REFF - Faculty of Philosophy Repository
University of Belgrade - Faculty of Philosophy
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   REFF
  • Sociologija / Sociology
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
  • View Item
  •   REFF
  • Sociologija / Sociology
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji

Causal analysis of categorical data: Prehistory and beginnings of multivariate analysis in sociology

No Thumbnail
Authors
Cvejić, Slobodan
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Durkheim je u statistici video jedno od sredstava za izdvajanje društvenih pojava iz pojedninačnih oblika njihovog ispoljavanja. On je ovladao konceptom multidimenzionalnosti u sociološkom smislu, ali ne i u statističkom smislu. Šta je nedostajalo Durkheim-ovom pristupu uzročnoj analizi neeksperimentalnih podataka da bi bio savršeniji? Ne samo višestruka regresiona ili korelaciona analiza, nego i niz postupaka za analizu tabela kontingencije koje su tih godina razvijali Pearson i Yule. Dalje, Durkheim nije uočio da prividnost veza može imati i obrnuti princip. Mnoge veze koje se učine beznačajnim mogu kriti uzročnost u dubljim determinističkim slojevima. Ipak, pomak kojeg je načinio Durkheim je bio ogroman, tako da se više od pola veka u sociologiji nije pojavio bolji postupak za ispitivanje uzročnosti na kategorijalnim podacima. Lazarsfeld je u sociologiju uveo pojam multivarijacione analize. Osim toga, on je bio jedan od kreatora i nosilaca talasa empirizma. Za Lazarsfeld-ovog radnog... veka se desila smena nekoliko generacija računara, usavršen je niz metoda na kojima je radio veliki broj naučnika, sociološka istraživanja su postala još brojnija i još rasprostranjenija. Iza njega je ostao ogroman doprinos kojeg je dao razvoju analize latentnih struktura i istraživačkoj metodologiji uopšte.Nakon što su Durkheim i Lazarsfeld 'pripremili' sociologiju epistemološki i metodološki za ulaz multivarijacione analize stvorili su se uslovi za interaktivni razvoj metoda za analizu višesmernih tabela kontingencije.

Durkheim saw statistics as a mean for extraction of social phenomena from single forms of their manifestation. He took over the concept of multidimensionality sociologically, but not statistically. What was that Durkheim missed to make his causal inference on non-experimental data better? Not just multiple regression or correlation, but a set of procedures for contingency table analysis, developed these days by Pearson and Yule. Moreover, Durkheim couldn't spot that illusive relations could be turned another way. Many of the relations that seemed irrelevant could hide causality in deeper deterministic levels. Yet, Durkheim made enormous improvement and it took more than half of century to construct better method for causal analysis of categorical data. Lazarsfeld brought notion 'multivariate analysis' into sociology. Besides, he was one of those who created wave of empirism. During Lazarsfeld's age few generations of computers appeared, few methods were developed by great number of sci...entists, sociological investigations became more numerous and spread. He left big contribution in latent structure analysis and research methodology in general.

Keywords:
varijable / uzročna analiza / empirijska istraživanja / determinizam / variables / empirical invastigations / determinism / causal analysis
Source:
Sociološki pregled, 1997, 31, 3, 403-420
Publisher:
  • Sociološko društvo Srbije, Beograd

