Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije
The entomological and bacteriological analyses of the Belgrade mummy
Апстракт
Beogradska mumija kupljena je 1888 u Luksoru od strane Pavla Riđičkog od Skribešća i jula iste godine poklonjena Narodnom muzeju u Beogradu. Prva proučavanja Beogradske mumije započeta su maja 1993. Izvorni integritet mumije bio je najverovatnije narušen još 1888, ili ranije, ali njeno sadašnje stanje prouzrokovano je donekle i recentnim neodgovarajućim rukovanjem transportom i čuvanjem. Mumija do sada nije podvrgavana konzervaciji. Beogradska mumija pripada muškarcu starom oko 50 godina i prema sadašnjim saznanjima može se datovati u kraj Poznog i prvu trećinu Ptolomejskog perioda. Ostatci insekata pronađeni su u torakalnoj i abdominalnoj šupljini kao i u kovčegu u kome je mumija ležala, i postoji mogućnost da su recentni. Uočeno je više ooteka bubašvabe Blatta orientalis i egzuvija larve muzejske bube Anthrenus museorum. Blatta orientalis je poznata kao izrazito polifagna bila je rasprostranjena i u Severnoj Africi toga doba, dok se Anthrenus museorum najčešće hrani muzejskim ekspona...tima organskog porekla. Iz Beogradske mumije je uzeto pet uzoraka za mikrobiološku analizu, od toga četiri uzorka iz torakalne i abdominalne šupljine, i jedan sa ovoja u predelu desne šake. Izdvojena su tri tipa kolonija koji dominiraju u svih pet uzoraka. Metodom bojenja po Gram-u i posmatranjem na mikroskopu (uveličanje 1000 h), utvrđeno je da pripadaju grampozitivnim kokama grupisanim u diplo i tetra koke. Na osnovu oblika i boje kolonija, kao i mikroskopskih preparata (veličina i raspored), verovatno se radi o pripadnicima roda Micrococcus. Takođe je konstatovano prisustvo kolonije neke vrste gljiva u uzorku M.,. Po isteku perioda inkubacije uzorka koji je imao termičku inaktivaciju, na podlogama se nije razvila nijedna kolonija. Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da se verovatno radi o sekundarnom unošenju mikroorganizama u ispitivani materijal, te da nema mikroorganizama autohtone prirode koji formiraju spore.
Извор:
Glasnik Srpskog arheološkog društva, 1997, 13, 378-384Издавач:
- Srpsko arheološko društvo, Beograd
Институција/група
Arheologija / ArchaeologyTY - JOUR AU - Anđelković, Branislav AU - Anđus, Ljiljana AU - Stanković, Slaviša PY - 1997 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/243 AB - Beogradska mumija kupljena je 1888 u Luksoru od strane Pavla Riđičkog od Skribešća i jula iste godine poklonjena Narodnom muzeju u Beogradu. Prva proučavanja Beogradske mumije započeta su maja 1993. Izvorni integritet mumije bio je najverovatnije narušen još 1888, ili ranije, ali njeno sadašnje stanje prouzrokovano je donekle i recentnim neodgovarajućim rukovanjem transportom i čuvanjem. Mumija do sada nije podvrgavana konzervaciji. Beogradska mumija pripada muškarcu starom oko 50 godina i prema sadašnjim saznanjima može se datovati u kraj Poznog i prvu trećinu Ptolomejskog perioda. Ostatci insekata pronađeni su u torakalnoj i abdominalnoj šupljini kao i u kovčegu u kome je mumija ležala, i postoji mogućnost da su recentni. Uočeno je više ooteka bubašvabe Blatta orientalis i egzuvija larve muzejske bube Anthrenus museorum. Blatta orientalis je poznata kao izrazito polifagna bila je rasprostranjena i u Severnoj Africi toga doba, dok se Anthrenus museorum najčešće hrani muzejskim eksponatima organskog porekla. Iz Beogradske mumije je uzeto pet uzoraka za mikrobiološku analizu, od toga četiri uzorka iz torakalne i abdominalne šupljine, i jedan sa ovoja u predelu desne šake. Izdvojena su tri tipa kolonija koji dominiraju u svih pet uzoraka. Metodom bojenja po Gram-u i posmatranjem na mikroskopu (uveličanje 1000 h), utvrđeno je da pripadaju grampozitivnim kokama grupisanim u diplo i tetra koke. Na osnovu oblika i boje kolonija, kao i mikroskopskih preparata (veličina i raspored), verovatno se radi o pripadnicima roda Micrococcus. Takođe je konstatovano prisustvo kolonije neke vrste gljiva u uzorku M.,. Po isteku perioda inkubacije uzorka koji je imao termičku inaktivaciju, na podlogama se nije razvila nijedna kolonija. Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da se verovatno radi o sekundarnom unošenju mikroorganizama u ispitivani materijal, te da nema mikroorganizama autohtone prirode koji formiraju spore. PB - Srpsko arheološko društvo, Beograd T2 - Glasnik Srpskog arheološkog društva T1 - Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije T1 - The entomological and bacteriological analyses of the Belgrade mummy EP - 384 IS - 13 SP - 378 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_243 ER -
@article{ author = "Anđelković, Branislav and Anđus, Ljiljana and Stanković, Slaviša", year = "1997", abstract = "Beogradska mumija kupljena je 1888 u Luksoru od strane Pavla Riđičkog od Skribešća i jula iste godine poklonjena Narodnom muzeju u Beogradu. Prva proučavanja Beogradske mumije započeta su maja 1993. Izvorni integritet mumije bio je najverovatnije narušen još 1888, ili ranije, ali njeno sadašnje stanje prouzrokovano je donekle i recentnim neodgovarajućim rukovanjem transportom i čuvanjem. Mumija do sada nije podvrgavana konzervaciji. Beogradska mumija pripada muškarcu starom oko 50 godina i prema sadašnjim saznanjima može se datovati u kraj Poznog i prvu trećinu Ptolomejskog perioda. Ostatci insekata pronađeni su u torakalnoj i abdominalnoj šupljini kao i u kovčegu u kome je mumija ležala, i postoji mogućnost da su recentni. Uočeno je više ooteka bubašvabe Blatta orientalis i egzuvija larve muzejske bube Anthrenus museorum. Blatta orientalis je poznata kao izrazito polifagna bila je rasprostranjena i u Severnoj Africi toga doba, dok se Anthrenus museorum najčešće hrani muzejskim eksponatima organskog porekla. Iz Beogradske mumije je uzeto pet uzoraka za mikrobiološku analizu, od toga četiri uzorka iz torakalne i abdominalne šupljine, i jedan sa ovoja u predelu desne šake. Izdvojena su tri tipa kolonija koji dominiraju u svih pet uzoraka. Metodom bojenja po Gram-u i posmatranjem na mikroskopu (uveličanje 1000 h), utvrđeno je da pripadaju grampozitivnim kokama grupisanim u diplo i tetra koke. Na osnovu oblika i boje kolonija, kao i mikroskopskih preparata (veličina i raspored), verovatno se radi o pripadnicima roda Micrococcus. Takođe je konstatovano prisustvo kolonije neke vrste gljiva u uzorku M.,. Po isteku perioda inkubacije uzorka koji je imao termičku inaktivaciju, na podlogama se nije razvila nijedna kolonija. Na osnovu dobijenih rezultata možemo zaključiti da se verovatno radi o sekundarnom unošenju mikroorganizama u ispitivani materijal, te da nema mikroorganizama autohtone prirode koji formiraju spore.", publisher = "Srpsko arheološko društvo, Beograd", journal = "Glasnik Srpskog arheološkog društva", title = "Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije, The entomological and bacteriological analyses of the Belgrade mummy", pages = "384-378", number = "13", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_243" }
Anđelković, B., Anđus, L.,& Stanković, S.. (1997). Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije. in Glasnik Srpskog arheološkog društva Srpsko arheološko društvo, Beograd.(13), 378-384. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_243
Anđelković B, Anđus L, Stanković S. Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije. in Glasnik Srpskog arheološkog društva. 1997;(13):378-384. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_243 .
Anđelković, Branislav, Anđus, Ljiljana, Stanković, Slaviša, "Entomološka i bakteriološka analiza beogradske mumije" in Glasnik Srpskog arheološkog društva, no. 13 (1997):378-384, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_243 .