Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije
The relation of risk-taking propensity, professional preferences and the approach to the selection of future profession
Abstract
Istraživanja su pokazala da pojedinci skloni riziku biraju zanimanja koja uključuju visok nivo neizvesnosti, promene ili fleksibilnosti. Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita odnos između sklonosti ka riziku i profesionalnih preferencija, kao i da se ispita odnos između različitih indikatora pristupa odabiru buduće profesije i sklonosti ka riziku. Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 583 srednjoškolca završnih razreda srednjih škola. Za procenu sklonosti ka riziku korišćena je modifikovana verzija EVAR (Evaluation of Risk) skale, a profesionalna interesovanja ispitivana su preko Testa profesionalnih opredeljenja (TPO). Pored toga, analizirani su i neki indikatori pristupa odabiru profesije koji su interesantni u kontekstu karijernog savetovanja, kao što su: dužina odabira profesije, broj profesionalnih preferencija i spremnost za donošenje profesionalne odluke. Rezultati pokazuju da sklonost ka riziku značajno korelira s profesionalnim preferencijama u kojima je rizik važna kara...kteristika posla (kao što je su zanimanja iz oblasti bezbednosti), kao i sa zanimanjima u kojima je rizik važan deo uspeha (kao što je sport). Takođe, pokazalo se da pojedinci skloni riziku ocenjuju da su spremniji da donesu odluku o sopstvenom profesionalnom izboru. U skladu s dobijenim rezultatima, može se zaključiti da sklonost ka riziku predstavlja značajnu karakteristiku koju treba uzeti u obzir prilikom izučavanja profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije kod adolescenata. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 179018.
Research has shown that risk-taking individuals choose professions that involve a high level of uncertainty, change or flexibility. The aim of this research was to study the relation between risk-taking propensity and professional preferences, as well as between different indicators of the approach to the selection of future profession and risk-taking propensity. The study was conducted on the sample of 583 students attending the final grade of secondary school. For the assessment of risk-taking propensity we used a modified version of the Evaluation of Risk scale (EVAR), while professional interests were investigated by the Test of Professional Orientation (TPO). In addition, we analysed certain indicators of the approach to the selection of profession that were interesting in the context of career counselling, namely: duration of the selection of profession, the number of professional preferences and readiness to make a professional choice. The results have shown that risk-taking pro...pensity is significantly correlated with professional preferences where risk is an important job feature (such as professions in the field of security) as well as with the professions where risk is an important part of success (such as sports). It has also been shown that risk-taking individuals assess themselves as more ready to make decisions on their own professional choice. Based on the obtained results, it can be concluded that risk-taking propensity is an important characteristic that should be taken into account when studying professional preferences and the approach to the selection of future profession in adolescents.
Keywords:
Test profesionalnih opredeljenja (TPO) / sklonost ka riziku / Skala za procenu rizika(EVAR) / izbor budućeg zanimanja / Test of Professional Orientation (TPO) / selection of future profession / risk-taking propensity / Evaluation of Riskscale (EVAR)Source:
Psihološka istraživanja, 2014, 17, 2, 121-135Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd
Funding / projects:
- Identification, measurement and development of the cognitive and emotional competences important for a Europe-oriented society (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179018)
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Rosić-Marković, Olga AU - Čizmić, Svetlana AU - Vukelić, Milica PY - 2014 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/1838 AB - Istraživanja su pokazala da pojedinci skloni riziku biraju zanimanja koja uključuju visok nivo neizvesnosti, promene ili fleksibilnosti. Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita odnos između sklonosti ka riziku i profesionalnih preferencija, kao i da se ispita odnos između različitih indikatora pristupa odabiru buduće profesije i sklonosti ka riziku. Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 583 srednjoškolca završnih razreda srednjih škola. Za procenu sklonosti ka riziku korišćena je modifikovana verzija EVAR (Evaluation of Risk) skale, a profesionalna interesovanja ispitivana su preko Testa profesionalnih opredeljenja (TPO). Pored toga, analizirani su i neki indikatori pristupa odabiru profesije koji su interesantni u kontekstu karijernog savetovanja, kao što su: dužina odabira profesije, broj profesionalnih preferencija i spremnost za donošenje profesionalne odluke. Rezultati pokazuju da sklonost ka riziku značajno korelira s profesionalnim preferencijama u kojima je rizik važna karakteristika posla (kao što je su zanimanja iz oblasti bezbednosti), kao i sa zanimanjima u kojima je rizik važan deo uspeha (kao što je sport). Takođe, pokazalo se da pojedinci skloni riziku ocenjuju da su spremniji da donesu odluku o sopstvenom profesionalnom izboru. U skladu s dobijenim rezultatima, može se zaključiti da sklonost ka riziku predstavlja značajnu karakteristiku koju treba uzeti u obzir prilikom izučavanja profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije kod adolescenata. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 179018. AB - Research has shown that risk-taking individuals choose professions that involve a high level of uncertainty, change or flexibility. The aim of this research was to study the relation between risk-taking propensity and professional preferences, as well as between different indicators of the approach to the selection of future profession and risk-taking propensity. The study was conducted on the sample of 583 students attending the final grade of secondary school. For the assessment of risk-taking propensity we used a modified version of the Evaluation of Risk scale (EVAR), while professional interests were investigated by the Test of Professional Orientation (TPO). In addition, we analysed certain indicators of the approach to the selection of profession that were interesting in the context of career counselling, namely: duration of the selection of profession, the number of professional preferences and readiness to make a professional choice. The results have shown that risk-taking propensity is significantly correlated with professional preferences where risk is an important job feature (such as professions in the field of security) as well as with the professions where risk is an important part of success (such as sports). It has also been shown that risk-taking individuals assess themselves as more ready to make decisions on their own professional choice. Based on the obtained results, it can be concluded that risk-taking propensity is an important characteristic that should be taken into account when studying professional preferences and the approach to the selection of future profession in adolescents. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd T2 - Psihološka istraživanja T1 - Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije T1 - The relation of risk-taking propensity, professional preferences and the approach to the selection of future profession EP - 135 IS - 2 SP - 121 VL - 17 DO - 10.5937/PsIstra1402121R ER -
@article{ author = "Rosić-Marković, Olga and Čizmić, Svetlana and Vukelić, Milica", year = "2014", abstract = "Istraživanja su pokazala da pojedinci skloni riziku biraju zanimanja koja uključuju visok nivo neizvesnosti, promene ili fleksibilnosti. Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita odnos između sklonosti ka riziku i profesionalnih preferencija, kao i da se ispita odnos između različitih indikatora pristupa odabiru buduće profesije i sklonosti ka riziku. Ispitivanje je sprovedeno na uzorku od 583 srednjoškolca završnih razreda srednjih škola. Za procenu sklonosti ka riziku korišćena je modifikovana verzija EVAR (Evaluation of Risk) skale, a profesionalna interesovanja ispitivana su preko Testa profesionalnih opredeljenja (TPO). Pored toga, analizirani su i neki indikatori pristupa odabiru profesije koji su interesantni u kontekstu karijernog savetovanja, kao što su: dužina odabira profesije, broj profesionalnih preferencija i spremnost za donošenje profesionalne odluke. Rezultati pokazuju da sklonost ka riziku značajno korelira s profesionalnim preferencijama u kojima je rizik važna karakteristika posla (kao što je su zanimanja iz oblasti bezbednosti), kao i sa zanimanjima u kojima je rizik važan deo uspeha (kao što je sport). Takođe, pokazalo se da pojedinci skloni riziku ocenjuju da su spremniji da donesu odluku o sopstvenom profesionalnom izboru. U skladu s dobijenim rezultatima, može se zaključiti da sklonost ka riziku predstavlja značajnu karakteristiku koju treba uzeti u obzir prilikom izučavanja profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije kod adolescenata. PR Projekat Ministarstva nauke Republike Srbije, br. 179018., Research has shown that risk-taking individuals choose professions that involve a high level of uncertainty, change or flexibility. The aim of this research was to study the relation between risk-taking propensity and professional preferences, as well as between different indicators of the approach to the selection of future profession and risk-taking propensity. The study was conducted on the sample of 583 students attending the final grade of secondary school. For the assessment of risk-taking propensity we used a modified version of the Evaluation of Risk scale (EVAR), while professional interests were investigated by the Test of Professional Orientation (TPO). In addition, we analysed certain indicators of the approach to the selection of profession that were interesting in the context of career counselling, namely: duration of the selection of profession, the number of professional preferences and readiness to make a professional choice. The results have shown that risk-taking propensity is significantly correlated with professional preferences where risk is an important job feature (such as professions in the field of security) as well as with the professions where risk is an important part of success (such as sports). It has also been shown that risk-taking individuals assess themselves as more ready to make decisions on their own professional choice. Based on the obtained results, it can be concluded that risk-taking propensity is an important characteristic that should be taken into account when studying professional preferences and the approach to the selection of future profession in adolescents.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd", journal = "Psihološka istraživanja", title = "Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije, The relation of risk-taking propensity, professional preferences and the approach to the selection of future profession", pages = "135-121", number = "2", volume = "17", doi = "10.5937/PsIstra1402121R" }
Rosić-Marković, O., Čizmić, S.,& Vukelić, M.. (2014). Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije. in Psihološka istraživanja Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd., 17(2), 121-135. https://doi.org/10.5937/PsIstra1402121R
Rosić-Marković O, Čizmić S, Vukelić M. Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije. in Psihološka istraživanja. 2014;17(2):121-135. doi:10.5937/PsIstra1402121R .
Rosić-Marković, Olga, Čizmić, Svetlana, Vukelić, Milica, "Povezanost sklonosti ka riziku, profesionalnih preferencija i pristupa odabiru buduće profesije" in Psihološka istraživanja, 17, no. 2 (2014):121-135, https://doi.org/10.5937/PsIstra1402121R . .