ISSN: 0085-6320

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/246
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
Institution/Community
Sociologija / Sociology
TY  - JOUR
AU  - Cvejić, Slobodan
PY  - 1997
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/246
AB  - Durkheim je u statistici video jedno od sredstava za izdvajanje društvenih pojava iz pojedninačnih oblika njihovog ispoljavanja. On je ovladao konceptom multidimenzionalnosti u sociološkom smislu, ali ne i u statističkom smislu. Šta je nedostajalo Durkheim-ovom pristupu uzročnoj analizi neeksperimentalnih podataka da bi bio savršeniji? Ne samo višestruka regresiona ili korelaciona analiza, nego i niz postupaka za analizu tabela kontingencije koje su tih godina razvijali Pearson i Yule. Dalje, Durkheim nije uočio da prividnost veza može imati i obrnuti princip. Mnoge veze koje se učine beznačajnim mogu kriti uzročnost u dubljim determinističkim slojevima. Ipak, pomak kojeg je načinio Durkheim je bio ogroman, tako da se više od pola veka u sociologiji nije pojavio bolji postupak za ispitivanje uzročnosti na kategorijalnim podacima. Lazarsfeld je u sociologiju uveo pojam multivarijacione analize. Osim toga, on je bio jedan od kreatora i nosilaca talasa empirizma. Za Lazarsfeld-ovog radnog veka se desila smena nekoliko generacija računara, usavršen je niz metoda na kojima je radio veliki broj naučnika, sociološka istraživanja su postala još brojnija i još rasprostranjenija. Iza njega je ostao ogroman doprinos kojeg je dao razvoju analize latentnih struktura i istraživačkoj metodologiji uopšte.Nakon što su Durkheim i Lazarsfeld 'pripremili' sociologiju epistemološki i metodološki za ulaz multivarijacione analize stvorili su se uslovi za interaktivni razvoj metoda za analizu višesmernih tabela kontingencije.
AB  - Durkheim saw statistics as a mean for extraction of social phenomena from single forms of their manifestation. He took over the concept of multidimensionality sociologically, but not statistically. What was that Durkheim missed to make his causal inference on non-experimental data better? Not just multiple regression or correlation, but a set of procedures for contingency table analysis, developed these days by Pearson and Yule. Moreover, Durkheim couldn't spot that illusive relations could be turned another way. Many of the relations that seemed irrelevant could hide causality in deeper deterministic levels. Yet, Durkheim made enormous improvement and it took more than half of century to construct better method for causal analysis of categorical data. Lazarsfeld brought notion 'multivariate analysis' into sociology. Besides, he was one of those who created wave of empirism. During Lazarsfeld's age few generations of computers appeared, few methods were developed by great number of scientists, sociological investigations became more numerous and spread. He left big contribution in latent structure analysis and research methodology in general.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji
T1  - Causal analysis of categorical data: Prehistory and beginnings of multivariate analysis in sociology
EP  - 420
IS  - 3
SP  - 403
VL  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246
ER  - 
@article{
author = "Cvejić, Slobodan",
year = "1997",
abstract = "Durkheim je u statistici video jedno od sredstava za izdvajanje društvenih pojava iz pojedninačnih oblika njihovog ispoljavanja. On je ovladao konceptom multidimenzionalnosti u sociološkom smislu, ali ne i u statističkom smislu. Šta je nedostajalo Durkheim-ovom pristupu uzročnoj analizi neeksperimentalnih podataka da bi bio savršeniji? Ne samo višestruka regresiona ili korelaciona analiza, nego i niz postupaka za analizu tabela kontingencije koje su tih godina razvijali Pearson i Yule. Dalje, Durkheim nije uočio da prividnost veza može imati i obrnuti princip. Mnoge veze koje se učine beznačajnim mogu kriti uzročnost u dubljim determinističkim slojevima. Ipak, pomak kojeg je načinio Durkheim je bio ogroman, tako da se više od pola veka u sociologiji nije pojavio bolji postupak za ispitivanje uzročnosti na kategorijalnim podacima. Lazarsfeld je u sociologiju uveo pojam multivarijacione analize. Osim toga, on je bio jedan od kreatora i nosilaca talasa empirizma. Za Lazarsfeld-ovog radnog veka se desila smena nekoliko generacija računara, usavršen je niz metoda na kojima je radio veliki broj naučnika, sociološka istraživanja su postala još brojnija i još rasprostranjenija. Iza njega je ostao ogroman doprinos kojeg je dao razvoju analize latentnih struktura i istraživačkoj metodologiji uopšte.Nakon što su Durkheim i Lazarsfeld 'pripremili' sociologiju epistemološki i metodološki za ulaz multivarijacione analize stvorili su se uslovi za interaktivni razvoj metoda za analizu višesmernih tabela kontingencije., Durkheim saw statistics as a mean for extraction of social phenomena from single forms of their manifestation. He took over the concept of multidimensionality sociologically, but not statistically. What was that Durkheim missed to make his causal inference on non-experimental data better? Not just multiple regression or correlation, but a set of procedures for contingency table analysis, developed these days by Pearson and Yule. Moreover, Durkheim couldn't spot that illusive relations could be turned another way. Many of the relations that seemed irrelevant could hide causality in deeper deterministic levels. Yet, Durkheim made enormous improvement and it took more than half of century to construct better method for causal analysis of categorical data. Lazarsfeld brought notion 'multivariate analysis' into sociology. Besides, he was one of those who created wave of empirism. During Lazarsfeld's age few generations of computers appeared, few methods were developed by great number of scientists, sociological investigations became more numerous and spread. He left big contribution in latent structure analysis and research methodology in general.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji, Causal analysis of categorical data: Prehistory and beginnings of multivariate analysis in sociology",
pages = "420-403",
number = "3",
volume = "31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246"
}
Cvejić, S.. (1997). Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 31(3), 403-420.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246
Cvejić S. Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji. in Sociološki pregled. 1997;31(3):403-420.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246 .
Cvejić, Slobodan, "Uzročna analiza kategorijalnih podataka - predistorija i početak multivarijacione analize u sociologiji" in Sociološki pregled, 31, no. 3 (1997):403-420,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_246 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB