not known, the finds of Ostrogothic coins next to the northern city wall imply that the basilica of St. Anastasia was located in that zone of the city, as the Ostrogoths highly respected the Martyr. It is possible that it should be identified with a martyrium leaning against the northern city wall that had been unearthed and then destroyed at the end of the 19th century.",
publisher = "Arheološki institut, Beograd",
journal = "Starinar",
title = "Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije, A new inscription from Sirmium and the basilica of St. Anastasia",
pages = "114-101",
number = "63",
doi = "10.2298/STA1363101P"
}
Popović, I.,& Ferjančić, S.. (2013). Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije. in Starinar
Arheološki institut, Beograd.(63), 101-114.
https://doi.org/10.2298/STA1363101P
Popović I, Ferjančić S. Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije. in Starinar. 2013;(63):101-114.
doi:10.2298/STA1363101P .
Popović, Ivana, Ferjančić, Snežana, "Novi natpis iz Sirmijuma i bazilika Sv. Anastasije" in Starinar, no. 63 (2013):101-114,
https://doi.org/10.2298/STA1363101P . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB